SARAJEVO - Bosna i Hercegovina ne bi trebala zahtijevati od Hrvatske više standarde u proizvodnji proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla od onih za svoje potrošače te bi se hrvatski proizvodi trebali nastaviti izvoziti u BiH, objavila je danas Europska komisija očitujući se o odluci BiH da nekim hrvatskim izvoznicima mesa i mesnih prerađevina zabrani izvoz u BiH. U priopćenju Europske komisije, koje je objavljeno na internetskoj stranici delegacije Europske unije u BiH, ističe se kako gotovo svi hrvatski poljoprivredni proizvodi životinjskog podrijetla ispunjavaju standarde EU-a o sigurnosti hrane. Iz Europske komisije pojašnjavaju kako je EU s Hrvatskom dogovorila prijelazno razdoblje do kraja 2015., do kojega hrvatske tvrtke koje ne ispunjavaju te standarde a žele izvoziti u druge države-članice Unije, moraju ispuniti određene strukturne uvjete. "Kao dio ovog prijelaznog aranžmana tvrtke o kojima je riječ u Hrvatskoj ne mogu slati svoje proizvode ostalim državama članicama EU. Proizvodi ovih tvrtki mogu biti na hrvatskom tržištu jer takve tvrtke u cjelosti osiguravaju sigurnost hrane. Ovi proizvodi mogu se izvoziti u treće zemlje kao što je BiH ukoliko se zemlja odredišta slaže", navodi se u priopćenju. Europska komisija nije zanijekala pravo BiH da provjeri ispunjavaju li tvrtke iz Hrvatske minimalne standarde sigurnosti u prizvodnji hrane jednake onima koji su na snazi u BiH, no istodobno je istaknula kako se od hrvatskih izvoznika ne može tražiti da oni budu viši nego što je to slučaj s proizvođačima unutar BiH.
WASHINGTON - Rast američkog gospodarstva u drugom je tromjesečju ove godine ubrzao znatno više nego što se očekivalo, a to bi američku središnju banku (Fed) moglo navesti da smanji monetarne poticaje gospodarstvu. Američki BDP u drugom je tromjesečju porastao za 1,7 posto na godišnjoj razini, objavilo je danas američko ministarstvo trgovine. Time je znatno ubrzao njegov rast, budući da naniže revidirani podaci ministarstva pokazuju da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju BDP porastao za 1,1 posto. Prvotno je objavljeno da je rast iznosio 1,8 posto. Analitičari iz Reutersove ankete u prosjeku su očekivali rast od jedan posto. Glavnu podršku rastu u drugom tromjesečju pružili su čimbenici poput oporavka potrošnje kompanija, rasta izvoza i znatno blažeg pada državne potrošnje, anulirajući među ostalim slabiju osobnu potrošnju. Osobna potrošnja, koja čini više od dvije trećine gospodarskih aktivnosti u SAD-u, u drugom je tromjesečju porasla za 1,8 posto, dok je u usporedbe radi, u prva tri ovogodišnja mjeseca uvećana za 2,3 posto. Pa ipak, najnoviji podaci svjedoče o trećem uzastopnom tromjesečju u kojem je rast gospodarstva ispod dva posto, što je tempo koji je obično preslab da bi doveo do smanjenja nezaposlenosti.
WASHINGTON/ATENA - Jedanaest latinoameričkih država nije u srijedu poduprlo odluku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o nastavku kreditiranja Grčke, obrazlažući to prevelikim rizikom da ta zadužena država neće moći vraćati kredite, a MMF je istaknuo da će Europa možda morati ranije pomoći Grčkoj nego što je to predviđeno postojećim paketom pomoći. Odluku latinoameričkih država o izuzeću iz odluke MMF-a objavio je brazilski predstavnik u neuobičajeno otvorenom priopćenju u srijedu, koje je dodatno naglasilo sve veću frustraciju brzorastućih gospodarstava politikom MMF-a za spašavanje dugovima opterećenih europskih zemalja. "Nedavni razvoj događaja u Grčkoj potvrđuje neke od naših najvećih strahova", rekao je Paulo Nogueira Batista, brazilski izvršni direktor u MMF-u koji zastupa i deset manjih država u središnjoj i južnoj Americi te na Karibima. "Primjena programa reformi u Grčkoj nije zadovoljila na gotovo svim područjima, a pretpostavke o gospodarskom rastu i stabilizaciji duga su preoptimistične", rekao je Batista kritizirajući odluku izvrnog odbora MMF-a od ponedjeljka da pozajmi Grčkoj 1,7 milijardi eura. Time je na ukupnih 28,4 milijarde dolara porasla pomoć MMF-a Grčkoj, iznos koji Grčka neće moći platiti ako je se riješe partneri iz eurozone, upozorio je Batista.
LONDON - Cijene sirove nafte na londonskom tržištu spustile su se u srijedu prema 106 dolara za barel, dok ulagači čekaju ishod sastanka američkog Feda i objavu novih gospodarskih pokazatelja kako bi mogli procijeniti kakvi izgledi potražnje za naftom u najvećem svjetskom potrošaču. Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je za 76 centi na 106,15 dolara, dok je na američkom tržištu porasla za 15 centi na 103,23 dolara. Sudionici na tržištu čekaju i objavu podataka američke vlade o zalihama sirove nafte, te o proizvodnji Kine. Poremaćaji u opskrbi u Iraku, Južnom Sudanu, Libiji i Iranu pomogli su održati cijene nafte iznad 100 dolara za barel, djelomično neutraliziravši porast američke opskrbe naftom iz škriljca i zabrinutost zbog potražnje iz Kine. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 104,92 dolara, što znači da je bila 29 centi niža nego dan ranije.
LONDON/NEW YORK - Tečaj dolara danas je na međunarodnim tržištima ojačao prema euru i jenu, nakon što je objavljeno da je rast američkog gospodarstva u drugom tromjesečju neočekivano ubrzao, a fokus ulagača sada se preusmjerava na priopćenje sa zasjedanja američke središnje banke. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3225 dolara, što znači da je na gubitku gotovo 0,3 posto u odnosu na zatvaranje dan ranije. Time se prilično udaljio od najviše razine u šest tjedana od 1,33025 dolara, na koju se popeo u utorak. Dolar je istodobno prema jenu ojačao 0,2 posto, na 98,22 jena.