FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 16. listopada 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 17,30 sati.

ZAGREB - Ministarstvo financija danas je priopćilo da je pripremilo konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji će, nakon što ga usvoji Vlada RH, biti upućen Hrvatskom saboru na usvajanje. "S obzirom na medijsko priopćenje Hrvatske udruge banaka (HUB), ističemo da njihovi prijedlozi za poboljšanje položaja najugroženije kategorije dužnika nisu prihvaćeni te je Ministarstvo financija ostalo pri svom prijedlogu kao povoljnijem i pravednijem za dužnike s obzirom da će koristi biti proporcionalne pretrpljenoj šteti", navode iz Ministarstva financija. U pogledu iznesenih tvrdnji HUB-a o pozitivnoj diskriminaciji potrošača zaduženih u jednoj od valuta (CHF), dovoljno je reći da većina dužnika iz ove kategorije, nakon više od 6 godina otplate kredita ima preostale kunske glavnice veće nego na početku otplate kredita, navode iz Ministarstva financija. Ističu da su ovim izmjenama i dopunama Zakona spriječena daljnja nepoštivanja Zakona o obveznim odnosima, a potencijalna promjena kamatne stope ovisit će isključivo o promjenjivosti parametra neovisnog o volji bilo koje strane. Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću aprecirao više od 20 posto, fiksna marža neće smjeti biti veća od razlike početne kamatne stope i početnog promjenjivog parametra.

ZAGREB - Ministarstvo financija svjesno je činjenice da će izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju rezultirati manjom budućom zaradom banaka, to međutim ne znači da će banke zbog toga trpjeti gubitke, nego će raspodjela tereta tržišnog rizika biti pravednija i održivija. Ističe se to u reakciji Ministarstva financija u povodu osvrta na prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iznesenog od strane Hrvatske narodne banke u medijima. Iz Ministarstva financija ističu da su "banke svjesno i namjerno, unatoč upozorenjima koja je davala i Hrvatska narodna banka, masovno nudile i odobravale građanima kredite u švicarskim francima. S druge strane, teret tržišnog rizika u takvim kreditnim poslovima do sada je snosio samo dužnik". Stoga će izmjene i dopune Zakona uspostaviti temelj za zakonit i pravedan obračun kamatne stope. Radi zaštite najugroženije kategorije potrošača, koje nisu pogodile samo netransparentne i jednostrane promjene kamatne stope, nego i rast tečaja strane valute u odnosu na domaću veći od 20 posto, pored definiranja promjenjivog parametra, propisuje se da buduća marža mora biti fiksna i ne smije biti veća od razlike između početne kamatne stope i početnog promjenjivog parametra. Takvo rješenje u Ministarstvu financija smatraju pravednim, a teret rizika ravnomjernije će se raspodijeliti između dužnika i vjerovnika (banke).

ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) ustvrdila je danas kako je neistinita i netočna informacija da su banke ostvarile milijarde kuna profita na navodno nezakonito povećanim kamatama, ističući kako ni prije ni poslije pojave recesije banke nisu nezakonito mijenjale kamatnu stopu. Iz HUB-a su danas reagirali na "nove napade na financijski sektor" koji su u javnosti uslijedili nakon što je udruga banaka u ponedjeljak objavila svoje stavove o prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju tražeći njegovo odbacivanje. "Neupitno neistinita i netočna informacija je da su banke ostvarile milijarde profita na navodno nezakonito povećanim kamatama. Nažalost, dovoljno puta ponovljenu laž počne se tretirati kao činjenicu te je to mogući razlog da je i Ministarstvo financija prihvatilo sličnu retoriku", navodi se u priopćenju HUB-a. Iz HUB-a tvrde kako "ni prije ni poslije pojave recesije banke nisu nezakonito mijenjale kamatnu stopu. Sve promjene poslije 2009. godine nastale su zbog značajnog povećanja troška financiranja uslijed višestrukog rasta premije rizika zemlje". Napominju i kako banke, vodeći računa o otplati kredita, nisu niti sav trošak skupljeg zaduženja u cijelosti prenijele na svoje klijente.

