BRUXELLES/STRASBOURG - Kriza u Europskoj uniji nije gotova, ali oporavak je na vidiku i ima razloga za optimizam, s tim da još ne možemo biti zadovoljni, rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. Barroso je u svom govoru o stanju Unije rekao da se mora nastaviti s reformama, koje trebaju omogućiti izlaz iz krize. "To smo dužni onima za koje oporavak nije na vidiku, tko još ne osjeća korist od pozitivnog razvoja. Dugujemo to našim nezaposlenima, kojih je 26 milijuna, posebice mladim ljudima koji od nas traže da im damo nadu", rekao je Barroso. "U ovom trenutku, kada imamo krhki oporavak, najveći rizik je politički: nedostatak stabilnosti i nedostatak odlučnosti. Proteklih godina vidjeli smo kako se svaka sumnja u reformsku odlučnost vlada trenutačno kažnjava", dodao je predsjednik Europske komisije. Barroso je u upozorio da se ni nakon izlaska iz krize stvari neće vratiti onakve kakve su bile. "Ova je kriza drukčija, to nije ciklična kriza, nego strukturna. Neće se vratiti ono što je nekad bilo normalno, moramo oblikovati novu normalnost", rekao je Barroso.
WASHINGTON/ZAGREB - Kvaliteta imovine austrijskih banaka u mnogim zemljama srednje i jugoistočne Europe (CESEE) pogoršava se a rezervacije za loše zajmove u toj regiji, uključujući i Hrvatsku, možda nisu primjerene, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnom izvješću o stabilnosti austrijskog financijskog sustava. "Kvaliteta imovine banaka na konsolidiranoj osnovi pogoršava se i teško ju je s punom sigurnošću procijeniti zbog manjkavih podataka o izloženosti u regiji srednje i jugoistočne Europe", konstatirali su u MMF-u. Kao razlog manjkavih podataka navode različite računovodstvene standarde i stope povrata u zemljama regije, uključujući i evidenciju kredita koji se definiraju kao nenaplativi. Udio nenaplativih kredita bitno se razlikuje u Austriji i u regiji CESEE. Tako se u MMF-ovu izvješću navodi da u Austriji on iznosi oko 4,5 posto i nije se značajnije mijenjao proteklih godina. U regiji srednje i jugoistočne Europe dosegnuo je pak gotovo 16 posto, bilježe u MMF-u. Upozoravaju da rezervacije za nenaplative zajmove možda nisu primjerene u pojedinim zemljama srednje i jugoistočne Europe, izdvajajući posebno Češku, Rumunjsku, Mađarsku, Hrvatsku i Sloveniju. Austrijske banke nagomilale su u regiji CESEE kreditne plasmane u ukupnom iznosu 326 milijardi eura.
ZAGREB - Čelnici Europskog parlamenta i Europske središnje banke (ECB) postigli su sinoć dogovor o propisima koji će jamčiti transparentan rad novog europskog tijela za nadzor banaka, izvijestili su europski mediji. Europski parlament odgodio je glasovanje, prvotno zakazano za utorak, tražeći širi pristup informacijama s internih sastanaka novog nadzornog tijela koje će biti formirano unutar ECB-a, piše informativni portal EUobserver. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz želi da ECB zastupnicima dostavlja detaljne zapisnike sa sastanka nadzornog tijela, dok središnja banka sa sjedištem u Frankfurtu tvrdi da bi to ograničilo njezinu neovisnost. Šef ECB-a Mario Draghi prvo je ponudio samo sažetke sa sastanaka da bi na kraju pristao dati "vrlo detaljne" zapisnike izabranoj skupini zastupnika, koje će obvezivati pravila o tajnosti. Prema postignutom sporazumu, ukoliko upravni odbor ECB-a odluči odbaciti odluku novog nadzornog tijela, predsjednik Europskog parlamenta i predsjednik nadležnog parlamentarnog odbora morat će o tome biti obaviješteni u povjerenju. Čelnika nadzornog tijela za banke moći će imenovati i opozvati države članice EU-a i Europski parlament.
RIM - Europska središnja banka (ECB) mora pri ocjeni rizičnosti poslovanja voditi računa o specifičnim računovodstvenim metodama koje primjenjuju talijanske banke, upozorio je guverner Banca d'Italia Ignazio Visco. Prije no što preuzme dužnost središnjeg bankovnog regulatora u eurozoni, ECB će iduće godine analizirati bilance zajmodavaca i provesti testove kako bi utvrdio njihovu sposobnost da se nose s eventualnim šokovima. Talijanski guverner primjećuje razlike u mjerenju nenaplativih kredita i relativno niske razine zaduženosti talijanskih banaka i upozorava da u tim provjerama ECB mora voditi računa o različitim računovodstvenim metodama koje se primjenjuju u Italiji. Tako talijanske banke klasificiraju kredit kao nenaplaćen čak i ako je u cijelosti pokriven jamstvom, dok u ostalim velikim europskim bankama to nije slučaj, pojašnjava guverner. Talijanske su banke također manje zadužene od konkurencije i ne bilježe "nijedan ozbiljan slučaj zloporabe ni narušavanja tržišne utakmice kao nekih njihovih korespodentnih banaka u inozemstvu", naglasio je.
