ZAGREB - U državnoj riznici situacija je potpuno uredna, a sve obveze prema proračunskim korisnicima podmiruju se u roku, doznaje se danas iz Ministarstva financija. Ministarstvo se već četvrti mjesec zaredom ne koristi unutarmjesečnim bankarskim kreditima, a idućega tjedna neće biti niti aukcije trezorskih zapisa, istaknuto je. Prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, ukupni manjak u državnom proračunu na kraju kolovoza ove godine iznosio je 13,02 milijarde kuna, što je 2,77 milijardi kuna više od plana. Ukupni prihodi proračuna u tome su razdoblju dosegnuli 70,25 milijardi kuna, te su bili 3,5 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni rashodi proračuna iznosili su 83,26 milijardi kuna i bili su 4,1 posto viši nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Na prihodovnoj strani, porezni su prihodi iznosili 40,59 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje nego lani. Ukupni rashodi proračuna u prvih osam mjeseci iznosili su 83,26 milijardi kuna, te su bili 4,1 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju.
ZAGREB - U Ministarstvu financija ne očekuju veće rasprave s Europskom komisijom oko procedure prekomjernog deficita, jer će Hrvatska sasvim izvjesno ući u tu proceduru nakon što Eurostat 21. listopada službeno objavi podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu, doznaje se danas iz Ministarstva financija. "Sumnjam da ćemo puno raspravljati i polemizirati s Europskom komisijom o prekomjernom deficitu", kaže izvor iz Ministarstva financija. Pritom naglašava kako će proračunski deficit primjenom metodologije Eurostata biti zasigurno veći nego do sada, a posve izvjesno će biti veći od tri posto BDP-a. Prema preliminarnim podacima Ministarstva, ukupni manjak u državnom proračunu na kraju kolovoza ove godine iznosio je 13,02 milijarde kuna, što je otprilike 3 milijarde više od plana. To čini 3,8 posto domaćeg BDP-a. U Ministarstvu ističu da iz Europske komisije i Europskog vijeća Hrvatskoj, kao ni drugim zemljama koje su prošle tu proceduru, neće biti naloženo "što treba činiti" kako bi deficit svele u prihvatljive okvire, nego samo "koliko ga treba smanjiti". O sadržaju mjera za smanjenje deficita moglo bi se raspravljati u sklopu europskog semestra, kažu u Ministarstvu. Najavljuju da će javnost idući tjedan biti upoznata s mjerama fiskalne politike te aktivnostima koje vlada kani poduzeti radi smanjenja deficita i to djelovanjem na obje njegove strane - i prihodnu i rashodnu.
ZAGREB - Rok za dostavu neobvezujućih ponuda za prodaju i dokapitalizaciju Croatia osiguranja (CO) i Hrvatske poštanske banke (HPB) istječe danas, a u Ministarstvu financija zasad ne žele istupiti s podacima o odazivu. Suzdržanost u Ministarstvu tumače specifičnošću privatizacije CO i HPB-a te ograničenjima koja nameće Zakon o tržištu kapitala. Najavljuju da će za desetak dana o pristiglim neobvezujućim ponudama izvijestiti Vladu te ističu da ne žele otvarati raspravu o uspjehu ili neuspjehu i o opravdanosti privatizacije dok ne stignu obvezujuće ponude koje će dati najbolji odgovor na ta pitanja. Premijer Zoran Milanović jučer je izjavio da je interes za Croatia osiguranje i Hrvatsku poštansku banku velik te da će biti prodani onome tko ponudi najviše i najbolje. U Ministarstvu financija kažu kako u fazi neobvezujućih ponuda ne žele polemizirati jesu li tri ponuđača za HPB ili 11 ili 12 ponuda za CO uspjeh ili neuspjeh te da se rasprava može otvoriti kad stignu obvezujuće ponude. Vlada je početkom kolovoza raspisala natječaje za iskazivanje interesa i prikupljanje neobvezujućih ponuda za stjecanje dionica HPB-a i Croatia osiguranja. Vlada je sredinom srpnja odlučila da će u Croatia osiguranja prodati dio od ukupno 80,2 posto svog vlasničkog udjela, i to tako da joj nakon dovršetka transakcije u vlasništvu države ostane najmanje 25 posto plus jedna dionica odnosno najviše do 30 posto dionica kapitalno osnaženog CO-a. Vlada je 18. srpnja donijela i odluku da se potencijalnim strateškim investitorima u HPB-u ponudi 871.142 dionice te banke, ili 99,13 posto dionica.