ZAGREB - Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka na današnjoj je sjednici razmatrano aktualno stanje u proizvodnji i preradi mlijeka, a prihvaćeni su i ciljevi kako bi se zaustavili negativni trendovi te podigla proizvodnja mlijeka, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede. Savjet je prihvatio postavljene ciljeve kako bi se zaustavili negativni trendovi, a koji definiraju podizanje proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj na zadovoljavajuću razinu - kratkoročno na 600, a dugoročno na 800 tisuća tona, osiguranje konkurentnosti mliječnog sektora te provedbu 'Mliječnog paketa' u Hrvatskoj koji predlaže i Europska komisija za sve zemlje članice. Kratkoročne mjere obuhvaćaju hitnu obradu zahtjeva proizvođača mlijeka za dodjelom poljoprivrednog zemljišta, organiziranu nabavu junica, veće korištenje programa HBOR-a za kreditiranje govedarske proizvodnje te osiguranje povoljnih uvjeta nabavke gnojiva i sjemena. Dugoročne mjere odnose se na podizanje produktivnosti i konkurentnosti, nova tržišta i nove proizvode s dodanom vrijednosti, povećavanje inovativnosti i ulaganja u razvoj i marketing, stručnu pomoć i poseban pristup mladim proizvođačima.

ZAGREB - Predstavnici 50-ak hrvatskih proizvođača namještaja i drvoprerađivača s čelnim su ljudima tvrtke Ikea razgovarali o mogućnostima suradnje, izvijestili su danas iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Prenosi se i izjava direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božice Marković kako je Ikea od dolaska u Hrvatsku iskazala interes za suradnju s hrvatskim proizvođačima namještaja, ali i ostalim proizvođačima drvoprerađivačke industrije, te kako Ikea već više od 30 godina surađuje s virovitičkim Tvinom. Predsjednik Udruženja drvo-prerađivačke industrije HGK Zdravko Jelčić naglasio je kako se sastanak održao na incijativu Ikee. Njihovo je ključno pitanje mogu li se domaći proizvođači uklopiti u cijenu proizvoda s kojom Ikea izlazi na tržište. S obje strane potrebno je učiniti napor kako bi se na tržište plasiralo ono najbolje od hrvatske drvne industrije te kako bi se njezine komparativne prednosti pretvorile u konkurentske, istaknuo je Jelčić. Direktor Ikea Hrvatske Dragan Skalušević kazao je kako je u procesu izgradnja i otvaranje robne kuće u Zagrebu, koja će zapošljavati 300 djelatnika, a u dugoročnom planu je otvaranje robnih kuća u Splitu i Rijeci.

ZAGREB/BUKUREŠT - Rumunjska kompanija Group Feroviar Roman (GFR) iz sastava Grampet grupe objavila je danas kako ne odustaje od planirane kupnje većinskog udjela u HŽ Cargu unatoč neuspjelom sudjelovanju na natječaju za privatizaciju državnog željezničkog poduzeća u matičnoj Rumunjskoj Iz rumunjske su kompanije danas priopćili da usprkos neuspjelom sudjelovanju na rumunjskom natječaju ne odustaju od kupnje 75-postotnog udjela u hrvatskom HŽ Cargu. "Iako nam je žao zbog situacije u Rumunjskoj, sada smo još više usredotočeni na Hrvatsku, a uvjereni smo da će privatizacija HŽ Carga biti uspjeh, kako za nas tako i za hrvatske vlasti. Nepovoljna situacija u Rumunjskoj ne utječe na naše namjere vezane uz HŽ Cargo", kazao je Gruia Stoica, predsjednik uprave GFR-a i predsjednik Grampet grupe. "Kompanija HŽ Cargo od strateškog je interesa za tvrtku GFR i Grampet grupu, kao što je i hrvatsko tržište željezničkog prometa", stoji u današnjem priopćenju rumunjske kompanije.

ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex ostao je danas na jučerašnjoj razini od 1.777,41 bod, a Crobex10 je oslabio 0,02 posto, na 1.007,10 posto. Ukupni današnji promet na Burzi iznosio je 10,5 milijuna kuna, pri čemu se 8,3 milijuna kuna odnosi na redovni promet dionicama, a 2,2 milijuna kuna ostvareno je blok prometom dionica Slatinske banke. Dionica HT-a danas je 'prikupila' 1,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 0,22 posto, na 174,38 kuna. Po prometu slijedi dionica Atlantic grupe koje je protrgovano za 815,3 tisuće kuna, uz rast cijene od 0,16 posto, na 633 kune. Uz promet od 338,9 tisuća kuna dionica Petrokemija zabilježila je rast cijene od 4,88 posto, na 185,65 kuna. Ta je tvrtka izvjestila danas o donesenom rješenju o upisu povećanja temeljnog kapitala, s 568 milijuna na 754,2 milijuna kuna.

(Hina) xggoj yds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