ZAGREB - Mađarski državni odvjetnik negativno je odgovorio na zahtjev Hrvatske da pruži pravnu pomoć u istrazi čelnika naftne kompanije MOL-a Zsolta Hernadija, objavio je u ponedjeljak dnevnik Népszabadság. Dnevni list Népszabadság doznao je da je državno odvjetništvo opet odbacilo hrvatskog Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) da ispita predsjednika MOL-a kao osumnjičenika u slučaju navodnog podmićivanja bivšeg premijera Ive Sanadera čime je MOL stekao većinska upravljačka prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA-i. Geza Fazekas, glasnogovornik mađarskog državnog odvjetnika, rekao je za novinsku agenciju MTI u ponedjeljak da je odgovor poslan mađarskom ministarstvu pravosuđa koji će ga proslijediti Hrvatskoj, ali nije otkrio što stoji u odgovoru. Prošli tjedan USKOK je pozvao Hernadija na saslušanje u Zagreb 25. rujna, piše Népszabadság. USKOK je 10. srpnja na svojoj internetskoj stranici objavio da nastavlja istragu protiv Hernadija, koja je bila prekinuta u prosincu 2012. zbog njegove nedostupnosti hrvatskim pravosudnim tijelima, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela davanja mita. Prethodno su Mađari nekoliko puta odbili hrvatske zahtjeve da ga se sasluša.
WASHINGTON - Uvjerljiv oporavak svjetskog gospodarstva još se ne nazire, smatraju ekonomisti uoči izgledne ovotjedne odluke američke središnje banke o postupnom smanjenju monetarnih poticaja. Europa je napokon izašla iz recesije, Japan bilježi rast nakon dva desetljeća stagnacije a američko gospodarstvo polako ubrzava. Usprkos tome, više od 20 ekonomista koje je anketirala agencija Associated Press smatra da će rast svjetskog gospodarstva u ovoj i u idućoj godini ostati slabašan. Tvrdokorno slabašan rast otežat će pak rješavanje brojnih velikih ekonomskih izazova s kojima se svijet suočava, uključujući rekordno visoke stope nezaposlenosti u Europi, slabašnu osobnu i korporativnu potrošnju u SAD-u, visoku razinu javnog duga u Europi i Japanu i nestabilnost pojedinih gospodarstava u nastajanju. Anketirani ekonomisti procjenjuju da će gospodarstvo 17-člane eurozone u drugoj polovini ove i u idućoj godine porasti jedva jedan posto. U drugom je tromjesečju eurozona izašla iz 18-mjesečne recesije a na godišnjoj razini aktivnosti su porasle 1,2 posto. U idućih godinu i pol ispitanici ne očekuju ubrzavanje aktivnosti u zoni primjene jedinstvene europske valute. Procjene za SAD i Japan tek su nešto bolje.
BRUXELLES/ZAGREB - Prodaja automobila u Europi ponovo je pala u kolovozu, nakon kratkotrajnog oporavka u srpnju, objavilo je Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA). Prema podacima ACEA-e u 26 zemalja Europske unije (podaci za Maltu nisu bili dostupni) registrirana ukupno 653.872 nova automobila, što je pet posto manje nego u istom mjesecu lani. U srpnju europsko se tržište nakratko oporavilo i ostvarilo isti postotni rast. Italija je jedino veliko tržište na kojem je pao broj registracija, za 1,6 posto. Najveći je skok zabilježila Španjolska, sa 14,9 posto više registriranih novih automobila nego u istom lanjskom mjesecu. U kolovozu je većina velikih tržišta ponovo krenula silaznom putanjom, njemačko tržište smanjilo se 5,5 posto, talijansko 6,6 posto, francusko 10,5 a španjolsko čak 18,3 posto. Tek je Velika Britanija bilježila skok prodaje za 10,9 posto. U osmomjesečnom razdoblju zaključno s krajem kolovoza broj novoregistriranih automobila u 26 članica Europske unije smanjio se 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, uz registrirana 7,84 milijuna novih automobila, što je najmanja brojka otkad su se počeli pratiti ti podaci. Ponovo je svijetla točka bila Velika Britanija, sa skokom prodaje od 10,44 posto, a najveći pad, od 9,8 posto, registriran je u Francuskoj.