ZAGREB - Natječaj za privatizaciju, odnosno dokapitalizaciju nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines bit će objavljen uskoro, za par tjedana, a do kraja ove godine može se očekivati i dokapitalizacija najvećeg sustava marina u Hrvatskoj ACI-ja, najavio je danas ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Ministar je o tim i drugim aktualnim temama iz svog sektora s novinarima danas razgovarao u Ministarstvu nakon što je primio 14 voditeljica velikih, milijunskih projekata obnove željezničke mreže iz HŽ Infrastrukture u kojoj, kako je naglasio, ima najviše žena na voditeljskim odgovornim pozicijama među svim prometnim područjima. Najavljujući skori natječaj za Croatia Airlines, Hajdaš Dončić je kazao da "sve ide svojim procedurama" te da će uskoro prema Vladi ići prijedlog za prodajom tj. dokapitalizacijom udjela od 49 posto u toj tvrtki. Govoreći o dokapitalizaciji kao modelu kojim se žele ojačati strateški važne državne tvrtke, a time i dobiti dodatna vrijednost za državni proračun, Hajdaš Dončić je najavio da to čeka i Jadroplov, ali i državni sustav marina ACI i to do kraja ove godine za što su poslovni planovi već spremni.
ZAGREB - Ni u jednom prometnom području u Hrvatskoj nema toliko žena voditeljica velikih projekata građenja i modernizacije kao u HŽ Infrastrukturi, njih 14, pa o njima doslovce ovisi realizacija i uspješnost projekata obnove željezničke infrastrukture u što će se u idućim godinama uložiti oko 3 milijarde eura, istaknuo je danas ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Ministar je, zbog važnosti tih projekata i njihovog pravilnog vođenja, u Ministarstvu primio tih 14 voditeljica projekata i izrazio im pritom svu moguću potporu i podršku u njihovom radu. I Hajdaš Dončić i voditeljice projekata vjeruju da će do 2020. hrvatska željeznička mreža (pruge, kolosjeci, mostovi, kolodvori, stajališta) doživjeti svoj preporod, što temelje ne samo na velikim ulaganjima nego i zalaganju svih uključenih u obnovu. Ministar vjeruje i da će se za obnovu željeznice do 2020. iz europskih fondova povući oko 2 milijarde eura. Samo ove godine HŽ Infrastruktura iz vlastitih sredstava u remont, održavanje i izgradnju novih pruga ulaže 2 milijarde kuna, a velika sredstva očekuju se i iz EU fondova, iz kojih je do sada povučeno gotovo 300 milijuna eura, kazao je. Po podacima iz HŽ Infrastrukture, od ukupno 5.400 zaposlenih u toj tvrtki žena je 12,5 posto, ali je, smatra ministar, važniji podatak da ih je oko 30 posto od ukupnog rukovodećeg kadra.
ZAGREB - Uz nešto veću likvidnost nego što je to uobičajeno na kraju tjedna, danas na Zagrebačkoj burzi Crobexi stagniraju, a u fokusu investitora je dionica Atlantske plovidbe, čija je cijena u korekciji nakon dva dana snažnoga rasta. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,21 posto, na 1.825 bodova, dok je Crobex10 bio u plusu 0,23 posto, na 1.032 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,5 milijuna kuna, te je bio otprilike 2 milijuna viši nego jučer u ovo doba. Najveći promet ostvaren je dionicom Atlantske plovidbe, 1,09 milijuna kuna. Nakon što joj je u protekla dva dana cijena porasla više do 15 posto, danas je korigirana naniže za 2,15 posto, na 361 kunu. Po likvidnosti slijedi dionica Luke Ploče, s ostvarenih 585 tisuća kuna prometa. Cijena joj je pala 1,73 posto, na 450 kuna. Ta dionica od ponedjeljka više neće biti sadržana u Crobexu, jer nije zadovoljila uvjete za ostanak, zajedno sa dionicama Tiska, Viadukta i Vira. Od idućega tjedna, pak, u sastav Crobexa ući će dionice Tehnike i Uljanik plovidbe. Do podneva je dionica Tehnike poskupjela 2,39 posto, a Uljanik plovidbe 1,82 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru u odnosu na jučerašnju tečajnicu za blagih 0,01 posto, a u odnosu na tečajnicu od prošlog petka oslabila je za 0,31 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,605707 kuna. Kuna je na dnevnoj i na tjednoj razini oslabila i prema švicarskom franku, u odnosu na jučer utvrđenu tečajnicu za 0,14 posto, a u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna za 0,81 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi iznosi 6,174967 kuna. Prema američkoj i britanskoj valuti kuna je na dnevnoj razini oslabila, a na tjednoj ojačala. Prema američkom dolaru je u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila za 0,24 posto, a prema britanskoj funti za neznatnih 0,003 posto, dok je u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka prema dolaru ojačala za 1,38 posto, a prema funti za blagih 0,02 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke iznosi 5,625939 kuna, a funte 9,021121 kunu.