HONG KONG - Najnoviji, danas objavljeni niz makroekonomskih pokazatelja Kine, pokazuje da se to drugo po veličini svjetsko gospodarstvo u srpnju stabiliziralo, što je ublažilo strahove analitičara oko naglog usporavanja njegova rasta. Kineska industrijska proizvodnja porasla je u srpnju za 9,7 posto u odnosu na godinu ranije, što je oštar skok u odnosu na tempo rasta zabilježen u posljednjih nekoliko mjeseci, izvijestio je nacionalni ured za statistiku. Ti podaci premašili su očekivanja analitičara, koji su procjenjivali porast industrijske proizvodnje za 9 posto. Nadalje, promet u maloprodaji u prošlom mjesecu porastao je 13,2 posto. Ipak, to je nešto manje od 13,5 posto koliko su prognozirali analitičari u anketi Reutersa, te nešto manje nego u lipnju, kada je stopa rasta dosegnula 13,3 posto. "Bolji od očekivanja podaci o industrijskoj aktivnosti u srpnju u velikoj su mjeri su ublažili strah od naglog usporavanja kineskog gospodarstva. Vjerujemo da je više nego vjerojatno da će Kina uspjeti ostvariti ciljani ovogodišnji rast od 7,5 posto", stoji u bilješci ekonomista Australia&New Zealand Banking Group. Inflacija potrošačkih cijena ostala je u srpnju prigušena, na 2,7 posto, dok je inflacija proizvođačkih cijena pala 2,3 posto.
PARIZ/BERLIN - Danas objavljeni podaci o daljnjem padu francuske industrijske proizvodnje u lipnju ukazuju na dodatno povećanje jaza među najvećim gospodarstvima eurozone, s obzirom da je njemačko u drugom tromjesečju vjerojatno ostvarilo osjetniji rast aktivnosti. Francuski statistički ured INSEE priopćio je u petak da je industrijska proizvodnja u lipnju pala 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon što je u svibnju oslabila 0,3 posto. Pritom je u lipnju posebno oštro pala proizvodnja hrane i automobila.Daljnji pad proizvodnje loša je vijest za francuskog predsjednika Francoisa Hollandea koji je obećao da će do kraja godine preokrenuti situaciju na tržištu rada, ali to je sada sve manje vjerojatno. Naime, stopa nezaposlenosti iznosila je u prvom tromjesečju 10,8 posto, a neki ekonomisti smatraju da će vrhunac dosegnuti tek iduće godine. Francuski podaci u oštroj su suprotnosti s onima iz Njemačke, čija je industrijska proizvodnja u lipnju porasla za 2,4 posto. I drugi makreokonomski podaci ukazuju da je najveće europsko gospodarstvo vjerojatno osjetno poraslo u razdoblju od travnja do lipnja, ponajviše zahvaljujući osobnoj potrošnji i ulaganjima u graditeljstvo, objavilo je u petak njemačko ministarstvo gospodarstva.
ZAGREB - Grčka ove godine ne bilježi samo odlične turističke rezultate, nego i rekordne stope porezne utaje na svojim svjetski poznatim otocima i ostalim popularnim destinacijama, pokazuju podaci grčkog ministarstva financija koje u petak objavljuje grčka novinska agencija ANA. Od 1.465 provjera koje su porezni inspektori obavili od 25. lipnja do 5. kolovoza, otkriveno je 3.904 prekršaja koje je počinila 731 osoba, a uglavnom se radi o neizdavanju računa za prodanu robu ili pružene usluge. Kršenje poreznih pravila otkriveno je u ukupno 49.89 posto tvrtki, a posebno "talentirani" prijestupnici žive i rade u turističkim odredištima. Tako je na otocima Evia i Skiros stopa porezne utaje 85.13 posto, na Milosu 81.81 posto, Mikonosu 63.73 posto, Kreti 59.63 posto, a na Santoriniju 56.36 posto. Oporavak grčkog turizma ove godine mogao bi zaprijetiti rezultatima ostalih mediteranskih destinacija, uključujući i Hrvatsku. Prema udruzi grčkih turističkih kompanija, prihodi od turizma mogli bi 2013. porasti do 10 posto i dosegnuti 11 milijardi eura, a očekuje se i rekordnih 17 milijuna gostiju, najviše od 2009. kada je započela grčka kriza.