BERLIN - Njemačka želi ograničiti nadležnost europske agencije za likviaciju banaka, što će možda udahnuti život ambicioznom projektu bankovne unije ali bi ujedno moglo ozbiljno načeti europski mehanizam za spečavanje kriza. Europski čelnici usvojili su bez većih problema koncept bankovne unije ali je uspostava sustava koji bi prebacio posao nadzora i rješavanja problema u bankama s razine pojedinih država na razinu Europske unije očigledno puno tvrđi orah. Dužnosnici eurozone kazali su za Reuters da njemačka vlada radi na planu koji bi omogućio završetak projekta bankovne unije i bez promjene europskih povelja. Njemačka predlaže da nova agencija za likvidaciju banaka u problemima bude nadležna samo za najveće banke u eurozoni, dakle za oko 130 zajmodavaca, a ne za svih šest tisuća. Naime, u Berlinu strahuju da će u slučaju preopsežnih nadležnosti agencije rješavanje problema posrnulih banaka u drugim zemljama pasti na njihova leđa. Ujedno žele zadržati ovlasti za odlučivanje o vlastitim štedionicama. Europska središnja banka (ECB) preuzet će posao nadzora nad bankama eurozone u drugoj polovini iduće godine. Berlin se pobrinuo da ECB izravno nadzire samo 130 do 150 najvećih, "sistemski važnih" banaka a sada želi na sličan način ograničiti i ovlasti agencije za likvidaciju.
PEKING - Izravna inozemna ulaganja u Kinu porasla su u prvih osam mjeseci ove godine 6,37 posto, objavila je vlada u Pekingu, protumačivši taj podatak kao znak povjerenja ulagača u drugo po veličini svjetsko gospodarstvo. Ako se izuzme financijski sektor, u kinesko se gospodarstvo u razdoblju od siječnja do kolovoza slilo 79,77 milijardi dolara izravnih inozemnih ulaganja, priopćilo je ministarstvo trgovine. U kolovozu su izravna su ulaganja gotovo stagnirala na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 8,38 milijardi dolara. Podatak je oštar kontrast u odnosu na srpanj i lipanj kada su ulaganja poskočila 24,13 odnosno 20,12 posto. Glasnogovornik ministarstva Shen Danyang tumači takav rezultat visokom usporednom osnovicom iz 2012. U službenom je priopćenju istaknuo da su u osmomjesečnom razdoblju ulaganja ponovo porasla prilično brzim tempom. Očekuje se da će izravna inozemna ulaganja rasti brže nego lani, kazao je novinarima. Previranja na financijskim tržištima zemalja u razvoju neće utjecati na trend oporavka u Kini, zaključio je. Ulaganja iz Europske unije značajno su poskočila, za 24,3 posto, na 5,44 milijarde dolara, kao i ona iz Sjedinjenih Država, za 18 posto, na 2,5 milijardi dolara. Najviše u Kinu ulaže skupina od 10 azijskih zemalja i regija, uključujući Hong Kong, Tajvan i Japan.
ZAGREB - Britanska vlada prodala je 6-postotni udio u bankarskoj grupi Lloyds Banking Group za 3,2 milijarde britanskih funta, uz cijenu od 75 penija po dionici, objavili su britanski mediji. Time je udio državnog udjela u Lloydsu smanjen s 38,7 na 32,7 posto, prenio je BBC. Ta transakcija za državnu riznicu znači novčanu dobit od 61 milijun funta. Tijekom spašavanje bankovne grupe 2008. godina britanska vlada u prosjeku je po dionici platila 73 penija, podsjeća BBC. Ministar financija George Osborne ocijenio je transakciju povoljnom za porezne obveznike, napominjući da je riječ o važnom koraku u planovima da se vrati novac građana i poboljša stanje u gospodarstvu. Prodane dionice bile su ponuđene institucionalnim ulagačima, a ne malim ulagačima, pa se očekuje se da bi dio dionica i njima mogao biti ponuđen na prodaju u idućem krugu privatizacije Lloydsa. U kolovozu je britanski bankarski div izvijestio da ponovno posluje s dobiti. U šestomjesečnom razdoblju zaključno s lipnjem 2013. ostvario je dobit od 2,1 milijardu funta (3,2 milijarde dolara), u usporedbi s gubitkom od 456 milijuna funta u istom razdoblju prošle godine.
