MADRID - Broj stranih turista u zemljama širom svijeta poskočio je u prvoj polovini godine za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nadmašivši očekivanja, objavila je Svjetska turistička organizacija UNWTO. Oko 494 milijuna stranih turista zabilježilo je najmanje jedno noćenje u inozemstvu u prvih šest mjeseci 2013., priopćio je jučer UNWTO u preliminarnom izvješću. Na temelju tog snažnog rezultata WTO je povisio prognozu za cijelu godinu i sada očekuje da će povećanje broja turista biti na gornjoj granici prognoziranog raspona tri do četiri posto "ili će ga čak nešto premašiti". U Europi je broj dolazaka stranih turista u prvih šest mjeseci ove godine porastao za 5,1 posto, utvrdili su u UNWTO-u. Azijsko-pacifička regija zabilježila je rast po stopi od 6,2 posto, uključujući i 11,6-postotni skok broja dolazaka stranih turista u jugoistočnoj Aziji. U Sjevernoj i Južnoj Americi rezultati su podbacili, uz rast broja stranih turista za samo 2,2 posto. Pritom je u Sjevernoj Americi njihov broj uvećan za 3,1 posto dok je u Južnoj Americi i na Karibima gotovo stagnirao. Afrika je pak zabilježila 3,8 posto više turista nego u istom razdoblju lani.
MADRID - Aktivnosti u španjolskom gospodarstvu smanjile su se prošle godine 1,6 posto, za 0,2 postotnog boda više nego što se dosada procjenjivalo, izvijestio je danas državni ured za statistiku INE. Ta će revizija utjecati na usporedbe ovogodišnjih tromjesečnih rezultata s onim prošlogodišnjim, upozoravaju u INE-u. To posebno vrijedi za godišnju usporedbu BDP-a u drugom tromjesečju, koja će biti objavljena 29. kolovoza. Revidirani su i podaci o španjolskom BDP-u u 2011., 2010. i 2009. godini, pri čemu je definitivan samo onaj za 2009. godinu, koji sada pokazuje pad po stopi od 3,8 posto, u odnosu na dosadašnju procjenju o smanjenju za 3,7 posto. U 2011. španjolsko je gospodarstvo pak poraslo samo 0,1 posto, u odnosu na dosada procijenjenih 0,4 posto, dok je u 2010. smanjeno za 0,3 posto, za 0,1 postotni bod manje nego što se dosada procjenjivalo, pokazuju novi izračuni INE-a.
RIM - Talijanska vlada usvojila je novi paket mjera štednje u javnoj upravi unatoč previranjima zbog prijetnje stranke Silvija Berlusconija da će izaći iz koalicije, što bi moglo uzdrmati poziciju vlade i suočiti zemlju s "financijskom olujom", upozorio je ugledni američki ekonomist. Mjere obuhvaćaju 20-postotno smanjenje proračunskih stavki za službene automobile i za savjetodavne usluge, čija se vrijednost trenutno procjenjuje na 1,2 milijarde eura godišnje. Usvojena je i uredba da se oko 150 tisuća službenika državne uprave umjesto privremeno zaposli za stalno. Paket mjera usvojen je jučer nakon sastanka premijera Erica Lette i tajnika Berlusconijeve Stranke slobodnih ljudi (PDL) Angelina Alfana na kojem je trebao biti postignut sporazum o spornom porezu na nekretnine. Taj je porez, kao i najavljeno glasanje u parlamentu o izbacivanju Silvija Berlusconija iz Senata nakon što ga je sud proglasio krivim za porezne malverzacije, prouzročilo veliku napetost u odnosima Lettine Demokratske stranke i PDL-a. Njihov je sukob pak ponovo potpirio strah od političke nestabilnosti u trećem po veličini gospodarstvu eurozone koje pokušava izaći iz dvogodišnje recesije.