SARAJEVO - Bosanskohercegovačko gospodarstvo i financijsko tržište u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili su blagi oporavak, no opće stanje i dalje je zabrinjavajuće i nema naznaka brzog napretka, upozorio je guverner Središnje banke BiH Kemal Kozarić. "Ovakvo stanje sigurno ne može biti dugoročno održivo, jer je veliki pritisak javnog duga, ali i nezaposlenosti", kazao je Kozarić u intervjuu kojega su u petak objavile banjalučke "Nezavisne novine". Statistika pokazuje da je u prvom polugodištu izvoz u BiH veći za 8,3 posto u odnosu na 2012. godinu, dok je uvoz smanjen za 1,3 posto, pa vanjskotrgovinski deficit iznosi nešto više od 1,5 milijardi eura. Središnja banka BiH prognozirala je kako će tijekom godine rast bruto društvenog proizvoda (BDP) biti oko jedan posto, no guverner Kozarić priznaje kako je riječ o previše optimističnoj procjeni te se stoga trenutno rade korekcije. Kozarić očekuje da će inflacija stagnirati na sadašnjih otprilike dva posto, a pozitivno je i stanje deviznih rezervi, koje su veće od 3,3 milijarde eura. Najveći problem, kako ocijenjuje Kozarić, ostaje nezaposlenost, koja po službenim statistikama doseže stopu od 27 posto.
LJUBLJANA - Slovenski stručnjaci križanjem su dobili hmelj s aromom breskve i cvijeća, te hmelj s aromom tropskog voća, a potencijalni interes za te sorte iskazalo je više stranih pivovara kojima su poslani prvi uzorci, piše u petak ljubljanski "Dnevnik". Biologinja Andreja Čerenak s Instituta za hmeljarstvo i pivovarstvo, nacionalne istraživačke ustanove koja posjeduje i vlastitu gensku banku različitih sorti hmelja, izjavila je za list da je testiranje takvih novih sorti zadnjih godina trend u svijetu. Cilj tih nastojanja je uzgoj hmelja različitih aroma koje bi se onda osjetile i u okusu piva. Kako navodi slovenski list, interes za piva različitih voćnih i drugih okusa, ali bez umjetnih dodataka, pokazuju mnoge manje pivovare, a smjelo bi se prodavati i u Njemačkoj, gdje prema tradicionalnom zakonu o čistoći piva ono ne smije sadržavati ništa drugo osim ječma, hmelja i vode. Stručnjaci iz slovenskog Instituta za hmeljarstvo i pivovarstvo uvjereni su da će njihove nove sorte hmelja jednom biti prihvaćene i kod poljoprivrednika i kod pivovara iako je cijeli proces još u fazi testiranja, navodi "Dnevnik".
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Na europskim burzama danas su najvažniji indeksi stagnirali, dok su ohrabrujući gospodarski pokazatelji Kine podupirali rast cijena dionica rudarskih kompanija. Londonski FTSE oko 14,00 sati bio je u plusu 0,26 posto na 6.546 bodova, dok je frankfurtski DAX bio u minusu 0,09 posto na 8.306 bodova, a pariški CAC 0,13 posto na 4.059 bodova. Kineska industrijska proizvodnja porasla je u srpnju za neočekivanih 9,7 posto, dok je promet u maloprodaji porastao za 13,2 posto, a inflacija mjerena potrošačkim cijenama blago oslabila, pokazali su najnoviji podaci. Oni sugeriraju da se drugo po veličini svjetsko gospodarstvo stabilizira nakon više od dvije godine usporavanja, što je ponajviše pomoglo rastu europskog indeksa rudarskog sektora, koji je ojačao 2,2 posto. Od početka godine cijene dionica rudarskih tvrtki u minusu su oko 17 posto, i to zbog zabrinutosti investitora da će kinesko gosprdarstvo naglo usporiti rast. No rast cijena na dioničkim tržištima ograničen je, jer investitore muči neizvjesnost oko trenutka kada će Fed odlučiti postupno smanjivati program stimulativnih monetarnih mjera američkom gospodarstvu.
