SARAJEVO - Hrvatska je po izdvajanjima za javnu zdravstvenu zaštitu svojih građana daleko ispred ostalih zemalja jugoistoka Europe, no istodobno značajno zaostaje za Slovenijom, proizlazi iz podataka koje su u četvrtak u Banjoj Luci predstavili ravnatelji zavoda za zdravstveno osiguranje država regije. Na konferenciji posvećenoj problemima održivog financiranja javnih zdravstvenih osiguranja izneseni su podaci po kojima se u Hrvatskoj za zdravstveno osiguranje svakog građanina izdvaja po 500 eura, dok Slovenija za istu svrhu izdvaja oko 1.800 eura. U slučaju Srbije ta su izdvajanja oko 260 eura, a u BiH oko 200.
BEOGRAD - Srbijansko ministarstvo pravosuđa uputilo je Osnovnom sudu u Valjevu dopis kojim sugerira da treba pokušati naći sporazumno rješenje spora u najboljem interesu djevojčice o čijem se skrbništvu u brakorazvodnoj parnici spore njezin otac Robert Matijević iz Zagreba i Nataša Matijević iz Ljiga, u središnjoj Srbiji, čiji su mještani u srijedu prosvjedovali želeći spriječiti da otac temeljem sudske odluke preuzme djevojčicu. Robert, državljanin RH, kojega je supruga napustila zbog navodnog nasilja i prije povratka u Srbiju bila smještena u sigurnoj kući u Zagrebu, u srijedu je s predstavnicima hrvatskog veleposlanstva stigao u zgradu ljiške policije, želeći nakon konačne odluke suda preuzeti djevojčicu što nije provedeno jer se neslužbeno doznaje da je majka s djevojčicom dan ranije napustila Ljig. Osnovni sud u Valjevu donio je odluku o predaji djevojčice ocu pošto je u njegovu korist presudio pozivajući se na odredbe Haaške konvencije o otmici djece.
SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija ponovo je u četvrtak pozvao Europsku komisiju da se jače i izravnije uključi u rješavanje problema provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" ocijenivši da lideri političkih stranaka u BiH nisu u stanju sami se dogovoriti o tome. Europska komisija je od čelnika sedam najutjecajnijih političkih stranaka BiH očekivala da ovog tjedna nastave razgovore o provedbi presude "Sejdić-Finci" koji su 10. listopada okončani u Bruxellesu bez rezultata. Bilateralni pregovori su nastavljeni, no nema naznaka da su sudionici približili suprotstavljena stajališta o tome kako osigurati pravo pripadnicima manjina na sudjelovanje u izbornom procesu, a istodobno jamčiti zaštitu već postojećih prava pripadnika tri konstitutivna naroda kako bi svaki od njih mogao birati vlastite predstavnike u vlasti.
ZAGREB - Gotovo 30 milijuna ljudi živi u modernom ropstvu diljem svijeta, a najgora je situacija u Mauritaniji, na Haitiju i u Pakistanu, dok je Hrvatska na 61. mjestu, pokazao je u četvrtak Globalni indeks ropstva koji je rangirao 162 zemlje na temelju podataka o broju ljudi koji žive u ropstvu, riziku od ropstva i snazi vladinih mjera u borbi protiv ropstva. Walk Free Foundation prvi put je objavila Globalni indeks ropstva s tim da prva mjesta zauzimaju zemlje u kojima je taj problem rašireniji. U Mauritaniji je najveći postotak ljudi koji žive u ropstvu u odnosu na ukupan broj stanovništva, a u prvih 10 su također Haiti, Pakistan, Indija, Nepal, Moldavija, Benin, Obala Bjelokosti, Gambija i Gabon. U Hrvatskoj, koja 61. mjesto dijeli s Poljskom i Slovačkom, prema podacima Walk Free Foundation u suvremenom ropstvu živi između 15 i 16 tisuća ljudi. Od njezinih susjeda, najlošije je rangirana Crna Gora (53.), BiH i Srbija dijele 59. mjesto, Slovenija je 67, a najbolja je Makedonija na 80.
