Provedba odluke Europskog suda za ljudska prava o ukidanju neravnopravnog položaja manjina u izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda parlamenta BiH te formiranje zajedničkog mehanizma koordinacije za odnose s Europskom unijom dva su uvjeta za pokretanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s Europskom unijom, no oko njih već mjesecima traju prijepori između vodećih bosanskohercegovačkih političkih stranaka.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavio je kako će tijekom dana u odvojenim sastancima s predsjednikom Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatkom Lagumdžijom i predsjednikom Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinom Radončićem pokušati postići minimum suglasnosti o prijedlogu za promjenu modela izbora članova Predsjedništva BiH kojega su ranije načelno dogovorile HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA).
"Želim da na sastanku s Fueleom imamo neki zajednički prijedlog, a ne samo prijedlog HDZ BiH i SDA", kazao je Čović sarajevskom "Dnevnom avazu".
Prijedlog dvije stranke da se dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH ubuduće biraju kroz dva izborna područja, čime bi se jamčilo da jedan narod neće drugome birati predstavnika u državnom vrhu, za Čovića je ipak "kostur koji bi mogao okupiti većinu stranačkih lidera" na sastanku u utorak.
Predsjednik SDP BiH Lagumdžija ne dijeli Čovićev optimizam te ističe kako je nevjerojatno da bi HDZ BiH i SDA tijekom dana mogli pronaći kakav "čarobni štapić" uz čiju bi pomoć došli do prihvatljiva rješenja. Lagumdžija je ranije kazao kako o prijedlogu HDZ i SDA zapravo ne može govoriti jer on nije ni dovršen, ali je istaknuo da SDP neće poduprijeti niti jedno rješenje koje potiče daljnje etničke podjele u zemlji. Kazao je kako u Bruxelles putuje tek s nadom da će se EU jače uključiti u cijeli proces u predstojećem razdoblju kada se već domaći političari nisu u stanju dogovoriti.
"Očekujem da će se EU i ovdje ponašati onako kako se ponašala na Kosovu. Nije visoka predstavnica Catherine Ashton čekala da se Ivica Dačić, Aleksandar Vučić i Hashim Tachi nešto dogovore nego je EU bila veoma uključen u rješenje tog (kosovskog) problema", podsjetio je Lagumdžija.
Iz SDA su izrazili žaljenje zbog SDP-ova odbijanja da prihvati njihov prijedlog dogovoren s HDZ BiH.
Predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac kazao je kako bi bilo pošteno da SDP iziđe s nekim svojim prijedlogom kad već odbija ono što je ponuđeno.
"Ono što se u Bruxellesu priprema i što je već manifestirano kroz (otkazivanje) IPA projekata nije samo pitanje izolacije BiH nego će nas suočiti i s teškim ekonomskim posljedicama", upozorio je Genjac.
Uoči sastanka u Bruxellesu političke stranke iz Republike Srpske poručile su tek kako je njihov prijedlog jasan, a to je da se jedan član Predsjedništva BiH iz tog entiteta bira izravno i bez nacionalne odrednice, dok strankama iz Federacije prepuštaju da same nađu model za taj entitet. U RS su suglasni da se nastavi s izravnim načinom izbora članova Predsjedništva BiH s tim da se brišu nacionalne odrednice kandidata te su suglasni sa svim prijedlozima o tome kako će se urediti to pitanje u Federaciji BiH.
Podsjetivši kako je BiH ionako izgubila previše vremena, posebni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen je uoči sastanka u Bruxellesu kazao kako se nada da će tom prigodom od stranačkih lidera čuti konkretne prijedloge rješenja za provedbu presude "Sejdić-Finci" i za uspostavu mehanizma koordinacije odnosa s EU.
"To je odgovornost političkih lidera i oni moraju reći kako kane ukinuti diskriminaciju pri izboru za Dom naroda parlamenta BiH i za Predsjedništvo BiH. Oni moraju kazati kako će osigurati da se odluke o bitnim pitanjima u vezi s EU u BiH donose na efikasan način", poručio je Sorensen.
Iako je sastanak u Bruxellesu ocijenjen iznimno važnim za BiH, iz ureda predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića najavljeno je kako on tamo neće sudjelovati jer je produžio svoj boravak u SAD gdje je otputovao radi sudjelovanja na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Po dostupnim inoformacijama, Komšić ostaje u SAD kako bi se sastao s predstavnicima bosanskohercegovačke dijaspore.
Komšićev nekadašnji stranački šef, ministar vanjskih poslova Lagumdžija ocijenio je kako je predsjedatelj Predsjedništva BiH morao planirati dolazak u Bruxelles jer trenutačno nema važnije zadaće od te. "Je li to bježanje od odgovornosti ili pokušaj izvlačenja, ostaje da se vidi", kazao je Lagumdžija optuživši predsjedatelja Predsjedništva BiH da "drži predavanja i glumi nezavisnog analitičara".