LONDON - Na valutnim se tržištima tečaj dolara danas stabilizirao, nakon što je četiri dana zaredom neprestano slabio zbog nesigurnosti ulagača po pitanju smanjenja poticajnih monetarnih mjera u SAD-u. Cijena eura kretala se oko 11,30 na otprilike 1,3380 dolara, nakon što je jučer poslijepodne, po prvi puta nakon sedam tjedana, provirila iznad razine od 1,3400 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara porastao je na 96,65 jena, dok se jutros na azijskim tržištima kretao oko 96,45 jena. I euro je blago ojačao prema japanskoj valuti, pa mu je cijena porasla s jutrošnjih 129,10 na 129,40 jena. Američka je valuta bila pod pritiskom još od prošloga petka, nakon slabijih nego što se očekivalo podataka s tržišta rada u SAD-u, što je izazvalo neizvjesnost po pitanju kada će Fed smanjiti poticajne monetarne mjere. Niz dužnosnika američke središnje banke poručilo je ovoga tjedna da će Fed vjerojatno u rujnu početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, ako se situacija u gospodarstvu nastavi poboljšavati. To znači da bi Fed bio prva od najvećih središnjih banaka u svijetu koja bi počela smanjivati poticaje gospodarstvu, dok se u eurozoni i Japanu može očekivati još dulje razdoblje vođenja labave monetarne politike.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, dok ulagači čekaju nove makroekonomske podatke iz Kine, koji će pokazati je li se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva stabilizirao. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, a za toliko su pale i cijene dionica u Šangaju i Australiji. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,1 i 0,4 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je porastao 1 posto. Oprezno trgovanje posljedica je nedostatka značajnijih vijesti koje bi mogle pokrenuti tržišta, kao i jučerašnjeg suzdržanog trgovanja na Wall Streetu, gdje su indeksi tek blago porasli, nakon tri dana pada. Jučer su ulagače oraspoložili bolji nego što se očekivalo podaci o rastu kineskog uvoza i izvoza, zbog čega su splasnule bojazni od prevelikog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Ulagači se nadaju da će i podaci o industrijskoj proizvodnji, koji bi trebali biti objavljeni danas, pokazati da se rast kineskog gospodarstva stabilizirao.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica blago porasle, nakon tri dana poniranja, a trgovalo se oprezno jer nije bilo vijesti koje bi značajnije pokrenule tržište. Dow Jones ojačao je 27 bodova, ili 0,18 posto, na 15.498 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,39 posto, na 1.697 bodova, a Nasdaq indeks 0,41 posto, na 3.669 bodova. Rastu indeksa ponajviše je pridonio uspon cijena dionica u tehnološkom sektoru. S&P indeks tog sektora ojačao je 0,4 posto, pri čemu je cijena dionice Microsofta skočila 2,6 posto. Rast indeksa zahvaljuje se i nastavku niza boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih izvješća kompanija. Od 442 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 67 posto nadmašilo je očekivanja analitičara po pitanju zarada, a 53,6 posto po pitanju prihoda. No, očekivanja analitičara su vrlo niska, pa samo solidna poslovna izvješća nisu uspjela znatnije potaknuti rast indeksa. Tim više što su ulagači nesigurni nakon najava dužnosnika Feda da bi američka središnja banka već u rujnu mogla početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica.