LUXEMBOURG/ZAGREB - Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji oporavila se u lipnju, nakon što je u prethodnom mjesecu zabilježila blagi pad, objavio je europski statistički ured, koji i za Hrvatsku procjenjuje rast proizvodnje. U lipnju je industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla za 0,7 odnosno 0,9 posto. U prethodnom mjesecu smanjena je za 0,2 odnosno 0,4 posto, navodi Eurostat. Najviše je u lipnju poskočila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 4,9 posto u eurozoni, te za 4,2 posto u EU. Najveći je pad bio u segmentu proizvodnje energije, za 1,6 posto u eurozoni, te za 1,3 posto u EU. Najveći rast ostvarile su Irska (8,7 posto), Rumunjska (5,7 posto), Poljska (3,1 posto), te Njemačka i Grčka (obje 2,5 posto), a pad Nizozemska (4,1 posto), Portugal (2,8 posto) i Francuska (1,5 posto). U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u lipnju porasla za 1,7 posto na mjesečnoj razini, procijenio je Eurostat. Na godišnjoj razini proizvodnja je u eurozoni porasla za 0,3 posto, a u EU za 0,4 posto, navodi Eurostat. Pritom najveći rast bilježe Rumunjska, za 9,6 posto, Poljska, za 5,3 posto, i Estonija, za 4,7 posto, a pad Finska, za 5,9 posto, Bugarska, za 4,4 posto te Češka, za 3,0 posto. Hrvatska industrijska proizvodnja na godišnjoj razini smanjena je 1,6 posto, prema podacima Eurostata.
BRUXELLES - Polovina zemalja članica EU-a morat će vratiti u zajednički proračun na milijune eura vrijednu poljoprivrednu pomoć jer pri njezinoj dodjeli nisu poštivani europski propisi, objavila je danas Europska komisija. Četrnaest država članica mora vratiti ukupno 180 milijuna eura zbog kršenja raznih europskih propisa vezanih uz dodjelu poljoprivredne pomoći, uglavnom one koji propisuju da isplata mora biti vezana uz stvarnu površinu obrađenog zemljišta. Tako će Britanija morati vratiti u europski proračun ukupno 50,6 milijuna eura, Poljska nešto više od 39,2 milijuna, a Danska 11,5 milijuna. Komisija poručuje da time osigurava da svih 28 zemalja članica ispravno koristi fondove u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike, na koju odlazi otprilike trećina zajedničkog proračuna. Neke zemlje već su vratile novac u proračun, tako da se u EU proračun još mora vratiti 169 milijuna eura, navodi Komisija. Zemlje članice same odgovaraju za obavljanje isplata u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike, koju obično rade putem agencija za plaćanja u poljoprivredi. Komisija godišnje provodi više do 100 revizija, s ciljem utvrđivanja kontroliraju li dovoljno zemlje članice isplate iz EU proračuna.
MANNHEIM/ZAGREB - Ekonomska klima u Njemačkoj osjetno se poboljšala u kolovozu, izvijestio je danas ugledni institut ZEW, ukazujući na naznake mogućeg kraja recesije u ključnim članicama eurozone. Indeks koji mjeri očekivanja ekonomista za njemačko gospodarstvo u idućih šest mjeseci porastao je u kolovozu na 42 boda, što je njegova najviša razina od ožujka. U srpnju iznosio je 36,3 boda. Vjerojatni su razlog poboljšanja klime naznake mogućeg kraja recesije u ključnim zemljama eurozone, napominju u ZEW-u. To pokazuje i osjetno poboljšanje očekivanja za cijelu eurozonu, uz rast odgovarajućeg ZEW-ovog indeksa u kolovozu za čak 11,2 boda, na 44 boda, ističu. Dodatni je razlog poboljšanih očekivanja za Njemačku u idućih šest mjeseci stabilno stanje u gospodarstvu, dodaju. Tako je ZEW-ov indeks koji odražava ocjenu aktualnog stanja u njemačkom gospodarstvu poskočio u kolovozu za 7,7 bodova, na 17,3 boda. Indeks koji mjeri ocjenu aktualnog stanja u eurozoni poboljšao se za blagih 0,6 bodova, na minus 74,1 bod.
