BEOGRAD - Srbija će tražiti da Hrvatska čim prije riješi otvorena pitanja koje kao članica Europske unije ima prema srpskoj manjini, izjavila je za beogradski tisak Stanislava Pak, savjetnica predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, uoči njegovog susreta s hrvatskim predsjednikom Ivom Jospipovićem u listopadu u Beogradu. Pak je, uz napomenu da se okvirne teme dvojice šefova država tek usuglašavaju, za “Večernje novosti” od četvrtka rekla da će Srbija tražiti rješavanje otvorenih pitanja, poput povratka izbjeglih Srba i vraćanja njihove imovine i oduzetih stanarskih prava.Kako pišu “Večernje novosti”, na sastanak u listopadu, “za koji je teren dugo pripreman, šefa hrvatske države ispratit će naelektrizirano ozračje zbog zapaljivih prosvjeda protiv ćirilice”. Na pitanje ovog lista hoće li i ćirilica biti na dnevnom redu dvojice šefova država i mogu li njihovi razgovori primiriti napetosti u Vukovaru, Nikolićeva je savjetnica ocijenila "nedopustivim da i danas Srbi služe pojedinim strankama u Hrvatskoj kao predmet za stjecanje prednosti na političkoj sceni”. “S druge strane, u nedostatku boljih argumenata, Srbima se predbacuje nekadašnja retorika i, naravno, koristi se teška ekonomska situacija kakoa bi se napadali za najmanju sitnicu. To nije u redu...”, ocijenila je Pak. Savjetnica srbijanskog predsjednika, pišu “Večernje novosti”, istaknula je kako Srbija što prije treba primjeniti strategiju očuvanja Srba u regiji i čim prije početi s akcijskim planom, kako bi im se omogućilo da opstanu i žive bez napetosti na svojoj imovini. Ona je, među ostalim, napomenula da su međusobne tužbe za genocid u nadležnosti vlada dviju zemalja, ali se očekuje da o uvjetima pod kojima bi Hrvatska povukla tužbu, a Srbija protutužbu, razgovaraju i dvojica predsjednika. “Josipović je nedavno izjavio da tužbe još bacaju sjenu na odnose Hrvatske i Srbije i istaknuo kako treba vidjeti postoje li razlozi koji su ih opravdali. Danas smo svjedoci trijumfa politike nad pravom. Interesa nad moralom. U slučaju tužbe i protutužbe, čini se da je na djelu napad kao najbolja obrana”, ocijenila je savjetnica srbijanskog predsjednika Stanislava Pak za “Večernje novosti!” List podsjeća na izjavu hrvatskog predsjednika da u Hrvatskoj postoji „određeni poremećaj” kada je riječ o međunacionalnim odnosima i da je upravo zbog toga pokrenuo inicijativu o postizanju konsezusa oko uvođenja ćirilice u gradovima i općinama u kojima Srbi čine više od jedne trećine ukupnog stanovništva.
SARAJEVO - Policija u Bosni i Hercegovini, a posebice u Republici Srpskoj učestalo prakticira fizičko zlostavljanje uhićenih, upozorio je Odbor Vijeća Europe za sprječavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja (CPT), koji je u četvrtak objavio izvješće o posjetu svog ad hoc tima BiH. Cilj tog posjeta, koji je proveden u prosincu 2012. godine, bio je ispitati što su vlasti u BiH poduzele kako bi spriječile policijska zlostavljanja pritvorenika konstatirana tijekom provjere stanja provedene u travnju 2011. godine. Kako je navedeno, ad hoc tim CPT-a ponovo je prikupio značajan broj informacija koje ukazuju da se nastavlja praksa "ozbiljnog fizičkog policijskog zlostavljanja u Republici Srpskoj". Prema nalazima tima CPT-a, najčešći oblici policijskog zlostavljanja pritvorenika bili su šamari, udarci rukama i nogama, kao i tvrdim predmetima poput palice za bejzbol. Pritvorenici su se žalili i da su ih policajci vezali lisicama u teško izdržljivim pozama kao i da su ih podvrgavali klasičnim metodama mučenja poput stavljanja plastičnih vrećica na glave osumnjičenih, nanošenju povreda elektro-šokovima i insceniranim pogubljenjima, prenio je Ured Vijeća Europe u Sarajevu.
ASTANA - Još uvijek ima šanse za mir u Siriji i svijet to ne smije propustiti, izjavio je u četvrtak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov govoreći studentima sveučilišta u Astani, Kazahstanu. "Siguran sam da postoji šansa za mir u Siriji", kazao je Lavrov i upozorio da bi vojna intervencija dodatno destabilizirala Siriju i regiju. Pozdravio je također pozitivan odgovor Damaska na ruski prijedlog o stavaljanju sirijskog kemijskog naoružanja pod međunarodni nadzor. Lavrov se u poslijepodnevnim satima sastaje u Ženevi s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem u povodu ruskog prijedloga zbog kojega je Barack Obama zatražio od Kongresa da odgodi glasovanje o vojnom udaru na Siriju.