DUBROVNIK - Hrvatsko izdanje ruskog Vjesnika iz pera Svetoslave Cvetkove donosi tekst pod naslovom "Fijasko Hrvatske na ruskom turističkom tržištu", u kojem se navodi da je prodaja turističkih aranžmana za Hrvatsku smanjena i do 50 posto, te ukazuje na uzroke tome. Novinarka navodi da je ovogodišnja sezona jako komplicirana za mnoge ruske turističke operatore koji posluju s Hrvatskom, a uvođenje viznog režima ukazalo je na niz problema u odnosima ruskih turističkih operatora i hrvatskih hotelijera. Tako se uvođenjem viza za Ruse, navodi novinarka, prodaja turističkih aranžmana za Hrvatsku smanjila za 40 do 50 posto. "Za ruske turiste Hrvatska je oduvijek bila skupa destinacija, a sada će Rusi morati izdvojiti još više novaca, budući da će morati plaćati vize", navodi novinarka. Dodaje da Hrvatska doživljava neuspjeh zbog drugih turističkih destinacija, recimo, Grčke gdje je već nekoliko godina turistička ponuda jeftinija. U tekstu se navodi i da su problemi u konkretnom dijelu turističkog tržišta u mnogome povezani s posebnostima rusko-hrvatskog partnerstva. Naime, hrvatski hotelijeri žele s ruskim turističkim operaterima raditi isključivo pod uvjetima "prazno za puno". Na taj način turistički operater preuzima na sebe sav rizik poslovanja, a hoteli si unaprijed osiguravaju rezervacije.
VARŠAVA - Poljski osiguravatelj PZU danas je izvijestio da je u drugom tromjesečju ove godine ostvario nižu dobit u usporedbi s istim razdobljem lani, najvećim dijelom zbog slabih rezultata u segmentu ulaganja. Neto dobit mu je drugom tromjesečju iznosila 837 milijuna zlota, što je za 6,4 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, izvijestila je vodeća poljska osiguravajuća kuća, inače zainteresirana za sudjelovanje u utrci za preuzimanje najvećeg hrvatskog osiguravatelja Croatia osiguranja. Kako je objavio dan ranije, PZU, u kojem poljsko ministarstvo financija drži 35 posto udjela, ove godine namjerava isplatiti predujam dividende u iznosu 1,73 milijardi zlota (547,4 milijuna dolara). Time bi se u državnu blagajnu slilo preko 600 milijuna zlota, povezano s nastojanjima vlade da popuni 'rupu' u državnom proračunu. Također, taj najveći osiguravatelj u istočnoj Europi namjerava izdavanjem vrijednosnih dužničkih papira namaknuti do tri milijarde zlota, objavila je kompanija u jučerašnjem priopćenju.
PEKING - Odnosi Beograda i Pekinga ulaze u novu fazu intenzivnog razvoja, a Kina će dati Srbiji pet milijuna dolara bespovratne pomoći, izvijestila je u ponedjeljak radiotelevizija Srbije, navodeći izjave kinskog predsjednika Xi Jinpinga koji je u Pekingu razgovarao s predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem. Nikolić se nalazi u službenom četvordnevnom posjetu Kini, a danas se sastao i s kineskim premijerom Li Keqiangom. Srbijanska nacionalna televizija prenosi izjavu kineskog premijera Li Keqianga da je "Kina spremna pomoći Srbiji kroz nove oblike financiranja i poticanja uspješnih tvrtki da ulažu u Srbiju". Predsjednici Srbije i Kine potpisali su zajedničku izjavu o jačanju strateškog partnerstva, dok su izaslanstva dviju vlada, predvođena resornim ministrima, potpisala još pet sporazuma o ekonomsko-tehničkoj suradnji, suradnji u poljoprivredi, građevinarstvu, urbanizmu i infrastrukturi, na području telekomunikacija i infomacijskih tehnologija, izvijestila je iz Pekinga agencija Tanjug.
BEČ - Telekom Austria (TA) želi prikupiti 500 milijuna eura svježeg kapitala za kupnju novih frekvencija na aukciji u rujnu i za potrebe akvizicija, izvijestio je bečki dnevnik Der Standard. American Movil meksičkog milijardera Carlosa Slima, vlasnik 24-posto udjela, već je signalizirao da je spreman sudjelovati u planiranom prikupljanju kapitala. U TA sada žele znati hoće li to učiniti i austrijska vlada i time očuvati svoj 28-postotni udio, piše Der Standard. U Telekom Austriji nisu željeli odmah komentirati napise. Analitičari procjenjuju da će Telekom Austria trebati najmanje 300 milijuna eura za aukciju frekvencija koja je zakazana početkom rujna a omogućit će kompanijama uspostavu mobilne mreže četvrte generacije (4G). Sredinom srpnja je izvršni direktor TA Hannes Ametstreiter kazao da je kompanija u potrazi za akvizicijama u Hrvatskoj i Srbiji kako bi postao vodeći igrač na Balkanu. Kao zanimljive kompanije izdvojio je tada hrvatskog operatera H1 Telekom i srbijanskog kabelskog operatera SBB. Nedavno je TA ponovo ušao u utrku za kupnju srbijanskog kabelskog operatera SBB, koja bi ga po pisanju medija mogla stajati do milijardu eura.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice pale su u utorak nakon što je zabrinutost zbog mogućeg vojnog udara na Siriju potaknula neke ulagače da unovče snažan rast vrijednosti dionica u posljednje vrijeme. Londonski FTSE pao je 0,69 posto na 6.444 boda, frankfurtski DAX za 1,6 posto na 8.296 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 1,39 posto i iznosio 4.010 bodova. Bankovne dionice prednjačile su danas padom cijena, pa je Deutsche Bank kliznuo 2,6 a UBS 1,9 posto. Sjedinjene Države signalizirale su jučer da bi mogle pokrenuti vojnu akciju protiv Sirije zbog prošlotjednog napada kemijskim oružjem. Washington je objavio kako vjeruje da je sirijski predsjednik Bašar al-Asad odgovoran za trovanje plinom stotina ljudi u predgrađu Damaska. Zaoštravanje napetosti u toj zemlji pogodilo je dionice diljem svijeta. "Tržište je u zadnje vrijeme dosta ojačalo i puno fond menadžera već je postiglo ciljeve za ovu godinu pa žele uknjižiti dobit sada kada geopolitički rizici rastu", rekao je Philippe de Vandiere, analitičar u pariškoj tvrtki Altedia Investment Consulting. Tako su danas na gubitku bile i cikličke dionice, najviše izložene tržištima u nastajanju. Cijena dionica rudarskog diva Antofagaste pala je 2,6 posto, a Rio Tinta za 2,1 posto.
TOKIO - Na azijskim burzama cijene dionica danas su pale, nakon što je SAD signalizirao moguću vojnu akciju protiv sirijske vlade, koju optužuje na upotrebu kemijskog oružja. Japanski Nikkei indeks danas je oslabio 0,61 posto 13.552 boda. Hongkonški Hang Seng spustio se 0,3 posto, a australski S&P/ASX 0,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, izuzev japanskih spustio se 0,4 posto. No, trgovci ističu da nije bilo paničnih prodaja, već da je oslabio interes za trgovanjem dok investitori nervozno čekaju kako će se dalje razvijati situacija. Američki državni tajnik John Kerry izjavio je u utorak da su dokazi o prošlotjednom napadu kemijskim oružjem "neporecivi", optuživši sirijsku vladu za pokušaj prikrivanja i nagovješćujući da je SAD sve bliži vojnoj intervenciji. Njegove izjave spustile su jučer u zadnjem satu trgovanja i cijene dionica na Wall Streetu, uz vrlo slab obujam trgovanja. S druge, pak, strane, rizik od poremećaja opskrbe naftom s Bliskog istoka podigao je cijenu barela nafte 111 dolara, na najvišu razinu u pet mjeseci.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale u posljednjem satu trgovanja, nakon što su američke vlasti optužile sirijsku vladu za uporabu kemijskog oružja, što vodi povećanju napetosti na Bliskom istoku. Dow Jones indeks oslabio je 64 boda, ili 0,43 posto, na 14.946 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,40 posto, na 1.656 bodova, a Nasdaq indeks 0,01 posto, na 3.657 bodova. Većinu trgovanja burzovni su indeksi proveli u pozitivnom području jer slabi makroekonomski podaci možda znače da Fed neće već u rujnu smanjiti poticajne mjere ili će smanjenje biti blago. U srpnju su, naime, naružbe trajnih proizvoda potonule za 7,3 posto, što je njihov najveći pad u gotovo godinu dana i znatno veći nego što se očekivalo. To pokazuje da američko gospodarstvo nije baš u blistavoj formi te da su mu monetarni poticaji i dalje potrebni. U mirnom trgovanju indeksi su bili u pozitivnom području sve do zadnjeg sata, a tada su cijene dionica naglo pale, nakon što je američki državni tajnik John Kerry kazao da su dokazi o prošlotjednom napadu kemijskim oružjem "neporecivi", optuživši sirijsku vladu za pokušaj prikrivanja i nagovješćujući da je SAD sve bliži vojnoj intervenciji.