LJUBLJANA - Sloveniji prijeti gubitak više stotina milijuna eura europskih kohezijskih sredstava ako do kraja 2013., kada završava sedmogodišnje proračunsko razdoblje EU-a, s izvođačima radova ne budu potpisani ugovori za već odobrene projekte, piše u utorak ljubljansko "Delo" te ističe da najviše zapinju projekti u infrastrukturi. Prema podacima slovenskog ministarstva za gospodarstvo s kraja lipnja, potpisanih ugovora s izvođačima radova bilo je za 3,2 milijarde eura, što je 900 milijuna manje od sredstava koja su Sloveniji na rapolaganju. Više stotina milijuna eura moglo bi za Sloveniju biti izgubljeno zbog ležernosti i dugotrajnosti postupaka, piše vodeći slovenski list. Najviše je zaostataka s projektima vezanim na investicije u prometnu infrastrukturu i okoliš, gdje je neizvjesno korištenje skoro polovice od odobrenih 1,58 milijardi eura europskih sredstava jer za projekte vrijedne 200 milijuna eura još nije pripremljena dokumentacija, a za projekte u visini još 570 milijuna eura još nisu izabrani izvođači. Državna tajnica u ministarstvu za gospodarstvo Monika Kirbiš izjavila je za list da se koordinacija sastavljena iz više ministarstava već dulje vrijeme sastaje jednom tjedno kako bi se odobrena kohezijska sredstva u što većoj mjeri i iskoristila.
PEKING - Kina bi već u listopadu mogla preteći Sjedinjene Države na položaju najvećeg neto uvoznika nafte u svijetu, s obzirom na rast kineske potražnje i paralelno povećanje američke proizvodnje, pokazuju američki podaci. Iduće će godine kineski neto uvoz nafte premašiti onaj SAD-a na godišnjoj razini, a jaz između njih nastavit će se povećavati, objavila je američka vlada (EIA). Kina je već sada najveći potrošač energije u svijetu i drugi po veličini potrošač nafte, nakon SAD-a. Promjena na vrhu temelji se na stalnom rastu kineske potražnje, povećanju proizvodnje nafte u SAD-u, te stagnaciji slabljenju potražnje na američkom tržištu, navodi se u izvješću. Grafikon američke vlade pokazuje da kineski neto uvoz kontinuirano raste dok američki pada ubrzanim tempom. Glavni je motor rasta proizvodnje nafte u SAD-u pojačana upotreba kontroverzne metode hidrauličkog frakturiranja, kojim se nafta i plin vade iz škriljca.
SEUL - Sjeverna Koreja, jedna od najzatvorenijih zemalja u svijetu, predstavila je uređaj za koji tvrdi da je multifunkcionalni telefon domaće proizvodnje, prenosi u utorak KCNA, službena novinska agencija te komunističke zemlje. Za uređaj Arirang, doznalo se u prigodi posjeta sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-Una tvornici proteklog vikenda. KCNA dodaje da je vođa tijekom posjeta informiran o "karakteristikama, kvaliteti i pakovanju mobilnog telefona Arirang". Analitičari pak misle da se ovaj pametni telefon, koji se koristi Googleovim operativnim sustavom Android, najvjerojatnije proizvodi u susjednoj Kini, saveznici Sjeverne Koreje. Na fotografijama koje je objavila agencija vide se radnici koji pregledavaju i pakiraju telefone, ali se ne vide proizvodne trake. Neki analitičari ističu da će vlasti ovim telefonom moći bolje pratiti razgovore građana. Premda Sjevernokorejci žive u najzatvorenijoj zemlji u svijetu, informacijske tehnologije nisu im potpuna nepoznanica. Gospodarski razvoj u Sjevernoj Koreji moguć je samo ako ne ugrožava komunistički režim gdje se vlast već tri naraštaja prenosi s oca na sina. Intranet, dostupan u veoma maloj mjeri, odsječen je od svijeta i objavljuje samo informacije koje odobri vlast. Pravi internet dostupan je eliti od najviše tisuću ljudi.
LONDON - Cijene nafte prekoračile su u utorak razinu od 109 dolara po barelu, poduprte padom libijskog izvoza na najnižu razinu u dvije godine, što je dodatno potpirilo zabrinutost za opskrbu. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 80 centi, na 109,77 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po dolar višoj cijeni, od nešto više od 107 dolara. Zbog štrajka zaštitara jučer su u Libiji zatvorena dva najveća izvozna terminala, tek nekoliko sati nakon što su ponovno bila otvorena. Zatvorena su i dodatna naftna polja zbog vala prosvjeda koji je zapljusnuo tog sjevernoafričkog naftnog proizvođača. Na tržištima se pribojavaju da opskrba neće biti dostatna da zadovolji potražnju zbog obnavljanja zaliha prije početka zime na sjevernoj polutci. "Promjenjiva geopolitička klima u bliskoistočnoj regiji podržavat će cijene do četvrtog tromjesečja", smatra Carl Larry iz hustonske konzultantske kompanije Oil Outlooks i Opinions. Libijska naftna proizvodnja pala je na najnižu razinu od svrgavanja Muamara Gadafija. Ukupna je proizvodnja tako znatno ispod razine od 500.000 barela dnevno. U lipnju iznosila je 1,3 milijuna barela dnevno. U rujnu bi se trebala smanjiti i proizvodnja na ključnom naftonosnom području na jugu Iraka, na 500 tisuća barela dnevno, zbog redovitog održavanja.