JERUZALEM - Visoki izraelski dužnosnik blizak premijeru Benjaminu Netanyahuu izrazio je u četvrtak suzdržanu potporu planu da se sirijsko kemijsko oružje stavi pod međunarodni nadzor. "Ne mogu reći da u potpunosti vjerujemo u taj plan, ali ako će prijedlozi Rusije uistinu pridonijeti uklanjanju kemijskog arsenala iz Sirije, a potom i njegovu uništenju... tada je to put prema okončanju ove tragedije i način da također uklonimo tu prijetnju", izjavio je ministar za strateška pitanja Yuval Steinitz. Steinitz je također kazao da bi primjena tog plana morala uključivati i jamstvo Moskve da u "Siriji više nema kemijskog naoružanja". Američki državni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastaju se u četvrtak poslijepodne u Ženevi kako bi dogovorili strategiju uklanjanja kemijskog oružja iz Sirije.
BEJRUT - Slobodna sirijska vojska (FSA) u četvrtak je u priopćenju, kojeg je pročitao njihov šef general Selim Idris, odlučno odbacila ruski prijedlog o stavljanju kemijskog oružja sirijskog režima pod međunarodnu kontrolu. "Slobodna sirijska vojska kategorično odbija rusku inicijativu koja predviđa stavljanje kemijskog naoružanja pod međunarodnu kontrolu", izjavio je vojni šef pobunjenika u izjavi snimljenoj i objavljenoj na YouTubeu.
ANKARA - Tisuće ljudi izašle su u noći između srijede i četvrtka na ulice velikih gradova Turske i sukobile se s policijom na prosvjedima organiziranima u povodu smrti jednog prosvjednika nekoliko dana ranije, izvijestili su mediji. U Istanbulu se na azijskoj obali metropole tisuću prosvjednika sukobilo sa snagama reda koje su upotrijebile suzavac i vodene topove, naveo je informativni kanal CNN-Turk. Policija je uhitila dvadesetak osoba, prema tom kanalu koji je dodao da je više osoba ozlijeđeno. U Izmiru je više od 2.500 ljudi defiliralo središtem grada, a policija je ispalila suzavac na masu koja je skandirala "AKP ubojica" na račun Stranke pravde i razvoja koja je na vlasti, izvijestio je list Hurijet. Slični sukobi se zabilježeni u Ankari, Mersinu i Antakiji, gradu na jugu zemlje blizu sirijske granice gdje je Ahmet Atakan (22) u ponedjeljak izgubio život u sukobu s policijom. Njegova obitelj tvrdi da je policija odgovorna za njegovu pogibiju, dok je ministar unutrašnjih poslova Muamer Guler izjavio u srijedu da policija nije odgovorna za njegovu smrt, izazvanu padom. To stradanje je izazvalo intenziviranje prosvjeda u cijeloj Turskoj, gdje se strahuje od nastavka protuvladinih prosvjeda koji su u lipnju potresli zemlju koju vodi islamsko konzervativni režim.
WASHINGTON - Prema satelitskim slikama, Sjeverna Koreja je ponovo pokrenula reaktor u nuklearnoj centrali Yongbyon koja može proizvesti plutonij, priopćio je u četvrtak američko-korejski istraživački institut pri fakultetu Johns Hopkins za napredne međunarodne studije. Satelitske slike od 31. kolovoza pokazuju da se iz zgrade u blizini postrojenja u kojem su smješteni električni generatori i parne turbine za proizvodnju plutonija uzdiže bijeli dim. "Bijela boja i količina odgovaraju pari koja se ispušta kada je sustav električnih generatora pred uključenjem. To nam govori da je reaktor pokrenut ili će se uskoro pokrenuti", priopćio je institut sa sjedištem u Washingtonu. Također se dodaje da spomenuti reaktor može proizvesti 6 kilograma plutonija godišnje. UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za sada se nije oglasila. Sjeverna Koreja je u travnju najavila pokretanje nuklearnog reaktora koji je ugašen 2007. prema međunarodnom sporazumu kojeg je podržao SAD.
LONDON - Udruga za ljudska prava Amnesty International (AI) u četvrtak je u izvješću pozvala da se objelodane sve činjenice i utvrdi odgovornost za nasilje između katolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj tijekom 30 godina, u kojem je poginulo 3.500 ljudi, kako bi zemlja mogla okrenuti novu stranicu. "Istina o nasilju u prošlosti i počinjenim zloporabama je pometena pod tepih, a oni koji su bili na odgovornim položajima, kako na strani oružanih skupina tako i na strani države, zaštićeni su", ističe AI u izvješću "Sjeverna Irska: vrijeme je za suočavanje s prošlošću". Mirovni sporazumi u toj britanskoj provinciji, potpisani 1998. godine rezultirali su podjelom vlasti između protestanata i katolika, iako je sporadično nasilje i dalje prisutno. "Prečesto su obitelji i udruge unutar civilnog društva koje ih podupiru bile spriječene svojim vlastitim načinom doći do istine", izražava žaljenje AI. Ta udruga stoga predlaže osnivanje "jedinstvenog istražnog tijela" kako bi se sve optužbe o kršenju ljudskih prava počinjenih u prošlosti istražile brzo, nepristrano i učinkovito.
