ZAGREB - Najmanje 56 osoba poginulo je u srijedu navečer u željezničkoj nesreći kod Santiaga de Compostele na sjeverozapadu Španjolske, a kako navode španjolski listovi, vlak je vozio dvostruko brže od dopuštenog. Pretpostavlja se da je u nesreći ozlijeđeno oko 70 osoba, od kojih dvadeset teško. Nesreća se dogodila oko 21 sat, nekoliko kilometara od kolodvora u Santiagu, a vlak je vozio na liniji od Madrida do El Ferrola u Galiciji. U vlaku je, prema podacima željezničke kompanije Renfe, bilo 218 putnika i osoblje. Glasnogovornik kompanije izjavio je da je vlak iskočio iz tračnica iz "zasad nepoznatih razloga", no španjolski listovi El pais i ABC na internetskim stranicama navode da je vlak jurio dvostruko većom brzinom od 80 km na sat koliko je dopušteno na toj dionici pruge. Prema nekim izvorima, navodi El pais, vlak je u zavoju prije vrlo oštrog zavoja u kojemu je iskočio iz tračnica, išao brže od 250 kilometara na sat. Odmah je otvorena istraga o uzrocima nesreće. Očekuje se da će mjesto nesreće u četvrtak ujutro obići i španjolski premijer Mariano Rajoy koji je na svom Twitter profilu izrazio "sućut i solidarnost sa žrtvama strašne nesreće" kod Santiaga de Compostele.
MOSTAR - Udruga hrvatskih povratnika u Bosansku Posavinu Feniks upozorila je u srijedu da su izmjene zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH koje su u Parlamentu BiH nastavak etničkog čišćenja Hrvata kojih je većina već protjerana iz Republike Srpske. Udruga je zamolila predsjednika Biskupske konferencije BiH i banjolučkog biskupa Franju Komaricu da utječe kako bi se spriječilo prihvaćanje toga zakona. "Nemoguće je taj pokušaj ikako drugačije protumačiti doli političkim sredstvom daljnjeg etničkog čišćenja ovoga prostora, odnosno cementiranja statusa quo, po kojem u općinama koje su Daytonskim sporazumom dodijeljene Republici Srpskoj nedostaje više od 90 posto prijeratnog hrvatskog stanovništva", ističe se u pismu udruge Feniks sa sjedištem u Derventi koje je dostavljeno medijima. Dodaje se da u Bosanskoj Posavini nije obnovljeno ni 5 posto porušenoga, te da se sada nameće zakon koji tu činjenicu ignorira. Feniks upozorava kako se izmjenama zakona od povratnika traži da dostave potvrdu da imaju mjesto, odnosno kuću, gdje će prijaviti svoju adresu iako je to nemoguće jer većina povratnika mora prijaviti adresu na temeljima porušene kuće kako bi mogli aplicirati za donaciju za obnovu objekata. Hrvatska udruga upozorava i kako u zakonu nisu predviđene olakšice u procedurama za povratnike i raseljene osobe te da MUP dobiva mogućnost provođenja revizije evidencije prijavljenih ljudi. Pri tome su upozorili kako aneks 7 Daytonskog sporazuma o povratku prognanika nije proveden zbog čega se ne mogu donositi zakoni koji su uobičajeni u drugim državama koje nemaju problema porušenih cjelokupnih pokrajina i protjeranog ogromnog broja stanovništva. Po podacima katoličke Crkve s područja Republike Srpske je prognano oko 210.000 Hrvata katolika. U tome entitetu ih danas živi tek 15-tak tisuća.
SOFIJA - Protuvladini prosvjedi protiv "oligarhije" na čelu države, koji potresaju Bugarsku 40 dana, pojačali su se ispred sjedišta parlamenta u noći između utorka i srijede, ali je u srijedu navečer uspostavljen mir. Tridesetak zastupnika i trojica ministara bili su blokirani u parlamentu devet sati. Prvi pokušaj evakuacije u utorak navečer propao je i izazvao sukobe u kojima je dvadesetak ljudi ozlijeđeno, među kojima pet policajaca. Više do 4.000 ljudi, prema podacima policije, prosvjedovalo je ponovno u srijedu navečer bez incidenata ispred sjedišta vlade i parlamenta Sofije. Nosili su transparente na kojima je pisalo "Hoćemo vas vidjeti u zatvoru" dok su skandirali "mafija" i "ostavka". Predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev pozvao je prosvjednike na mir. Dva najveća sindikata, KNSB i Podkrepa, pridružili su se u srijedu zahtjevima za održavanjem prijevremenih izbora. Prosvjednici se nadaju europskoj podršci.
BEJRUT - Čelnik Hezbollaha Hassan Nasrallah ocijenio je u srijedu da odluka Europske unije da oružani ogranak tog libanonskog šijitskog pokreta stavi na popis terorističkih organizacija, na nju prebacuje odgovornost za svaki izraelski napad na Libanon. "Te europske države u potpunosti će biti odgovorne za svaki izraelski napad na Libanon, na libanonski otpor (Hezbollah) i na svaku drugu metu tog otpora", rekao je Hassan Nasrallah u tv-govoru. To je njegova prva reakcija na europsku odluku donijetu u ponedjeljak. "Te zemlje moraju znati da daju legalno pokriće za svaki napad na Libanon, jer Izrael sada može tvrditi da se bori protiv terorizma i da bombardira teroristička ciljeve", dodao je Nasrallah. Europski ministri vanjskih poslova su odlučili u ponedjeljak na njihovu crnu listu terorističkih organizacija staviti vojno krilo šijitske stranke, tvrdeći da žele nastaviti razgovarati s njihovim političkim dužnosnicima. SAD su stavile cijeli Hezbollah na svoju crnu listu.
BRUXELLES - Premijeri Srbije Ivica Dačić i Kosova Hashim Thaci održali su u srijedu u Bruxellesu novi krug pregovora uz posredovanje visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, a glavna tema su bile pripreme za općinske iizbore na Kosovu koji će se održati 3. studenoga. "Dvojica premijera su se složila da treba sve poduzeti kako bi na izbore izišao velik broj birača. Rad na primjeni sporazuma o normalizaciji odnosa nastavit će se istim intenzitetom sljedećih tjedana tako da smo zadržali dosadašnji dobar ritam", priopćila je nakon sastanka Ashton. Thaci je izjavio nakon sastanka da je napravljen dobar napredak kada je riječ o organizaciji lokalnih izbora na Kosovu s ciljem da što veći broj Srba iziđe na te izbore. Rekao je da su se približili dogovoru o telekomunikacijama i energetici, ali da treba još neke stvari razjasniti da bi došlo do konačnog dogovora. Dačić je rekao da je osigurano da Srbi mogu glasovati s osobnim dokumentima koje sada imaju te da je dogovoreno da u izbornom povjerenstvu budu i predstavnici kosovskih Srba. Slijedeći sastanak održat će se 27. kolovoza.