RIM - Talijansko udruženje poslodavaca Confindustria izvijestilo je da sada očekuje blaži pad BDP-a u ovoj i jači rast u idućoj godini, upozorivši da bi politička nestabilnost mogla ugroziti oporavak. Za ovu godinu u Confindustrija očekuje pad aktivnosti za 1,6 posto, a u idućoj godini rast od 0,7 posto. Do sada su za tekuću godinu prognozirali pad od 1,9 posto i rast od 0,5 posto u 2014. "Talijanski izlazak iz recesije predvode izvoz i rast zaliha... ali će proces biti spor", objavio je istraživački odjel udruge. Upozorili su da zemlja mora prevladati uporna politička previranja koja su poljuljala povjerenje i otežala strukturne reforme u gospodarstvu. Također procjenjuju da će BDP stagnirati u trećem tromjesečju, te porasti za 0,3 posto u četvrtom. Glavni ekonomist istraživačkog odjela Luca Paolazzi upozorava da su prognoze sastavljene prije izvješća državnog statističkog ureda ISTAT-a koji je u utorak revidirao naniže procjenu BDP-a za drugo tromjesečje i sada procjenjuje da su se aktivnosti smanjile za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno za 2,1 posto na godišnjoj razini. Confindustria je potvrdila prognozu deficita od tri posto bruto domaćeg proizvoda u 2013. i od 2,6 posto u 2014. te zadržala procjenu javnog duga u 2013. od 131,7 posto BDP-a.
VARŠAVA - Poljski ugovor o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Katara mogao bi rezultirati znatnim povećanjem cijene plina u najvećem gospodarstvu istočne Europe, koje se pokušava riješiti ovisnosti o opskrbi iz Rusije. Poljska je s Katarom 2009. ugovorila isporuku milijun tona ukapljenog plina godišnje na razdoblje od 20 godina po cijeni tijesno vezanoj uz cijenu nafte. Time se najveće istočnoeuropsko gospodarstvo želi riješiti ovisnosti o ruskom plinu. No pojedini analitičari upozoravaju da se time Poljska obvezuje plaćati i više od 30 posto veću cijenu za plina od onog koji bi kupovala iz Rusije. Prema sporazumu s Katarom, poljski plinski monopolist PGNiG plaćao bi ukapljeni plin po 16 ili čak i više posto većoj cijeni od cijene nafte, plus fiksnu naknadu od oko 50 američkih centi za milijun Btu (mmBtu), tvrde upućeni izvori. Po današnjim bi cijenama to iznosilo oko 20,50 dolara za mmBtu, dok ruski plin košta u Europi 13,50 dolara za mmBtu, pokazuju podaci Thomson Reuters Point Carbona. To bi značilo da bi Poljska godišnje za katarski plin mogla plaćati 325 milijuna dolara više ili oko desetinu ukupne potražnje u zemlji s 39 milijuna stanovnika.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina definitivno ostaje bez pet milijuna eura bespovratne pomoći Europske unije planiranih za 2013. godinu jer se političari u toj zemlji nisu uspjeli dogovoriti o mehanizmu koordinacije provedbe razvojnih projekata, a ostane li tako prijeti joj gubitak još desetaka milijuna eura pomoći namijenjenih razvoju, prenijeli su u srijedu lokalni mediji. Iz delegacije EU u Sarajevu potvrđeno je kako je nakon sastanka zajedničkog odbora za praćenje pretpristupnih fondova (IPA) potvrđeno da se otkazuje plasman pet milijuna eura koji su trebali biti namijenjeni razvoju poljoprivrede u BiH. Upozorenje da će se to dogoditi vlasti u BiH dobile su još tijekom proljeća, no od tada ništa nije poduzeto kako bi se unutar zemlje uspostavio mehanizam koji će koordinirati odnose s Europskom komisijom te plasirati odobrena sredstva u konkretne projekte. Zbog tog problema "na čekanju" je ukupno 26 projekata koji se mogu financirati iz IPA fondova, a odnose se na turizam te mala i srednja poduzeća, za što je osigurano još pet milijuna eura. Ne bude li političkog dogovora do 1. listopada i ta će pomoć biti otkazana. Političke stranke u BiH ne mogu se usuglasiti hoće li se pomoć EU dijeliti s državne ili s razine entiteta.
