BRUXELLES - Hrvatska je u srijedu postigla kompromis s Europskom komisijom prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što će omogućiti prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, objavili su u Bruxellesu ministar pravosuđa Orsat Miljenić i potpredsjednica Komisije Viviane Reding. Zakon bi trebao "stupiti na snagu što je moguće prije, a najkasnije do 1. siječnja 2014. Stupanje na snagu i primjena amandmana neće biti ograničena bilo kakvim uvjetima", rekao je Miljenić. Na pitanje znači li to da će Komisija sada prekinuti postupak koji je mogao završiti sankcijama protiv Hrvatske, a koji je pokrenut prošli tjedan, povjerenica Reding je rekla da će se o tome odlučiti kada Hrvatska obavi promjene zakona. "Mi smo zatražili mišljenje zemalja članica i one imaju vremena do 5. listopada da odgovore. Ministar je rekao da će Hrvatska brzo i bezuvjetno obaviti promjenu zakona. Mi ćemo pratiti taj proces i kada zakon bude donesen procijenit ćemo je li on onakav kakav je prvotno bio i u tom trenutku odlučit ćemo o daljnjim koracima, uključujući i obustavu postupka", rekla je Reding.
LONDON - Vodeće 42 banke u Europskoj uniji trebaju još 70,4 milijarde eura dodatnog kapitala kako bi se uskladile s novim propisima čija će puna primjena početi 2019., objavila je u srijedu Europska agencija za banke (EBA). U najnovijem je izvješću EBA procijenila da je na kraju prošle godine manjak kapitala u 42 europske banke smanjen za 29,1 milijardu eura u odnosu na sredinu prošle godine. Prema novim propisima nazvanim Basel III, prema sjedištu Banke za međunarodna poravnanja (BIS), banke moraju na stranu stavljati otprilike trostruko veći iznos kapitala nego prije financijske krize koja je poharala svijet od 2007. do 2009., potaknuvši mnoge vlade da spašavaju posrnule zajmodavce novcem poreznih obveznika. Tako je minimalna stopa adekvatnosti kapitala određena na sedam posto. Dodatno banke moraju do 2019. uspostaviti i zasebne kapitalne tampone u vidu gotovine i državnih obveznica kako bi do mjesec danas bez pomoći uspješno prebrodile eventualne tržišne šokove. Novi propisi vrijede za sve banke, ali su uglavnom fokusirani na one velike, koje posluju u više zemalja.
BERLIN - Očekivanja njemačkih potrošača za listopad dodatno su poboljšana u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je danas najnovije istraživanje instituta GfK. Indeks koji mjeri očekivanja potrošača u najvećem europskom gospodarstvu za listopad porastao je tako na 7,1 bod, s naviše revidiranih sedam bodova koliko je iznosio u prethodnom mjesecu. Istraživanje instituta GfK temelji se na anketi u kojoj sudjeluje oko dvije tisuće ispitanika. "Njemački potrošači očekuju da će gospodarstvo ubrzati u sljedećih nekoliko mjeseci", navodi se u priopćenju GfK. Istraživanje GfK nadovezalo se na jučer objavljen pomno praćen indeks poslovnog povjerenja u Njemačkoj, koji izrađuje institut Ifo a pokazao je poboljšanje očekivanja poslovnih čelnika peti mjesec zaredom. Aktivnost njemačkog gospodarstva porasla je u drugom tromjesečju za 0,7 posto, ali noviji podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji povećali su zabrinutost za rast u trećem tromjesečju. GfK je objavio da su prognoze njemačkih potrošača za gospodarstvo blago oslabile u kolovozu da bi se u rujnu ponovo poboljšale. Njihova spremnost na kupnju u tekućem je mjesecu na najvišoj razini u gotovo sedam godina.
BERLIN - Gotovo tri od četiri Nijemca želi da Wolfgang Schaeuble ostane ministar financija u novoj vladi Angele Merkel, pokazalo je ispitivanje javnog mišljenja objavljeno u srijedu. Merkel traži koalicijskog partnera nakon što su njezini konzervativci pobijedili na izborima u nedjelju s 42 posto glasova, ali nisu uspjeli dobiti parlamentarnu većinu. Kancelarka i Schaeuble dobili su veliku potporu birača zbog svog uspješnog odgovora na krizu eurozone i 72 posto Nijemaca želi da taj 71-godišnjak i dalje ostane na dužnosti ministra financija koju obnaša od 2009., navodi se u ispitivanju javnog mišljenja instituta Forsa. Merkel je već kontaktirala čelnika socijaldemokrata (SPD) glede mogućnosti velike koalicije. Budući da drži kako je u prošloj koaliciji loše prošao, ocjenjuju promatrači, SPD će vjerojatno nerado pristati na sporazum s Merkel, ako ona ovaj put ne plati visoku cijenu mjestima u vladi i promjenom politike. U predizbornoj kampanji socijaldemokrati su se zauzimali za minimalnu nadnicu na državnoj razini i veće poreze za bogate, čemu se Merkel protivi. SPD bi mogao tražiti i ministarstvo financija i s dužnosti izgurati cijenjenog Schaeublea.
