Nakon višesatnog sastanka održanog u Sarajevu, na konferenciji za novinare zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović istaknuli su kako je došlo do približavanja stajališta oko provedbe presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojim bi se otklonila diskriminacija prema predstavnicima manjina, ali i onemogućilo da prije svega Hrvatima mnogobrojniji Bošnjaci biraju članove državnog Predsjedništva.
Razgovori o presudi Sejdić-Finci intenzivirani su uoči sastanka sedmorice političkih čelnika iz BiH najavljenog za 1. listopada s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom.
Čović je rekao da je optimist pred odlazak u Bruxelles, te da u Federaciji BiH SDA i HDZ očekuju potporu "svih koji vole BiH".
"O ovom pitanju danas imamo veliki iskorak. No nije dovoljno reći da smo se mi oko nečega usuglasili zato treba vidno djelovanje među svim parlamentarnim strankama. U Republici Srpskoj već su odavno rekli dogovorite se oko izravnog izbora i imate 'bjanko' potporu stranka iz RS-a, ali želimo takvu potporu i u Federaciji", rekao je predsjednik HDZ-a BiH.
Provedba ove presude podrazumijeva izmjene zakona i u pogledu izbora izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda državnog Parlamenta zbog čega je potrebno mijenjati odredbe u Ustavu BiH, ustavima entiteta te u izbornom zakonu BiH. No, Čović ističe da se uz optimizam može otići Bruxelles kako bi se poslala pozitivna slika iz BiH.
Zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović je precizirao da je potrebno pronaći mehanizam koji bi zajamčio da jedan narod drugome ne može birati člana Predsjedništva što bi se moglo postići kroz dva izborna područja. Po njemu ta će izborna područja biti jednake veličine i višenacionalna.
Dužnosnici SDA i HDZ-a BiH najavili su da bi se zajednički sastanak sedam velikih stranaka u BiH mogao održati u ponedjeljak neposredno prije odlaska u Bruxelles kako bi se pokušali zajedno usuglasiti oko modela provedbe presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Nedavnu najavu o tome da se iz Federacije biraju dva člana Predsjedništva iz de facto dvije izborne jednice od kojih bi jedna bila većinska hrvatska a druga bošnjačka, odbacile su SDP BiH i Savez za bolju budućnost BiH (SBB) što značajno smanjuje mogućnost dogovora na sastanku s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom.