SARAJEVO - Zabrana uvoza mesa i mesnih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu (BiH) hrvatskih proizvođača koji ne ispunjavaju standarde Europske unije ostaje na snazi i nakon ocjene Bruxellesa da BiH izvoznicima iz Hrvatske ne bi trebao nametati kriterije više od onih koje primjenjuje na vlastite tvrtke, citira u četvrtak tisak ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića. "Autonomno je pravo BiH hoće li prihvatiti robu iz objekata koji nemaju EU broj", rekao je Šarović kako ga u četvrtak citira sarajevski "Dnevni avaz". Vlasti BiH su od 1. srpnja zabranile uvoz u tu zemlju za više od pedeset tvrtki iz Hrvatske koje se bave proizvodnjom mesa i mesnih prerađevina s obrazloženjem da one ne ispunjavaju uvjete za izvoz na tržišta EU pa svoju robu ne mogu plasirati niti u BiH. Europska komisija u srijedu je u posebnoj izjavi rekla da je hrvatskim tvrtkama koje još ne ispunjavaju u cijelosti propise nužne za izvoz na tržište EU dan prijelazni dvogodišnji rok za prilagodbu tim standardima. Bruxelles je također istaknuo da najveći broj hrvatskih proizvođača zadovoljava standarde kakvi vrijede u BiH i zato ne bi trebalo biti zapreka nastavku izvoza u tu zemlju. Ministar Šarović, međutim, ne odustaje od svog stajališta da se iz Hrvatske u BiH može izvoziti samo ako tvrtka posjeduje tzv. EU broj ili ako zainteresirana tvrtka uputi zahtjev Uredu za veterinarstvo BiH da certificira njezine proizvodne pogone i uvrsti je na popis ovlaštenih uvoznika.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna kompanija MOL učinit će još jedan pokušaj kako bi potaknula hrvatsku stranu na suradnju oko hrvatske naftne kompanije Ina, a ukoliko ne uspije, MOL želi prodati svoj udio u Ini, rekao je za austrijsku novinsku agenciju APA-u visokopozicionirani dužnosnik MOL-a. "Ako i nakon toga budu sprječavane odluke, primjerice o velikim ulaganjima, MOL namjerava prodati svoj udio od 49 posto u Ini", rekao je dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. Međutim, ni preuzimanje većinskog udjela u Ini nije isključeno, rekao je on. Hrvatska država trenutno ima 44 posto udjela u Ini. Mada MOL nema većinski udio dionica u Ini, mađarska tvrtka ipak prema ugovoru iz 2009. godine kontrolira tu hrvatsku naftnu tvrtku, piše austrijska agencija. Hrvatska vlada namjerava izmijeniti dionički ugovor s MOL-om i za to formirati pregovarački tim političara i stručnjaka, dodaje se dalje u tekstu. Ukoliko Hrvatska ne bude spremna na kompromis, MOL će morati svoj udio prodati, ako bude morao i Rusima, čijim naftnim kompanijama sada ne želi prepustiti naftno tržište jugoistočne Europe, piše APA.
LONDON - Aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone u srpnju su porasle po prvi put u dvije godine, uslijed skoka proizvodnje u tvornicama, pokazalo je danas izvješće londonskog Markita, sugerirajući mogući izlazak eurozone iz recesije u ovom tromjesečju. Indeks menadžera nabave (PMI) u sektoru proizvodnje eurozone, koji izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, uvećan je na 50,3 boda u srpnju, s lipanjskih 48,8 bodova. Premašio je tako po prvi put od srpnja 2011. razinu od 50 bodova, koja dijeli rast od pada aktivnosti, a bolji je i u odnosu na preliminarni podatak, 50,1 bod. Odgovarajući indeks proizvodnje tvornica pritom je poskočio na 52,3 boda, sa 49,8 bodova u lipnju. Takav podatak nadovezao se na niz obećavajućih pokazatelja koji posljednjih dana pristižu iz gospodarstva eurozone, inače u recesiji od kraja 2011. godine. Među njima su i pozitivni signali s tržišta rada eurozone. Broj nezaposlenih u 17 članica smanjen je u lipnju po prvi put u više od dvije godine, a i gospodarska klima je na najvišoj razini u posljednjih 15 mjeseci. Ekonomisti iz Reutersove ankete provedene u srpnju očekuju da će u trećem tromjesečju gospodarstvo eurozone porasti za 0,1 posto, dok za zadnje tromjesečje prognoziraju stagnaciju.
BERLIN - Njemačka vjerojatno neće slijediti smjernice Europske unije, koje preporučuju da se do 2020. godine pametni mjerači potrošnje energije instaliraju u 80 posto domova, ocjenivši da bi takav potez bio preskup za potrošače. Europski prijedlog "nije preporučljiv" za Njemačku, priopćilo je njemačko ministarstvo gospodarstva, pozivajući se na studiju koju je naručilo od konzultantske tvrtke Ernst&Young. Ona je pokazala da bi za korisnike s niskom potrošnjom energije, trošak instalacije bio bi veći od ostvarive uštede energije, navodi se u priopćenju. "Rezultati pokazuju da u Njemačkoj moramo proširiti pametne mjerne sustave i mjerače selektivno te u skladu s promjenom izvora energije", kazao je zamjenik ministra gospodarstva Stefan Kapferer, aludirajući na odmak te zemlje od nuklearne ka obnovljivim izvorima energije. Pametni mjerači omogućuju potrošačima da prate potrošnju i troškove, te prenose podatke dobavljačima pomažući im kod upravljanja potražnjom.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada nastoji pronaći rješenje kako bi pomogla obiteljima sa stambenim hipotekarnim kreditima u inozemnim valutama i to pretvaranjem tih kredita na neki način u forinte, kazao je u četvrtak za javni radio ministar gospodarstva Mihaly Varga. Varga je istaknuo da je to zaključak inicijalnih pregovora koje je u posljednjih nekoliko dana vodio s udruženjem banaka i udrugama građana. "Vjerojatno ćemo morati primijeniti rješenje koje ove kredite na neki način pretvara u kredite u forintama. Planirane nove mjere mogle bi pomoći onima koji imaju hipoteke, pri čemu moramo pronaći rješenje da odredimo razinu tečaja koji se značajno promijenio otkad su krediti uzeti, a uvelike su se promijenile i kamatne stope", rekao je Varga. On je jasno poručio da vlada želi pomoći samo onim obiteljima koje su uzele hipotekarne kredite u inozemnim valutama kako bi kupile dom, a ne svima. Odgovarajući zakonski prijedlog mogao bi se naći u parlamentarnoj proceduri do 30. rujna.
PARIZ - Francuska banka Societe Generale danas je izvijestila da je u drugom tromjesečju više nego udvostručila dobit na godišnjoj razini, što pripisuje skoku prihoda od trgovanja s vrijednosnicama i povratku pozitivnom poslovanju u inozemnom poslovanju s građanima. Neto dobit te druge po veličini francuske banke u drugom je tromjesečju dosegnula 955 milijuna eura, dok su joj prihodi skliznuli za 0,6 posto, na 6,23 milijarde eura, priopćuje SocGena. U odjelu poslovanja s vrijednosnicama s fiksnim prinosom ostvaren rast prihoda od 17,2 posto na godišnjoj razini, dok su prihodi od trgovanja dionicama uvećani za 38,3 posto. Dobit u odjelu investicijskog bankarstva istodobno je gotovo utrostručena i bila je u visini 374 milijuna eura, čemu je dijelom pridonijela prodaja značajnog dijela imovine povezane s lošim zajmovima iz 2008. godine. Na rezultate poslovanja SocGena pozitivno su utjecale i uštede na troškovima, kao i zaokret u inozemnom poslovanju s građanima, snažno usmjerenom na Rusiju i istočnu Europu. Odjel poslovanja s građanima na matičnom francuskom tržištu u drugom je tromjesečju zabilježio pad dobiti od 11,4 posto. Razlog tomu su povećane rezervacije za loše zajmove u uvjetima slabog stanja u gospodarstvu, koje su anulirale blagi rast prihoda u tome dijelu poslovanja.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Cijene dionica na europskim burzama, posebice rudarskih tvrtki i banaka, porasle su u četvrtak na najvišu razinu u zadnjih tjedan dana, zahvaljujući dobrim vijestima iz Kine i poslovnim izvješćima kompanija. Londonski FTSE oko 14 sati bio je u plusu 0,06 posto na 6.625 bodova, frankfurtski DAX 1,24 posto na 8.378 bodova, a pariški CAC 0,59 posto na iznosio 4.016 bodova. Najveće dobitnice bile su dionice rudarskih kompanija, koje su u prosjeku poskupjele 2 posto, pošto je najnoviji podatak iz Kine pokazao da rast aktivnosti u proizvodnom sektoru u srpnju. Uz rudarske, i druge cikličke dionice, čija cijena uobičajeno raste tijekom gospodarskog oporavka, također su se pojačano kupovale. Tako su cijene dionica banaka u prosjeku ojačale 1,6 posto. Pritom je cijene dionice Societe Generalea skočila za 9 posto nakon što je ta banka i više nego udvostručila zaradu u drugom tromjesečju.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na londonskom tržištu prema 109 dolara za barel, nakon što su optimistični gospodarski podaci iz Kine i Europe ukazali na moguću veću potražnju, a nemiri u Libiji i Iraku potaknuli zabrinutost oko sigurnosti opskrbe. Cijena sirove nafte na londonskom tržištu porasla je za 98 centi na 108,68 dolara za barel, dok je na američkom tržištu skočila za 1,17 dolara na 106,20 dolara za barel. "Glavni razlog rasta cijena nafte su bolji od očekivanja podaci iz Kine i činjenica da Fed nije najavio prestanak monetarnih poticaja", rekao je Carsten Fritsch, analitičar u Commerzbanku. Cijene nafte poduprla je također zabrinutost u vezi sigurnosti opskrbe iz Libije, Iraka i Nigerije. Daljnju potporu cijene nafte crpile su iz pada zaliha nafte u američkom skladištu Cushing. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 104,97 dolara, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na dan ranije.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, jer je ulagače potaknula poruka američkog Feda da će i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku, a ohrabrili su ih i bolji nego što se očekivalo gospodarski podaci iz SAD-a i Kine. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 1,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,4 posto, čime je prekinut njegov trodnevni pad.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, premda je Fed poručio da će i dalje poticati gospodarstvo i premda je bruto domaći proizvod SAD-a porastao više nego što se očekivalo. Dow Jones oslabio je 21 bod, ili 0,14 posto, na 15.499 bodova, a S&P 500 0,01 posto, na 1.685 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,27 posto, na 3.626 bodova. U priopćenju nakon dvodnevne sjednice čelnici američke središnje banke poručili su da se gospodarstvo nastavlja oporavljati, ali da mu je i dalje potrebna podrška. Stoga će Fed nastaviti kupovati državne i hipotekarne obveznice u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno. Ulagače je ohrabrio i podatak da je bruto domaći proizvod SAD-a u drugom tromjesečju porastao za 1,7 posto, znatno više od očekivanih 1 posto. Zbog toga je tijekom trgovanja Dow Jones indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, 15.634 boda, dok se S&P 500 primaknuo na samo dva boda do 1.700 bodova. Međutim, pred kraj trgovanja cijene su dionica izgubile prethodne dobitke, pa su burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni u odnosu na prethodni dan.