SANTIAGO - Čileanski predsjednik Sebastian Pinera obilježio je 40. godišnjicu vojnog udara protiv Salvadora Allendea pozvavši Čileance da zaliječe, ali ne zaborave rane proizašle iz događaja 11. rujna 1973., kada je započela 17-godišnja brutalna diktatura generala Augusta Pinocheta. Toga dana prije 40 godina vojni zrakoplovi počeli su napad na predsjedničku palaču La Monedu, koju su potom okružili tenkovi i vojnici. Allende, demokratski izabrani predsjednik, izabrao je samoubojstvo umjesto predaje. "Poslije 40 godina, došlo je vrijeme da prevladamo, ali ne i zaboravimo traume iz prošlosti", kazao je Pinera, prvi čileanski predsjednik desnog centra otkako se Čile 1990. vratio demokraciji. Allendeova obitelj, simpatizeri i bivši pripadnici njegove predsjedničke garde održali su minutu šutnju pored njegove statue postavljenje ispred predsjedničke palače na kojoj su ugravirane njegove posljednje riječi: "Vjerujem u Čile i njegovu sudbinu". "Sjećamo se tog časnog čovjeka, borca za bolje društvo, koji je u Čile usadio svoje snove i nade", kazala je njegova kći, senatorica Isabel Allende. "On nas je naučio da su nam potrebne duboke promjene kako bi ostvarili drugačije društvo i da moramo raditi za siromašne, za radnike, za dignitet našeg naroda", dodala je.
MOSKVA - Ruski oporbenjak Aleksej Navalni u četvrtak je predao tisuće stranica žalbe kojom traži poništenje rezultata izbora za moskovskog gradonačelnika uoči inauguracije dosadašnjeg moskovskog gradonačelnika Sergeja Sobjanina koji je osvojio novi mandat. "Mislimo da izbori moraju biti poništeni", rekao je Navalni novinarima po dolasku na općinski sud Moskve gdje je donio dvadesetak kutija punih dokumenata. Dan ranije rekao je da će predati blizu 50.000 stranica žalbe. Dosadašnji gradonačelnik Sergej Sobjanin, bivši šef kabineta Vladimira Putina, proglašen je pobjednikom nakon prvog kruga s 51,3 posto glasova. Aleksej Navalni (37), odvjetnik i karizmatični vođa ruske oporbe, dobio je 27,2 posto glasova. On u žalbi zahtijeva ponavljanje izbora. Navalni se posebice žalio na krađu glasova i rašireno korištenje službenih medija u korist dosadašnjeg gradonačelnika.
VARŠAVA - Mianmarska oporbena čelnica Aung San Suu Kyi sastala se s predsjednicima oba doma poljskog parlamenta kako bi razgovarala o izgradnji demokracije i njezinim učincima na preobražaj vlastite zemlje. Dobitnica Nobelove nagrade za mir posjećuje europske zemlje s mladim demokracijama koje su odbacile komunizam prije dva desetljeća, kako bi iz prve ruke saznala o iskustvima izgradnje civilnog društva. Također će posjetiti Mađarsku i Češku. Aung San Suu Kyi također će se sastati s poljskim predsjednikom Bronislawom Komorowskim i premijerom Donaldom Tuskom te će se obratiti studentima na varšavskom sveučilištu.
NEW YORK - Sve više ljudi u svijetu živi izvan svoje domovine, a najpopularnije odredište su Sjedinjene Države, navodi se u izvješću UN-a objavljenom u srijedu. Prošle godine je 232 milijuna ljudi, odnosno 3,2 posto svjetske populacije, živjelo u inozemstvu, u usporedbi sa 175 milijuna 2000. ili 154 milijuna 1990. godine. "Migracije su ključno sredstvo reduciranja siromaštva jer pojedincima otvaraju i šire mogućnosti", kazao je podtajnik UN-a za ekonomska i socijalna pitanja Wu Hongbo. Gotovo dvije trećine međunarodnih migranata živi na dva kontinenta, 72 milijuna ih je u Europi, a 71 milijun u Aziji. Razvijene zemlje na sjeveru dom su za 136 milijuna migranata, u usporedbi s 96 milijuna na jugu. Međunarodna migracije, kaže UN, i dalje je visoko koncentrirana jer pola svih ljudi izvan domovine živi u deset zemalja. Najviše u SAD-u, 45,8 milijuna, a to je ujedno i zemlja u koju je od 1990. stiglo najviše useljenika, gotovo 23 milijuna, odnosno u prosjeku milijun godišnje. Na drugom mjestu je Rusija s 11 milijuna useljenika iz inozemstva, slijedi Njemačka s 9,8 milijuna, Saudijska Arabija (9,1), Ujedinjeni Arapski Emirati i Velika Britanija (7,8 milijuna), Francuska (7,4), Kanada (7,3), Australija i Španjolska (6,5 milijuna). Gotovo 75 posto međunarodnih migranata je u radno sposobnoj dobi (20-64 godine), a 48 posto su žene.