MOSKVA
Bivši zaposlenik američke Nacionalne sigurnosne službe (NSA), zviždač Edward Snowden napustio je zračnu luku Šeremetjevo i legalno ušao u Rusiju, pošto mu je ta zemlja odobrila privremeni politički azil, javljaju svjetski mediji. Njegov odvjetnik Anatolij Kučerena rekao je za CNN da je Snowden dobio politički azil u Rusiji na godinu dana, ali nije htio, zbog sigurnosnih razloga, odati gdje će on boraviti. "Edwardu Snowdenu odobren je privremeni azil u Rusiji i napustio je zračnu luku pod s predstavnicima Wikileaksa", rekla je za BBC članica te organizacije Sarah Harrison. BBC-ju su u zračnoj luci Šeremetjevo potvrdili da je Snowden napustio aerodromsku zgradu oko 14 sati po mjesnom vremenu (oko podneva po srednjoeuropskom). Unatoč brojnim medijskim organizacijama na Šeremetjevu, nitko od novinara nije primijetio njegov odlazak. Odnosi između Rusije i SAD-a neće patiti zbog "relativno nevažnog" slučaja bivšeg zaposlenika NSA Edwarda Snowdena, rekao je u četvrtak viši kremaljski dužnosnik Juri Ušakov. "Naš predsjednik mnogo je puta izrazio nadu da ovo neće poremetiti karakter naših odnosa", kazao je Ušakov novinarima, dodavši da nema nikakvih znakova da će američki predsjednik Barack Obama otkazati planirani posjet Moskvi u rujnu. Svjetski mediji, međutim, pišu da bi se tijekom dana mogla očekivati oštra reakcija Washingtona na ovaj potez ruskih vlasti. Edward Snowden nalazio se blokiran u tranzitnoj zoni moskovske zračne luke Šeremetjevo otkad je onamo prije više od mjesec dana stigao iz Hong Konga. Zatražio je privremeni azil od ruskih vlasti, a SAD traži njegovo izručenje pod optužbom za špijunažu jer je medijima objavio podatke o američkom programu nadziranju telefonskih i internetskih komunikacija u svijetu.
KAIRO
Njemačka je od Egipta u četvrtak zatražila da izbjegava "dojam selektivnosti pravosuđa" u akcijama protiv Muslimanskoga bratstva koje podupire svrgnutoga predsjednika Mohameda Mursija i koje odbija prestati s prosvjedima. Egipatska je policija najavila da će rastjerati prosvjednike koji traže Mursijev povratak od 3. srpnja kad ga je nakon masovnih prosvjeda njegovih protivnika vojska smijenila. Nema podataka o tome kad će početi rastjerivanje prosvjednika, ali u srijedu je vlada izdala priopćenje po kojem se čini da se ta akcija može očekivati svaki trenutak. Od Mursijeva pada policija je uhitila mnogo pripadnika Muslimanskoga bratstva, uglavnom zbog poticanja nasilja, a Mursija čeka istraga zbog optužaba za ubojstvo i urotu s palestinskom islamističkom organizacijom Hamasom.Ta uhićenja, zajedno s uličnim nasiljem u kojem je poginulo više od stotinu Mursijevih pristalica, globalno su potaknuli strah da vojska kani uništiti Bratstvo iako tvrdi da će u novi tranzicijski plan uključiti i islamiste. "Treba izbjeći svaki dojam selektivnosti pravosuđa", rekao je Westerwelle koji se sastao s egipatskim ministrom vanjskih poslova Nabilom Fahmijem. "Nema osvete i nema selektivne pravde. Postoji zakon i on se primjenjuje na sve", odgovorio je Fahmi. I egipatsko ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je u četvrtak prosvjednike da se raziđu i onima koji pristanu ponudilo "siguran izlaz". Njemački ministar vanjskih poslova stigao je u Egipat kako bi posredovao između nove privremene vlade i oporbe, nastavljajući misiju koju je svojim dolaskom započela europska šefica diplomacije Catherine Ashton.