MOSKVA - Međunarodna konferencija o Siriji Ženeva 2 trebala bi se održati 23. i 24. studenoga, izjavio je u četvrtak u Moskvi nakon razgovora s ruskim diplomatima zamjenik predsjednika sirijske vlade Qadri Jamil. Riječ je o konferenciji koju Rusija i SAD pokušavaju organizirati još od svibnja i koja je ponovo sa sredine studenoga pomaknuta u zadnji tjedan mjeseca. Jamil je također kazao da odbijanje Sirijskog nacionalnog vijeća, krovnog oporbenog saveza, da sudjeluje, neće taj skup ni odgoditi niti utjecati na format u kojem će se održati. Ocijenio je da bi oporba mogla i promijeniti svoju odluku. U međuvremenu sukob se u Siriji nastavlja, a Organizacija za zabranu kemijskog oružja priopćila je da je izvršila inspekciju skoro polovice sirijskog kemijskog arsenala.
MOSKVA - Jedanaest dobitnika Nobelove nagrade za mir, među kojima južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu, pisalo je ruskom predsjedniku Putinu zalažući se za 30 članova posade broda Greenpeace uhićenih u rujnu, u pismu objavljenom u četvrtak. "Pišemo vam kako bismo vas zamolili da učinite što je u vašoj moći kako bi se pretjerane optužbe za gusarstvo podignute protiv 28 aktivista Greenpeacea, slobodnog fotografa i video umjetnika, poništile, a da svaka optužba protiv njih bude u skladu s međunarodnim i ruskim zakonom", rekli su potpisnici. Upozoravaju ruskog predsjednika na opasnost od naftne eksploatacije u Arktiku. Brod Greenpeacea zaustavila je i pretražila ruska postrojba 19. rujna pošto su se aktivisti pokušali popeti na naftnu platformu Gazproma kako bi osudili ekološke opasnosti. Trideset članova posade, od kojih 26 stranaca, privedeno je i optuženo za "gusarstvo", zločin za koji se u Rusiji može dobiti 15 godina zatvora. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je da potpisnici pisma nisu odabrali pravog primatelja.
ZAGREB - Julija Timošenko, bivša ukrajinska premijerka osuđena 2011. na sedmogodišnju zatvorsku kaznu nakon postupka koji je Zapad ocijenio "političkim progonom", bit će za mjesec dana oslobođena i do 19. studenoga prebačana u Njemačku na liječenje, javlja u četvrtak Reuters i podsjeća da se radi o tzv. djelomičnom oprostu dogovernom između ukrajinskih vlasti i europskih izaslanika. Očekuje se da će puštanje Timošenko na slobodu osloboditi put Ukrajini glede potpisivanja povijesnih sporazuma s Europskom unijom krajem studenoga o posebnom partnerstvu. Bivša premijerka je rekla da je spremna otići na liječenje u Njemačku za "dobro Ukrajine" i poručila da ondje neće tražiti politički azil. Ukrajinska političarka ima ozbiljno oštećenje kralježnice, u stalnim je bolovima i ne može hodati bez tuđe pomoći.
VATIKAN - Palestinski predsjednik Mahmud Abas pozvao je u četvrtak papu Franju da posjeti Svetu Zemlju, nekoliko mjeseci pošto mu je takav poziv uputio izraelski predsjednik Shimon Peres, rekli su novinari nazočni na tjednoj audijenciji. "Pozvao sam ga u Svetu Zemlju", rekao je Abas Papinu "ministru" vanjskih poslova, mons. Palestinski predsjednik uputio je Papi poziv dok se očekuje dolazak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Vatikan 23. listopada.Papa Franjo je više puta izrazio želju da posjeti Svetu Zemlju, no Vatikan još nije objavio kada će se to dogoditi. Oba Franjina prethodnika, Benedikt XVI. i Ivan Pavao II., posjetili su u Svetoj Zemlji mjesta na izraelskom i palestinskom teritoriju.