LONDON - Euro je danas ojačao prema dolaru i jenu nakon što je najnovije izvješće uglednog njemačkog ekonomskog instituta ZEW pokazalo osjetno poboljšanje ekonomske klime u Njemačkoj. Nakon objave ZEW-ova izvješća euro je dosegnuo 1,33175 dolara. Prema jenu bio je u plusu 1,1 posto, te se njime trgovalo po 130,34 jena. Dolar je također osjetno ojačao prema japanskoj valuti, jedan posto, na 97,92 jena. Indeks instituta ZEW očitovao je poboljšanje ekonomskih prilika u Njemačkoj u kolovozu u odnosu na srpanj i nadovezao se na prošlotjedni podatak o najvećem skoku njemačke industrijske proizvodnje u lipnju u gotovo dvije godine. Europska središnja banka (ECB) objavila je da će i dalje provoditi blagu monetarnu politiku i da je spremna čak i dodatno sniziti ključne kamatne stope kako bi poduprla ekonomski oporavak. Proteklih je tjedana euro crpio potporu iz naznaka stabilizacije gospodarstva eurozone. Očekuje se da će sutrašnji podaci o BDP-u eurozone pokazati izlazak iz recesije u drugom tromjesečju. Dolar će pak reagirati na današnje podatke o prometu u američkoj maloprodaji u srpnju, za koje u Reutersu očekuju da će pokazati rast za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec.
NEW YORK - Uz slabašan promet, na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeksi produbili minuse nakon prošlotjednih najvećih gubitaka od lipnja, dok je Nasdaq uspio završiti trgovanje u pozitivnom području, zahvaljujući rastu cijena dionica BlackBerryja i Applea. Dow Jones indeks oslabio je jučer 5,83 boda ili 0,04 posto, na 15.419 bodova. S&P 500 indeks se spustio 0,12 posto, na 1.689 bodova, dok je tehnološki Nasdaq ojačao 0,27 posto, na 3.669 bodova. Obujam trgovanja bio je slabašan, s manje od pet milijardi dionica koje su tijekom dana promijenile vlasnika, što je jedan od najnižih prometa od početka godine. Mnogi su trgovci na godišnjem odmoru u kolovozu, a sezona objava korporativnih zarada bliži se kraju te tržište ulazi u mirnu fazu. No, uz slabe promete tržište ima sklonost velikim oscilacijama. Po dobitku se ističe dionica BlackBerryja, nakon što je taj proizvođač pametnih telefona izvijestio da je sastavio odbor koji će istražiti mogućnost njegove prodaje ili partnerstva. Cijena dionice skočila mu je za 10,5 posto, na 10,78 dolara. Znatnije je porasla i cijena dionice Applea, za 2,8 posto, na 467,36 dolara, u očekivanju redizajniranog iPhone u rujnu.
TOKIO - Medijsko izvješće o tome da japanski premijer Shinzo Abe razmatra snižavanje stope poreza na dobit kako bi potaknuo oporavak gospodarstva danas je podiglo cijene dionica na Tokijskoj, i na svim ostalim azijskim burzama, dok je tečaj jena oslabio. Abe pokušava ojačati japanski gospodarski rast, te izvući to treće najveće svjetsko gospodarstvo iz 15-godišnje deflacije uz pomoć ekspanzivne fiskalne i monetarne politike, popularno nazivane "Abeonomika". Danas je dnevnik Nikkei citirao vladine izvore koji kažu da je premijer zatražio studiju o snižavanju stope poreza na dobit kao načina smanjivanja tereta japanskim kompanijama i privlačenja inozemnih ulaganja. Tokijski Nikkei ojačao je danas 2,34 posto, na 13.835 boda, oporavivši se nakon što je jučer kliznuo na najnižu razinu od kraja lipnja uslijed slabijeg od očekivanja podatka o rastu BDP-a u drugom tromjesečju. Potican nadama da će "Abeonomika" izvući japansko gospodarstvo iz dugogodišnje krize, Nikkei je ove godine već ojačao 32 posto. I ostale azijske burze nižu danas dobitke, pri čemu je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, porastao 0,4 posto i na najvišoj je razini u protekla dva tjedna.