BUDIMPEŠTA - Najveća mađarska banka OTP očekuje da će u ovoj i u idućoj godini zadržati razinu dobiti koju ostvaruje od 2008. godine, kazao je zamjenik bančinog čelnika Daniel Gyuris. "U godinama nakon recesije u 2008. OTP je ostvarivao prilično stabilnu dobit. Takva profitabilnost proizlazi iz vrlo značajnih prihoda od naknada a uvelike raznovrstan portfelj u nizu zemalja... može osigurati takvu stabilnu profitabilnost", kazao je Gyuris sudionicima summita o ulaganjima u istočnoj Europi koji je organizirao Reuters. Upitan vrijede li takve prognoze za ovu i za iduću godinu, Gyuris je odgovorio potvrdno. Ujedno napominje da bi banka mogla zabilježiti zaokret u kreditnim plasmanima u prvoj polovini iduće godine, uz pretpostavku da ne bude nepovoljnih zbivanja. Ranije ove godine iz OTP-a su prognozirali da bi rast zajmodavne aktivnosti u ovoj godini mogao biti prigušen. Mađarske banke pogođene su slabim stanjem u mađarskom gospodarstvu, kao i kaznenim mjerama vlade, poput među ostalim najvišeg poreza u financijskom sektoru u Europskoj uniji.
ZAGREB - Povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača Neven Mimica doputovat će u petak u prvi službeni posjet Hrvatskoj tijekom kojeg će se sastati potpredsjednikom vlade i ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem, ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem, kao i s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, priopćeno je u srijedu iz Europske komisije. Teme tih sastanaka bit će, između ostalih, potrošačka politika općenito, mjere vezane uz medicinske aparate, sigurnost proizvoda i nadzor tržišta, priopćilo je predstavništvo EK u Hrvatskoj. Portfolio povjerenika Mimice pokriva širok spektar pitanja koja utječu i na svakodnevni život hrvatskih građana. Povjerenik Mimica posjetit će i Europski potrošački centar. Europski potrošački centri nude besplatne savjete i pomoć građanima Europske unije koji robu i usluge kupuju od trgovca koji ima sjedište u drugoj zemlji članici Europske unije. Povjerenik Mimica i pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić raspravljat će s predstavnicima civilnog društva i profesionalnih udruga o koristima koje hrvatski građani – kao građani Europske unije – imaju od potrošačke politike EU-a, navodi se u priopćenju.
MOSKVA - Najveća ruska naftna kompanija, državni Rosneft procjenjuje da će neto dobit u ovoj godini povećati na gotovo 14 milijardi dolara zahvaljujući kupovini i konsolidaciji TNK-BP-a, poduzeća koje su svojedobno osnovali u suradnji s britanskim BP-om. "Prema sadašnjim će pokazateljima neto dobit iznositi 439 milijardi rubalja (13,8 milijardi dolara)", rekao je jučer izvršni direktor Rosnefta Igor Sečin ruskom premijeru Dmitriju Medvedevu a prenijele su ruske novinske agencije. Bude li ta procjena potvrđena, neto dobit će se dodatno poboljšati u odnosu na rekordne prošlogodišnje 342 milijarde rubalja (10,7 milijardi dolara). Sečin predviđa da će u tekućoj godini Rosneft proizvesti 207 milijuna tona nafte i 42 milijarde kubičnih metara plina. Rosneftov glasnogovornik potvrdio je da je Sečin predstavio objedinjeni poslovni plan za cijelu 2013., koji obuhvaća i nedavne akvizicije, uključujući i TNK-BP, poduzeće osnovano u suradnji s BP-om. Zahvaljujući tom zajedničkom ulaganju Rosneft je postao najveća naftna kompanija u svijetu po proizvodnji nafte, pretekavši ExxonMobil. U 2013. je TNK-BP u cijelosti integriran u Rosneft i prvi puta potpuno konsolidiran u poslovnom izvješću za drugo tromjesečje.