HARARE
Zimbabveanski predsjednički izbori bili su "velika farsa", kazao je premijer Morgan Tsvangirai, optuživši tabor svog protukandidata, aktualnog predsjednika Roberta Mugabea za namještanje rezultata. Tsvangirai je na tiskovnoj konferenciji u sjedištu svoje stranke Pokreta za demokratske promjene (MDC) rekao da su izbori "ništavni". Nije želio odgovarati na novinarska pitanja. Mugabeova stranka, koja tvrdi da je na izborima pobijedila, negira te optužbe i kaže da je glasanje proteklo u redu. Šef promatračke misije AU-a, bivši nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo u svojoj je prvoj procjeni kazao da su izbori bili slobodni i pošteni. Međutim, najveća neovisna promatračka skupina Mreža potpore zimbabveanskim izborima (ZESN) objavila je da je vjerodostojnost glasovanja upitna zbog nepravilnosti u popisima birača. Iako je glasovanje u srijedu proteklo mirno diljem zemlje, MDC-ovo odbijanje da prizna rezultate izaziva bojazan od novih političkih previranja, pa čak i nasilja kakvo je pratilo prijeporne izbore 2008. kada su akteri na izborima bili isti.
Viši dužnosnik u Mugabovoj stranci ZANU-PF party kazao je Reutersu da je već 15 sati po zatvaranju birališta bilo jasno da imaju čistu pobjedu. "Dobili smo ove izbore. Pokopali smo MDC", rekao je izvor, ne navodeći brojčane podatke. I prije nego što se stranački čelnik Tsvangirai kratko obratio javnosti, izvor iz MDC-a izbore je nazvao "monumentalnom prijevarom". Brojanje glasova počelo je po zatvaranju birališta u srijedu navečer i zimbabveansko izborno povjerenstvo ima pet dana da proglasi pobjednika. Objava privremenih rezultata izbora u Zimbabveu je nezakonita, a policija je najavila da će uhititi svakoga tko to učini.
Zapadnim promatračima nije bilo dopušteno nadgledanje glasovanja.
TEHERAN
Iran je u četvrtak ocijenio da nove američke sankcije još više kompliciraju potragu za rješenjem spora oko njegova nuklearnog programa. Američki Zastupnički dom usvojio je u srijedu nove sankcije protiv Teherana koje predviđaju stroga ograničenja za iransku naftnu industriju, koja je već meta teških sankcija, kao i druge sektore poput rudarskog i automobilskog. Sankcije još mora odobriti Senat i potpisati američki predsjednik Barack Obama da bi stupile na snagu. Sankcije su usvojene tri dana prije nego što novi iranski predsjednik Hasan Rohani preuzme dužnost. "Te će sankcije samo zakomplicirati i još više otežati potragu za rješenjem problema (...) osobito kad je riječ o nuklearnim pregovorima", rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abas Arakši. Šest zemalja još uvozi iransku naftu (Kina, Indija, Turska, Južna Koreja, Japan i Tajvan), ali budući da su od 2012. smanjile uvoz izuzete su iz sankcija. Novi zakon traži od njih da smanje uvoz za još milijun barela na dan na godinu dana, što je gotovo embargo.
