"Imamo dva dana da 'ispeglamo' sve što smo predložili", slikovito je u izjavi za sarajevski "Dnevni avaz" opisao trenutačno stanje predsjednik vlade Federacije BiH Nermin Nikšić.
On je zajedno s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i predsjednicom vlade Republike Srpske Željkom Cvijanović uključen u proces pregovaranja o uspostavi jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa BiH i EU.
O uspostavi tog mehanizma ovisi svaka dalja financijska potpora iz Bruxellesa a u BiH je "zapelo" jer sve razine vlasti u toj zemlji žele sudjelovati u odlučivanju o raspodjeli tog financijskog kolača.
Drugi preduvjet - a to je provedba presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci - i dalje se čini nerješivom zagonetkom za bosanskohercegovačke političare.
Iako rok za dogovor istječe u četvrtak, stranački lideri u BiH za sada su u prilici samo predlagati uvijek nova i sve kompliciranija rješenja za promjenu načina izbora dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.
HDZ BiH i HDZ 1990. u ponedjeljak su predložili nešto što su nazvali "modelom minimalne etničke potpore". Prema zamisli koju je obrazložio predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, dvojici kandidata za članove Predsjedništva BiH uz obični matematički zbroj glasova trebala bi i pobjeda barem u jednoj od deset županija.
Pritom bi se, prema ovom modelu, "uparivala" dva kandidata različitih nacionalnosti a to tko je od njih dobio potporu u kojem narodu računalo bi se prema entičkom sastavu stanovništva u županijama.
Čović je ustvrdio kako je riječ o "dosta jednostavnom modelu" koji je kombinacija većinskog i elektorskog sustava biranja.
O prijedlogu dva HDZ-a do utorka se na bošnjačkoj strani pozitivno očitovao tek predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić. "Meni to na prvi pogled djeluje prihvatljivo no vrag leži u detaljima", oprezno je zaključio Radončić, podsjetivši kako je nužno da se o svemu suglase i Socijaldemokratska partija (SDP) i Stranka demokratske akcije (SDA).
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija naznačio je pak kako u njegovoj stranci i dalje preferiraju elektorski model biranja članova Predsjedništva BiH po uzoru na način na koji se predsjednika bira u SAD.
Iz Stranke demokratke akcije poručili su kako oni ostaju pri ranijem prijedlogu o uspostavi dva multietnička izborna područja unutar FBiH no spremni su razmotriti i prijedloge dva HDZ-a.
"Prihvatit će ih samo ukoliko su oni na tragu dogovora iz Bruxellesa (od 1. listopada) i ukoliko ne vode ka uspostavi trećeg entiteta", izjavio je predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.
Stranke iz Republike Srpske u svemu stoje po strani i čekaju dogovor hrvatskih i bošnjačkih političara, iako nisu optimisti da će do toga i doći.
"Bojim se da ću i ovoga puta u Bruxelles otići kao turist", izjavio je predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić.
Ne bude li dogovora ni u četvrtak, Bosić kao rezervnu strategiju predlaže da se parlament BiH izjasni o amandmanu na ustav kojega su ranije predložili SDS i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) a svodi se na to da se jednostavno izbace odrednice koje govore o nacionalnoj pripadnosti članova Predsjedništva BiH.
Trenutačno se iz RS bira jedan član srpske nacionalnosti a iz FBiH kandidati hrvatske odnosno bošnjačke nacionalnosti.
Nevladina udruga Inicijativa za europsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Bruxellesu koja se bavi problemima tranzicije država jugoistoka Europe predložila je Europskoj uniji da u slučaju neuspjeha razgovora zakazanih za 10. listopada promijeni svoju poziciju.
"Europska unija treba preispitati svoju sadašnju poziciju i zahtijevati da BiH provede i presudu 'Sejdić - Finci' u okvirima šire promjene ustavne strukture", stoji u izvještaju ESI od 7. listopada pod naslovom "Izgubljeni u bosanskom labirintu - EU i slučaj 'Sejdić-Finci'".
Umjesto parcijalnog bavljenja statusom pripadnika manjinskih entičkih skupina, iz ESI-ja predlažu EU da reformira cjelokupni ustavni ustroj BiH i da se to učini u okvirima procesa pristupanja te zemlje Uniji.