LONDON - Cijene barela nafte prekoračile su na londonskom tržištu razinu od 109 dolara zbog prigušenih očekivanja da bi pregovori o iranskom nuklearnom programu mogli u kratkom roku potaknuti zatopljenje odnosa sa SAD-om. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla više od dolara, na 109,85 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 53 centa višoj cijeni, od 103,66 dolara. Sukob Zapada i Irana oko iranskog nuklearnog programa podupirao je cijene nafte gotovo deset godina. Zbog sankcija je iranski izvoz nafte dramatično pao, za više od milijun barela dnevno. Iran je pristao pregovarati o programu s najvišim diplomatima šest svjetskih sila u četvrtak, uključujući i američkog državnog tajnika Johna Kerryja, što je potpirilo nade u zatopljavanje odnosa Washingtona i Teherana. Potom je propao pokušaj da se na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda organizira obično rukovanje američkog predsjednika Baracka Obame i iranskog predsjednika Hasana Rohanija, očitujući duboko ukorijenjeno nepovjerenje. Rast cijena nafte vjerojatno će ipak zakočiti povećana proizvodnja u Iraku i Libiji, te izjava saudijskog ministra nafte da je tržište dostatno opskrbljeno.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u srijedu zbog zabrinutosti da američki Kongres možda neće usvojiti proračun na vrijeme da spriječi blokadu rada vlade. Londonski FTSE pao je 0,48 posto na 6.539 bodova, frankfurtski DAX za 0,45 posto na 8.620 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,48 posto i iznosio 4.176 bodova. Među najvećim je pojedičnim gubitnicima bila nordijska banka Nordea, cijena čijih je dionica oslabila 3,1 posto nakon što je švedska vlada objavila da je prodala preostalih sedam posto udjela u toj kompaniji po cijeni od 76 švedskih kruna po dionici, što je četiri posto manje od cijene Nordeine dionice u vrijeme zatvaranja tržišta u utorak. Investitori su i dalje na oprezu jer prijeti opasnost da američki Kongres do 1. listopada ne prihvati savezni proračun, što bi moglo dovesti do prestanka financiranja pojedinih državnih službi. Tržište je također na oprezu zbog predstojećih pregovora o podizanju plafona za dozvoljeno zaduživanje države sa sadašnjih 16.700 milijardi dolara, kao i zbog mogućeg smanjenja poticajnih mjera monetarne politike.
NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu cijene dionica pale četvrti dan zaredom jer se ulagači plaše da američki Kongres neće u roku donijeti savezni proračun. Dow Jones oslabio je 0,42 posto, na 15.334 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,26 posto, na 1.697 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,08 posto, na 3.768 bodova. Pad cijena dionica četvrti dan zaredom posljedica je strahovanja ulagača da Kongres neće do 1. listopada donijeti savezni proračun, što bi moglo dovesti do prestanka financiranja dijela državnih službi. Istodobno se vode rasprave o proračunu i o povećanju dozvoljenog zaduživanja države. Republikanci traže znatno smanjenje proračunskih rashoda, među ostalim i za 'Obamacare', zdravstveni program predsjednika Baracka Obame, kako bi podržali povećanje razine zaduživanja države sa sadašnjih 16.700 milijardi dolara. Demokrati na to ne pristaju. Uz to, na tržištu ponovno vladaju špekulacije kada bi američka središnja banka mogla početi smanjivati poticajne monetarne mjere, koje su godinama poticale rast cijena dionica.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago pale, dok je tečaj dolara stabilan, jer ulagači ne žele mijenjati pozicije zbog nesigurnosti u vezi Fedovih poticaja i žučne rasprave u Washingtonu o proračunu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji pale 0,5 posto. Burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu, Šangaju i Australiji ojačali su između 0,2 i 0,8 posto, no MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,2 posto. Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, četvrti dan zaredom, jer prijeti opasnost da američki Kongres neće u roku, do 1. listopada, donijeti savezni proračun. U Washingtonu se istodobno vode rasprave o proračunu i o povećanju dozvoljenog zaduživanja države. Republikanci traže znatno smanjenje budžetskih rashoda, među ostalim i za zdravstveni program predsjednika Baracka Obame, kako bi podržali povećanje razine zaduživanja države sa sadašnjih 16.700 milijardi dolara. Demokrati na to ne pristaju.