LJUBLJANA
Novi predsjednik Slovenske biskupske konferencije, biskup novog Mesta Andrej Glavan, potvrdio je u četvrtak da nije kandidat za novog ljubljanskog nadbiskupa, nakon što je u srijedu s tog mjesta odstupio dosadašnji nadbiskup i metropolit Anton Stres koji je do sada vodio i slovensku biskupsku konferenciju, te da će ljubljansku nadbiskupiju voditi samo privremeno. Glavan (70) je na konferenciji za novinare potvrdio da će dužnost apostolskog administratora ljubljanske nadbiskupije obavljati dok Sveta Stolica ne izabere novog stalnog nadbiskupa Ljubljane, pri čemu se nada da će to biti što prije dodavši da ne očekuje da će za to mjesto sam biti predložen i da to ne bi mogao prihvatiti zbog svojih godina i zdravstvenog stanja. Priznajući dio vlastite odgovornosti za financijski skandal u koji je upletena mariborska nadbiskupija osnivanjem financijskih holdinga koji su završili u stečaju, ostavši dužni vjerovnicima i bankama više stotina milijuna eura, u srijedu su sa svojih mjesta odstupila dva najistaknutija dostojanstvenika u katoličkoj crkvi u Sloveniji, ljubljanski nadbiskup Anton Stres i mariborski Marjan Turnšek. Papa Franjo je njihove ostavke prihvatio imenovavši privremene administratore koji će voditi obje nadbiskupije do izbora novih nadbiskupa. Mediji i neki crkveni krugovi u Sloveniji vjeruju da bi postupak imenovanja novih čelnih ljudi slovenske crkve mogao potrajati i da će se Vatikan odlučiti za mlađe kandidate, možda iz iz redova slovenskog klera u dijaspori.Glavan je kazao da se čudi nekim izjavama u javnosti, ali i među članovima crkve, da bi crkva morala nadoknaditi štetu i gubitke nastale posrtanjem i stečajem financijskih holdinga koje je osnovala mariborska nadbiskupija, a koja se po navodima nekih medija može popeti i do preko milijarde eura istaknuvši da crkva u Sloveniji nema financijskih sredstava kojima bi mogla pokriti vjerovnike financijskih holdinga "Zvon 1" i "Zvon 2", te tvrtke "Gospodarstvo i rast" koje je osnovala mariborska nadbiskupija, a završili su u stečaju s velikim dugovima.
PANERIAI, Litva
Izraelski predsjednik Shimon Peres odao je u četvrtak počast litavskim Židovima, posjetivši memorijalni centar holokausta u predgrađu Vilniusa, nedaleko od svojeg rodnog mjesta i uoči svojeg 90. rođendana. Peres i njegova litavska kolegica Dalia Grybauskaite posjetili su šumu u Paneriaiju, poprište pokolja 70.000 litavskih Židova tijekom Drugog svjetskog rata. Židovska zajednica u Litvi imala je prije rata više od 200.000 članova. U ratu ih je, tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944., ubijeno više od 90 posto. Peres je pozdravio napore koje Litva ulaže kako bi se sačuvalo sjećanje na te žrtve i obrazovali mladi o toj sramotnoj povijesti kako se ona više nikada ne bi ponovila. "To je bila tragedija i za Litvu, jer su ubijeni naša braća i sestre. O tome moramo stalno govoriti", kazala je Grybauskaite. U Litvi živi još oko 5000 Židova. Shimon Peres rođen je 100 kilometara od Vilniusa, u gradiću Višnjevu, koji se tada nalazio u Poljskoj, a danas je u Bjelorusiji. S obitelji je emigrirao u Palestinu tijekom 1930-ih. U srpnju je postao počasni građanin Vilniusa.
MONTEVIDEO
Zastupnici donjeg doma urugvajskog parlamenta izglasali su zakon kojim se legalizira marihuana i Urugvaj će biti prva država koja je regulirala proizvodnju, distribuciju i prodaju marihuane prihvati li taj zakon i senat, javlja BBC. Vlada predsjednika Josea Mujice podupire zakon jer se nada da će korisnike odvratiti od teških droga, a dilerima smanjiti profit. Po novom zakonu, samo će država smjeti prodavati marihuanu. Država preuzima odgovornost za "uvoz, izvoz, sadnju, uzgoj, žetvu, proizvodnju, prihvat, skladištenje, komercijalizaciju i distribuciju kanabisa i njegovih nus-proizvoda", kaže se u zakonu. Kupci će morati biti stariji od 18 godina i registrirani u bazi podataka. U posebnim licenciranim ljekarnama moći će kupiti do 40 grama na mjesec ili kod kuće uzgojiti šest stabljika. Taj se zakon ne odnosi na strance. Vjeruje se da će zakon proći senat jer ondje vladajuća koalicija ima uvjerljiviju većinu. Urugvaj je pod predsjedništvom Josea Mujice (78), bivšeg ljevičarskog gerilca, postala rasadnik socijalno liberalne politike. Vlasti su već liberalizirale zakon o pobačaju i legalizirale istostpolne brakove.