ZAGREB - Pregovarački timovi hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a o Ini na današnjem su prvom sastanku razgovarali o načinu odvijanju pregovora i područjima o kojima će se pregovarati, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću. "Obje strane u pregovorima usuglasile su tijek i način odvijanja pregovora te je načelno dogovoreno da će se nalaziti jednom mjesečno, da će se pregovarački materijali dostavljati unaprijed te će se svaki predloženi zaključak smatrati ispregovaranim kada bude predan u pismenoj formi i kada ga svaka strana uskladi svojim propisima odnosno ustrojstvu. Svaka nova točka pregovora pokreće se kada je završena prethodna te za vrijeme trajanja pregovora neće biti neslužbenih sastanaka članova pregovaračkih timova", navodi se u priopćenju. Ističe se i da je "usuglašeno da će pregovorima biti obuhvaćena budućnost korporativnog upravljanja, kontrole troškova, investicija i raspodjela dobiti, istraživanja, razvoja i proizvodnje ugljikovodika, nabave i prerada nafte i proizvodnje naftnih derivata, veleprodaje naftnih derivata, maloprodaje naftnih derivata te plinsko poslovanje". "Usuglasili smo zajedničke ciljeve Ine - povećanje ulaganja, učinkovitosti poslovanja i veći doprinos Ine u razvoju hrvatskog gospodarstva", zaključuje se u priopćenju.
ZAGREB - Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je danas kako je zadovoljan atmosferom s prvog sastanka s predstavnicima MOL-a o Ini, kako su dogovorili pravila igre oko načina pregovaranja i komuniciranja, a novi je sastanak najavio za oko mjesec dana. "Zadovoljan sam atmosferom na pregovorima, usuglasili smo se da se Ina treba razvijati u skladu i s interesima Vlade RH", izjavio je Vrdoljak novinarima nakon današnjeg, prvog sastanka pregovaračkih timova Vlade i MOL-a o Ini. Kazao je kako su na prvom sastanku dogovorena pravila igre oko načina pregovaranja i komuniciranja. "Dogovorili smo i malo detaljnije porazgovarali o svakoj temi koja stoji u okvirnom programu za pregovaranje koji je Vlada usvojila i koji su kolege prihvatili", rekao je. Izvijestio je da su pregovarački timovi sljedeći sastanak dogovorili za oko mjesec dana. "Tada ćemo razgovarati točku po točku o temama koje su u pregovaračkom okviru i njih ćemo raspraviti sa svojim partnerima iz MOL-a", rekao je Vrdoljak. "Dobra je atmosfera i dobra volja s obje strane. Naš je interes čuvati i razvijati Inu da bude u skladu sa svim strateškim interesima Republike Hrvatske. Očito je da su predstavnici MOL-a spremni na takav vid suradnje", zaključio je. Uz ministra Vrdoljaka u pregovaračkom timu Vlade je ravnatelj Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, a u ime MOL-a u pregovorima sudjeluje potpredsjednik Uprave Sandor Csanyi i predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott.
ZAGREB - Croatia osiguranje (CO) i Hrvatska poštanska banka (HPB) bit će prodani onome tko ponudi najviše i najbolje, interes je velik, a tko će biti odabran o tome neće odlučivati premijer, odgovorio je Zoran Milanović HDZ-ovu zastupniku Tomislavu Čuljku u saborskom 'aktualnom prijepodnevu'. Čuljak je podsjetio da je Vlada odlučila pokrenuti postupak prodaje CO i HPB, upitavši kojom se metodologijom došlo do vrijednosti od dvije milijarde kuna za te dvije tvrtke? "Temeljem objektivnih kriterija u procesu privatizacije koje su dali savjetnici", rekao je Milanović, opetujući kako te tvrtke, ako se misle razvijati, trebaju novac. Inače, u tijeku je prikupljanje neobvezujućih podnuda za privatizaciju i dokapitalizaciju CO te prodaju HPB-a, a rok za dostavu ponuda je do 20 rujna.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da je Centar banku država financirala na temelju preporuke HBOR-a, kroz modele koje je osmislila bivša vlada te da vjeruje kako nema razloga da Hrvatska narodna banka ili Državno odvjetništvo istražuju taj posao. Milanović je to rekao tijekom saborskog aktualnog prijepodneva, odgovarajući na pitanje HDZ-ova Gorana Marića koji su bili motivi ulaska države u vlasništvo posrnule Centar banke, s obzirom da namjerava privatizirati HPB. "Nema državnih banaka. Država trenutno ima vlasništvo u HPB-u koji je mala banka i ako se želi razvijati treba jakog partnera i bit će prodana onom tko ponudi najviše. Nikakve rasprodaje nema", uzvratio mu je Milanović. Podsjetio je da je Centar banka financirana kroz fondove po modelima bivše HDZ-ove vlade, na temelju preporuke HBOR-a. Dodao je i da će razloge utvrditi "neka istraga" HNB-a ili DORH-a, iako osobno smatra da razloga za takvu istragu nema. "HBOR je dao pozitivno mišljenje, ja bih sada mogao ulaziti u analizu mišljenja HBOR-a. To je posao, greške se događaju. Tri uspiju, jedan ne uspije. Ako imate neke druge naznake ili neke druge indicije to nam recite", poručio je Milanović.
