Čelnici dvaju HDZ-a održali su u ponedjeljak sastanak usuglasivši se kako njihov model "minimalne višenacionalne zastupljenosti" predstavlja dobar kompromis koji zadovoljava hrvatsku stranu, a nije protivan primjedbama koje su ranije na prijedloge o dvije izborne jedinice, odnosno neizravnom izboru članova državnog predsjedništva imale pojedine bošnjačke stranke.
Za 10. listopada povjerenik za proširenje Europske komisije Štefan Fuele postavio je krajnji rok za dogovor političara iz BiH o izboru članova državnog predsjedništva po modelu koji bi isključio mogućnost da pripadnici brojnijih naroda biraju predstavnike malobrojnijih narodia i manjina u državnome predsjedništvu.
"Imamo šanse postići dogovor ako ga uistinu želimo", rekao je Čović.
Pojasnio je da slučaju da dogovor ne uspije dva HDZ-a imaju jasna stajališta prije sastanka s povjerenikom Fueleom.
"Ako ne bude dogovora mi idemo zajedno s ovim prijedlogom, iako su nama prihvatljivi i svi drugi prijedlozi koji su na tragu načela ravnopravnosti Hrvata. Ali pokušat ćemo kroz taj prijedlog pronaći zajednički sadržatelj kod drugih stranaka u Federaciji BiH. Onda bi imali razloga za optimizam da to može proći kroz izmjne ustava, izbornog zakona”, rekao je Čović na konferenciji za novinare.
Pojašnjavajući novi model minimalne višenacionalne potpore pri načinu biranja članova predsjedništva, Čović je rekao kako bi dva kandidata na izravnim izborima uz najveći broj glasova u Federaciji kao jedinstvenoj izbornoj jedini, morali pobijediti u različitim županijama koje bi postale podizborne jedinice, čime bi se Hrvati zaštitili od majorizacije.
Po Čovićevim riječima, taj model što ga predlažu dva HDZ-a uvažava većinu primjedbi bošnjačkih stranaka te ne vodi "podjelama, diskriminaciji ili asimetričnim rješenjima", nego mu je cilj izbjeći slučaj sadašnjeg hrvatskog člana predsjedništva BiH Željka Komšića koji je u posljednja dva navrata izabran velikom većinom glasova bošnjačkih birača.
Čelnici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini dogovorili su prošlog tjedna u Bruxellesu načela za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava prema kojima bi trebalo biti onemogućeno da pripadnici jednog konstitutivnog naroda u BiH biraju člana predsjedništva iz drugog konstitutivnog naroda. Potpisali su dokument o načelima u kojemu su se obvezali da će do 10. listopada postići konkretan sporazum te ga predstaviti povjereniku Fueleu na novome sastanku u Bruxellesu.