RIM - Bačena hrana u svijetu odgovorna je za više stakleničkih plinova od bilo koje zemlje osim Kine i Sjedinjenih Država, kaže se u izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom u srijedu. Svake godine baci se oko trećine hrane za ljudsku prehranu što je oko 1,3 milijarde tona, a istovremeno se nepotrebno potroši energija, voda i kemikalije potrebne za njezinu proizvodnju i odlaganje. Uzalud se potroši gotovo 30 posto svjetskog poljoprivrednog zemljišta i količina vode ekvivalentna godišnjem protoku rijeke Volge. U svom izvješću UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO) ocjenjuje da odbačena hrana uzrokuje 3,3 milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje. Da se radi o državi, bila bi ona treći najveći zagađivač, nakon Kine i SAD-a, što znači da bi se učinkovitijim korištenjem hrane moglo znatno doprinijeti globalnim naporima za smanjivanje emisija čime bi se ograničilo i globalno zagrijavanje. U industrijaliziranom svijetu, veliki dio otpada dolazi od potrošača koji kupuju previše i bacaju ono što ne pojedu. U zemljama u razvoju, to je uglavnom rezultat neučinkovite poljoprivrede i nedostatka odgovarajućih skladišta.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Ulagače na europskim tržištima dionica oraspoložilo je danas Appleovo predstavljanje dva nova modela iPhonea koji su potaknuli snažan skok cijena dionica njegovog europskog partnera, proizvođača čipova ARM Holdings. Frankfurtski DAX porastao je tako 0,56 posto, na 8.494 boda, dok je pariški CAC stagnirao i iznosio 4.117 bodova. Londonski FTSE bio je pak u blagom minusu, od 0,06 posto, na 6.580 bodova. Cijene dionica ARM-a porasle su 4,6 posto nakon što je Apple predstavio novi model telefona koji koristi najnoviju tehnologiju te britanske kompanije. Lansiranje novog Appleovog telefona pritisnulo je pak cijene dionica tvrtke Gemalto, koje su pale 4,6 posto zbog razočaranja što novi uređaj nema NFC tehnologiju. Širi europski indeksi uspjeli su pak zadržati zamah rasta nakon što je oslabila prijetnja američkog vojnog napada na Siriju, a najnoviji podaci ukazali na održiviji globalni gospodarski oporavak. Analitičari procjenjuju da su slabe šanse za daljnji rast tržišta dionica u kratkoročnoj perspektivi budući da ulagači čekaju oporavak poslovnih rezultata kompanija a koči ih i moguće povlačenje monetarnih poticaja za gospodarstvo u SAD-u.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, nakon devet dana neprestanog rasta cijena dionica, dok je cijena nafte i dalje pod pritiskom jer su splasnula strahovanja od poremećaja opskrbe s Bliskog istoka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Australiji porasle oko 0,5 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i na drugim azijskim tržištima oslabili su između 0,1 i 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,2 posto. Taj je indeks neprestano rastao devet dana, a u tom je razdoblju osvojio gotovo 8 posto, dosegnuvši najvišu razinu od početka lipnja. Zbog toga su ulagači odlučili predahnuti. Fedovi programi tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike, odnosno kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, godinama su podržavali rast cijena dionica, pa se ulagači plaše da bi njihovim smanjenjem tržište izgubilo veliku podršku. Ipak, pritisak na prodaju nije jak jer tržišta podržava smirivanje napetosti oko sirijske krize. Nakon prijedloga Rusije da se sirijsko kemijsko oružje stavi pod međunarodnu kontrolu, SAD bi mogao odustati od vojnog napada na Siriju.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica snažno porasle, pri čemu je S&P 500 indeks ojačao šesti dan zaredom, jer su splasnula strahovanja od vojnog napada SAD-a i saveznika na Siriju. Dow Jones ojačao je 127 bodova, ili 0,85 posto, na 15.191 bod, dok je S&P 500 porastao 0,73 posto, na 1.683 boda, a Nasdaq indeks 0,62 posto, na 3.729 bodova. Rast S&P 500 indeksa šesti dan zaredom, što nije zabilježeno još od početka srpnja, zahvaljuje se usponu cijena dionica u svih 10 sektora tog indeksa. Ulagače je najviše ohrabrila mogućnost odustajanja SAD-a od vojnog napada na Siriju, nakon prijedloga Rusije da se sirijsko kemijsko oružje stavi pod međunarodnu kontrolu. Poticajno su na tržište utjecali i novi dobri makroekonomski podaci iz Kine, koji ukazuju na stabilizaciju drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon duljeg razdoblja usporavanja rasta. Nakon što je dan prije objavljeno da je kineski izvoz porastao više od očekivanja, jučer su ulagače oraspoložili podaci o rastu tamošnje industrijske proizvodnje i prodaje na malo.