ZAGREB - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) pozvala je danas sve deponente Centar banke da podnesu zahtjev za obeštećenje, a isplata će započeti sutra u svim poslovnicama Croatia banke i Hrvatske poštanske banke. Deponenti svoje zahtjeve mogu podnijeti u roku od 12 mjeseci od dana objave poziva, odnosno najkasnije do 19. rujna 2014. godine, a pravo na obeštećenje određeno je prema ukupnim sredstvima po svim depozitima jednog deponenta na dan donošenja rješenja o nedostupnosti depozita, umanjenim za sva prava Centar banke koja se deponentu mogu staviti u prijeboj. Najviši iznos obeštećenja iznosi 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan nastupa osiguranog slučaja, dakle do 756.261,40 kuna. Prema ranije iznijetim podacima, procjenjuje se da će DAB štedišama Centar banke za osigurane depozite isplatiti ukupno oko 500 milijuna kuna. DAB u pozivu navodi da će se fizičkim osobama obeštećenje isplatiti u gotovini ili prijenosom na račun, a trgovačkim društvima i neprofitnim institucijama prijenosom na račun.
ZAGREB - Cilj projekta "Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice" (BIZimpact) je unapređenje poslovne klime u Hrvatskoj razvojem alata koji će omogućiti procjenu učinaka zakonodavnih promjena na malo gospodarstvo i poboljšanje informiranja malog gospodarstva o tim promjenama, istaknuto je na predstavljanju druge faze tog projekta. Projekt je dio operativnog programa "Regionalna konkurentnost", financiran je sredstvima IPA programa Europske unije i hrvatske Vlade u iznosi od 1,4 milijuna eura, pri čemu EU u financiranju sudjeluje s 85 posto sredstava, a 15 posto su sredstva hrvatskog državnog proračuna. U prvoj fazi projekta naglasak je bio na unaprjeđenju poslovnog okruženja kako bi mali i srednji poduzetnici dobili ključne informacije o europskim i hrvatskim zakonima i normama, dok će u drugoj fazi naglasak biti na razvoju sustava procjene učinaka europskih i hrvatskih propisa na hrvatsko gospodarstvo i poduzetništvo, istaknuo je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Prva faza projekta trajala je od rujna 2007. do rujna 2009., dok druga faza traje od ožujka 2013. do ožujka 2015.
ZAGREB - U ponedjeljak, 23. rujna počinju radovi na kapitalnom remontu dionice željezničke pruge Zagreb Borongaj - Dugo Selo, a opsežni radovi na 16 kilometara dugoj pruzi vrijedni su 230 milijuna kuna i trebali bi završiti u ljeto 2014. godine, izvijestili su danas iz HŽ Infrastrukture. Riječ je o dionici na kojoj se križaju glavni međunarodni i unutarnji prometni koridori i kojom teče intenzivan prigradski željeznički prijevoz (na dionici pruge Zaprešić - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo), pa će radovi uvelike utjecati na protok željezničkog prometa na cijelome zagrebačkom čvorištu te na kvalitetu usluge u putničkome prijevozu, ističu iz HŽ Infrastrukture. Nakon remonta, kako navode, najveća brzina vlakova na toj dionici iznosit će 140 kilometara na sat, čime će se skratiti trajanje putovanja. Radovi će započeti 23. rujna u 4,00 sata, izvodit će se u nekoliko faza i za svaku je utvrđena posebna organizacija prijevoza putnika.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobex je oko podneva stagnirao, uz nešto veći promet nego jučer, pri čemu se najviše trgovalo dionicom Adrisa, koja je i najveća gubitnica. Crobex indeks oko podneva stagnirao je na 1.819 bodova, dok je Crobex10 bio u minusu 0,22 posto, na 1.026 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,45 milijuna kuna te je bio otprilike pola milijuna viši nego jučer oko podneva. Najveći promet do sada je ostvaren povlaštenom dionicom Adrisa, u visini od 1,07 milijuna kuna. Ujedno je i najveća gubitnica, s padom cijene za 1,35 posto, na 263,21 kunu. Nadomak milijunskom prometu dionica je Luke Ploče. Cijena joj se spustila 0,49 posto, na 450 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po dobitku se ističe dionica Atlantske plovidbe, čija je cijena porasla 4,73 posto na 350 kuna, te Tankerske plovidbe, sa skokom cijene za 5,79 posto, na 306,9 kuna. U fokusu investitora je i dionica Dalekovoda. Nakon jučerašnjeg potonuća za više od 26 posto kao reakcija na odbijanje Trgovačkog suda da prihvati prijedlog predstečajne nagodbe, danas je cijena te dionice ojačala 1,68 posto, na 26,10 kuna, uz promet od gotovo 160.000 kuna. Dionici HT-a cijena je oslabila 0,98 posto, na 176 kuna, uz promet od 184.000 kuna.