HELSINKI - Finska je upozorila da će iduće godine prvi put prekršiti kriterije iz Maastrichta prema kojima državni dug članica Europske unije ne bi smio premašivati 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dug te nordijske države, promatran kao udio u BDP-u, dosegnut će iduće godine 60,7 posto, te 62 posto u 2015. godini, projicirala je vlada u planu proračuna za iduće dvije godine. Vlada u Helsinkiju očekuje da će državne financije ostati u crvenom u godinama koje dolaze, budući da su pojedini ključni sektori u Finskoj, poput industrije papira i papirne pulpe, uz strukturne probleme pogođeni i teškim gospodarskim okruženjem. Izvozno orijentirano finsko gospodarstvo snažno je pogođeno krizom s obzirom na teške probleme s kojima su suočeni sektori poput tehnološkog, te papirna, metalna i industrija čelika. Finska vlada za ovu godinu prognozira pad BDP-a od 0,5 posto, što bi bila druga godina zaredom da se gospodarstvo smanjuje. Eurozona, najveći trgovinski partner Finske, kako prognoziraju u Helskinkiju, trebala bi izaći iz recesije iduće godine i time Finskoj omogućiti da ostvari rast od 1,2 posto u 2014.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi danas su blago smanjeni pod pritiskom pada cijena automobilskih dionica, no europske su se dionice zadržale blizu najviših razina u posljednjih pet godina. Londonski burzovni indeks Ftse pritom je oslabio 0,42 posto, na 6.595 bodova, frankfurtski DAX za 0,23 posto, na 8.593 boda, a pariški CAC za 0,35 posto, skliznuvši na 4.137 bodova. Automobilski sektor bio je najveći gubitnik, uz prosječan pad cijena dionica od 1,3 posto, nakon objave slabih podataka o prodaji automobila na europskom tržištu. Udruženje europskih proizvođača objavilo je da je prodaja automobila prošli mjesec smanjena za 4,9 posto. Najveći pojedinačni gubitnik bio je njemački proizvođač automobilskih dijelova i guma Continental, s padom cijena dionica od 3,5 posto. Fokus ulagača usmjeren je redovnom mjesečnom zasjedanju Feda koje danas započinje a završava sutra. Očekuje se da će monetarna vlast u SAD-u odlučiti smanjiti monetarne poticaje gospodarstvu, uz procjene da bi aktualni program kupovina obveznica, čija mjesečna vrijednost doseže 85 milijardi dolara, mogao biti smanjen za 10 milijardi dolara.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica porasle, nakon što je bivši ministar financija SAD-a Lawrence Summers povukao svoju kandidaturu za predsjednika Feda, no ulagače je na oprez naveo predsjednik Barack Obama poručivši kako neće pregovarati oko povećanja razine zaduživanja države. Dow Jones ojačao je 0,77 posto, na 15.494 boda, a S&P 500 indeks 0,57 posto, na 1.697 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,12 posto, na 3.717 bodova. Na samom početku trgovanja cijene su dionica snažno porasle jer se Summers, kojega smatraju nesklonim labavoj monetarnoj politici, povukao iz utrke za predsjednika američke središnje banke. Ulagači bi na čelu Feda radije vidjeli Janet Yellen, koja bi, kako se vjeruje, nastavila voditi labavu monetarnu politiku, slično Benu Bernankeu, kojemu mandat na čelu središnje banke istječe u siječnju iduće godine. No, jučer se trgovalo oprezno jer će čelnici središnje banke ovoga tjedna odlučivati o poticajnim monetarnim mjerama.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije uoči početka dvodnevne sjednice američkog Feda. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju pale između 0,2 i 1 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Singapuru ojačali su oko 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,4 posto. Na azijskim burzama jutros vlada oprez jer večeras počinje dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke, koji već mjesecima signaliziraju da bi mogli početi smanjivati programe otkupa državnih i hipotekarnih obveznica, ako se gospodarska situacija nastavi poboljšavati. "Trgovanje je mirno jer ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije prije odluke Feda", kaže Kenichi Hirano, strateg u tvrtki Tachibana Securities. Premda podaci pokazuju da se rast američkog gospodarstva posljednjih mjeseci usporava, analitičari očekuju rez poticajnih mjera.