LUXEMBOURG - Potrošačke cijene u eurozoni i Europskoj uniji blago su porasle u lipnju u odnosu na isto razdoblje lani, poduprte ponajprije višim cijenama hrane i električne struje, pokazali su podaci europskog statističkog ureda. U eurozoni je godišnja inflacija u prošlom mjesecu iznosila 1,6 posto, čime je Eurostat potvrdio početnu procjenu. U svibnju iznosila je 1,4 posto. U 27 zemalja članica Europske unije potrošačke su cijene u lipnju porasle 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U svibnju uvećane su 1,6 posto. Najviše je u lipnju u eurozoni na godišnjoj razini poskupjelo povrće, voće i električna struja dok su najveći uteg za cijene bile telekomunikacijske usluge, transportna goriva i usluge zdravstvene skrbi.
MANNHEIM - Očekivanja stručnjaka za financijska tržišta u vezi njemačkog gospodarstva blago su pogoršana u srpnju, no zadržane su općenito pozitivne prognoze, izvijestio je tamošnji institut ZEW. Njegov indeks gospodarske klime za Njemačku u srpnju je u usporedbi s prethodnim mjesecom smanjen za 2,2 boda, na 36,3 boda. "Stručnjaci financijskih tržišta zadržali su općenito pozitivne prognoze. To odražava njihovo povjerenje u robusnost njemačkog gospodarstva usprkos najnovijim ne baš dobrim pokazateljima s područja industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene", kazao je predsjednik instituta Clemens Fuest.
SEUL - Južna Koreja najavila je danas da će na ovotjednom sastanku skupine G20 u Moskvi zatražiti od Sjedinjenih Država da vode računa o tome kako će promjena njihove monetarne politike utjecati na svjetsko gospodarstvo. Pitanja koja otvara američko "ukidanje nekonvencionalnih mjera monetarne politike" bit će razmotrena na sastanku ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 koji će biti održan od srijede do petka, stoji u priopćenju južnokorejskog ministarstva strategije i financija. "SAD mora pažljivo odrediti vremenski okvir, brzinu i metodu izlazne strateprije, vodeći računa ne samo o vlastitoj situaciji nego i o tome kako njihovi potezi utječu na svijet", ističe se u priopćenju.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso poručio je u Bruxellesu da su vrata EU-a i dalje otvorena za Island ako njegovi građani žele nastaviti pristupni proces. "Moja je poruka jasna: ako Island to želi, mi smo voljni nastaviti proces pristupnih pregovora, u kojima se, siguran sam, mogu naći rješenja za islandske posebnosti", izjavio je Barroso nakon sastanka s islandskim premijerom Sigmundurom Davidom Gunnlaugssonom. Nova islandska vlada, izabrana nakon parlamentarnih izbora u travnju, odlučila je zaustaviti pristupne pregovore dok se o tome ne izjasne islandski građani. Nova će vlada do jeseni pripremiti analizu svega što je do sada ispregovarano i onda prepustiti parlamentu da odluči.
BRUXELLES - Prodaja novih automobila na europskim tržištima ponovo se smanjila u lipnju, izvijestilo je europsko udruženje proizvođača ACEA, nakon kratkotrajnog oporavka u travnju. U prošlom je mjesecu u 26 zemalja članica Europske unije (uz izuzetak Malte) registrirano ukupno 1,134 milijuna novih automobila, što je 5,6 posto posto manje nego u prošlogodišnjem lipnju. U svibnju broj novoregistriranih automobila ponovo se smanjio, i to za 6,9 posto, nakon kratkotrajnog oporavka u travnju kada je uvećan za 1,7 posto, pokazuju podaci ACEA-e. Među najvećim je tržištima Velika Britanija u lipnju ponovo potvrdila status jedine svijetle točke, s rastom prodaje za čak 13,4 posto. Najveće europsko tržište, ono njemačko, ponovo je zabilježilo pad, za 4,7 posto.
ATENA - U Grčkoj ne voze vlakovi, a bolnice primaju samo hitne slučajeve jer Grci opet štrajkaju, ovaj put u znak prosvjeda protiv vladinih planova o otpuštanju tisuća zaposlenih u javnom sektoru. Atena mora provesti reformu javnih službi i smanjiti broj zaposlenih kako bi dobila međunarodnu financijsku pomoć. No, najavljeni rezovi izazvali su gnjev naroda s obzirom na rekordnu nezaposlenost koja je već premašila 27 posto. Više od tjedan dana prosvjeda djelatnika gradskih službi trebalo bi kulminirati skupom ispred parlamenta u Ateni.
LONDON - Cijene nafte približile su se razini od 110 dolara za barel, poduprte priljevom spekulativnog kapitala i previranjima u Egiptu koja bi mogla prouzročiti poremećaj u prometu kroz Sueski kanal. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 41 cent, na 109,50 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 23 centa višoj cijeni, od 106,55 dolara. Analitičari ističu da je jedan od razloga za skok cijena nafte u proteklim tjednima, uz snažan pad zaliha u SAD, i spekulativni kapital. "Na naftna tržišta slio se značajan spekulativni kapital iako visoke cijene benzina koče daljnji rast cijena jer ograničavaju potražnju", tumači Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi skliznuli su, predvođeni talijanskim telekomom Telecom Italijom, no trgovci su i dalje optimistični što se tiče srednjoročnog trenda na europskim burzama. Frankfurtski DAX oslabio je pritom 0,4 posto, na 8.200 bodova, a pariški CAC za 0,6 posto, spustivši se na 3.854 boda. Na neznatnom gubitku, od 0,07 posto, bio je londonski Ftse, skliznuvši na 6.581 bod. Najveći pojedinačni gubitnik bila je Telecom Italia, s padom cijene dionica od 3,5 posto. Talijanski telekomunikacijski div odlučio je odgoditi planove o izdvajanju poslovanja s fiksnom telefonijom, na što su tržišta negativno reagirala.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros oprezno trgovalo jer su novi makroekonomski podaci pokazali da osim kineskog usporava i rast američkog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju oslabile između 0,1 i 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,1 posto. Usporavanje rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ne daje ulagačima baš puno razloga za kupnju dionica, pa ih nije ohrabrio ni jučerašnji rekordni doseg S&P 500 i Dow Jones indeksa na Wall Streetu. Tim više što se i na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo oprezno.
NEW YORK - Na Wall Streetu su jučer S&P 500 i Dow Jones indeks dosegnuli nove najviše razine u povijesti, treći dan zaredom, no trgovalo se vrlo oprezno zbog naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva. Dow Jones porastao je 19 bodova, ili 0,13 posto, na 15.484 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,14 posto, na 1.682 boda, a Nasdaq indeks 0,21 posto, na 3.607 bodova, najvišu razinu od rujna 2000. godine. Uspon S&P 500 indeksa osmi dan zaredom ponajviše se zahvaljuje rastu cijene dionice Citigroupa za dva posto, nakon što je treća po veličini američka banka izvijestila o boljim kvartalnim poslovnim rezultatima nego što se očekivalo. Glavni poticaj tržištu predstavlja labava monetarna politika koju će Fed, kako je prošloga tjedna najavio njegov predsjednik Ben Bernanke, voditi sve dok se znatnije ne poboljša situacija u gospodarstvu, posebice na tržištu rada.