BRUXELLES - Europska komisija iznijela je danas detaljan prijedlog o europskom mehanizmu za gašenje posrnulih banaka u sklopu procesa uspostave bankovne unije, koji predviđa i mogućnost zaobilaženja regulatora u zemljama članicama a bankama postavlja strože uvjete za pomoć. Glavni je cilj mehanizma da kroz snažniji nadzor jamči efikasno gašenje banaka, uz minimalne troškove za porezne obveznike i realno gospodarstvo, ističu u Komisiji. U prvoj bi fazi Europska središnja banka (ECB) kao supervizor signalizirala da je određena banka u ozbiljnim financijskim teškoćama i da je treba ugasiti. Potom bi novoformirani europski odbor za likvidaciju, sastavljen od predstavnika ECB-a, Komisije i regulatora zemalja u kojima banka posluje, pripremio prijedlog o gašenju, uključujući instrumente i angažman Europskog fonda za gašenje banaka. Na temelju preporuke odbora ili na vlastitu inicijativu Komisija bi potom odlučila treba li banku ugasiti i kada pokrenuti taj postupak. Bude li odobren, novi bi mehanizam mogao stupiti na snagu u siječnju 2015.. Po treći puta danas su izmijenjene i smjernice o državnoj pomoći bankama po kojima će banke morati izraditi uvjerljivi plan restrukturiranja odnosno plan kontroliranog gašenja ako zaključe da više ne mogu održivo poslovati. Također će prije posezanja za državnom pomoći morati tražiti doprinos od dioničara odnosno vjerovnika s nižim prioritetom naplate, a smjernicama je određen limit za plaće dok je banka u procesu preustroja odnosno dok se oslanja na državnu pomoć.
LONDON - Udio Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u svjetskom tržištu smanjit će se iduće godine zbog američke proizvodnje naftom iz škriljca pa joj je slaba utjeha čak i prognoza da će potražnja za naftom u idućoj godini rasti najbržim tempom u četiri godine. U najnovijem mjesečnom izvješću OPEC je objavio da će potražnja za njegovom naftom u 2014. u prosjeku iznositi 29,61 milijun barela dnevno, što bi bilo 250.000 barela dnevno manje nego u 2013., te 770.000 barela dnevno manje no što su članice kartela proizvele u lipnju. Izvješće je dodatna potvrda da tehnologija crpljenja nafte i plina iz škriljca smanjuje ovisnost svijeta o OPEC-ovoj nafti. OPEC za iduću godinu predviđa oporavak ukupne potražnje temeljem ubrzanja gospodarskog rasta. Tako bi potražnja iduće godine trebala porasti za 1,04 milijuna barela dnevno, što bi bio njezin najsnažniji rast od 2010. godine, napominju u kartelu.
KUVAJT - Kuvajt je najavio da je odredio upućivanje 4 milijarde dolara pomoći čime ukupan iznos pomoći triju zemlja Zaljeva Kairu iznosi 12 milijardi dolara. Pomoć se sastoji od dara od jedne milijarde dolara, od beskamatnog pologa od 2 milijarde dolara u Središnjoj banci Egipta, te isporuke nafte i plina u vrijednosti od dvije milijarde dolara, rekao je kuvajtski ministar za poslova vijeća ministara, šeik Mohammed Abdallah Al-Sabah. Toj pomoći se pridodaje saudijska pomoć od 5 milijardi dolara i pomoći od 3 milijarde dolara Ujedinjenih Arapskih Emirata. Precizirano je da će Egiptu biti dostavljeni naftni proizvodi vrijedni milijardu dolara.
LONDON/NEW YORK - Dolar je danas oslabio prema euru i jenu na međunarodnim deviznim tržištima uoči objave zabilješki s posljednjeg sastanka američke središnje banke Fed. U takvim okolnostima euro je prema dolaru ojačao 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,2820 dolara. Jedinstvena valuta oslabila je pak prema jenu, za 0,8 posto, na 128,30 jena. Dolar je bio na većem gubitku prema jenu, od oko jedan posto, i njime se trgovalo po 100,10 jena. Time se povukao s najviše razine u šest tjedana od 101,54 jena, na koju se bio popeo u ponedjeljak. Slabljenje američke valute donijelo je olakšanje euru i britanskoj funti, koje su dan ranije pogodila ojačala očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) i britanska središnja banka BoE morati kroz dulje vremensko razdoblje provoditi labavu monetarnu politiku.