SARAJEVO - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović potvrdio je u ponedjeljak u Sarajevu kako će i nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatska kao i on osobno nastaviti tretirati Bosnu i Hercegovinu kao iznimno važnog susjeda i partnera. Josipović koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu BiH, što je ujedno njegov prvi put u inozemstvo nakon 1. srpnja, u Sarajevu se nakon ceremonije svečanog dočeka sastao s članovima Predsjedništva BiH a nakon tog susreta izjavio je kako građenje daljnjih odnosa s tom zemljom kao i drugim državama regije ostaje na vrhu popisa prioriteta pri čemu će posebna pozornost biti usmjerena na to da im se pomogne na putu ka europskim integracijama. "Republika Hrvatska bez ikakve zadrške podržava europski put BiH", kazao je hrvatski predsjednik ističući kako BiH na raspolaganju stoji svo iskustvo koje je Hrvatska stekla tijekom pregovora s EU-om. Kazao je uz to kako je potrebno osigurati nastavak uspješne gospodarske suradnje baš kao i rješavanje otvorenih pitanja s BiH. Pobrojao je pitanje granice, imovinskih odnosa, sukcesije, infrastrukture i energetskih kapaciteta. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović još je jednom Hrvatskoj čestitao na ulasku u EU kazavši kako očekuje da će to imati pozitivnog utjecaja i na njegovu zemlju. "BiH mnogo očekuje od Hrvatske kao od svog susjeda i kao članice EU-a", kazao je Radmanović dodajući kako u BiH iznimno cijene opredjeljenost Hrvatske da nastavi pomagati zemljama regije na njihovu putu k euroatlantskim integracijama.
TEHERAN - Pobjednik na lipanjskim iranskim predsjedničkim izborima Hasan Rohani dužnost će i službeno preuzeti 3. kolovoza na svečanosti kojoj će, među ostalima, nazočiti i vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, izvijestio je u ponedjeljak potpredsjednik parlamenta Mohamad Reza Bahonar. Hasan Rohani službeno će na predsjedničku dužnost stupiti 3. kolovoza, a sutradan će prisegnuti pred parlamentom, rekao je Bahonar. Novi predsjednik imat će dva tjedna vremena da članove nove vlade predstavi parlamentarnim zastupnicima koji će potom, u predstojećih deset dana, proučiti njihove životopise. Predsjednik Rohani izabran je u prvome krugu izbora održanih 14. lipnja s 50,68 posto glasova. Njegovom pobjedom okončana je osmogodišnja vladavina Mahmuda Ahmadinedžada koju su obilježili sukobi sa zapadnim zemljama oko spornog iranskog nuklearnog programa.
PRAG - Češki tužitelji zatražili su od donjeg doma parlamenta da ukine imunitet bivšem premijeru Petru Nečasu kako bi se omogućilo pokretanje kaznenog postupka protiv njega, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica parlamenta. Nečas je podnio ostavku na dužnost premijera prošlog mjeseca nakon što je njegova bliska suradnica optužena za podmićivanje i zloporabu ovlasti, ali je bivši premijer ostao zastupnik u parlamentu i ima zastupnički imunitet. Glasnogovornica nije rekla kakvu optužnicu tužiteljstvo namjerava podići protiv Nečasa. Njegova je suradnica optužena da je ponudila trojici parlamentarnih zastupnika položaje u državnim tvrtkama u zamjenu za odustajanje od pobune protiv premijera prošle godine. Nečas je rekao da je to bio politički dogovor uobičajen u Češkoj te da tu nema kaznenog djela.
MOSKVA - Nakon što mu je nekoliko latinoameričkih zemalja ponudilo politički azil, bivši suradnik američke obavještajne službe Edward Snowden, koji već 16 dana boravi u tranzitnom odjelu moskovske zračne luke, u ponedjeljak još nije objavio hoće li odgovoriti na neku od ponuda i otputovati u Južnu Ameriku. Tražen iz SAD-a zbog špijunaže, nakon otkrivanja informacija o američkom tajnom programu nadzora svjetskih komunikacija, Snowden bi mogao otputovati u Boliviju, Venezuelu ili Nikaragvu, koje su izrazile spremnost da ga prime. Veleposlanstva triju zemalja objavila su da nemaju "nikakvu informaciju" o sudbini Snowdena, koji nije viđen u javnosti od 23. lipnja kad je iz Hong Konga doputovao u Moskvu u zračnu luku Šeremetjevo. Upitan o sudbini američkog bjegunca, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov kazao je u ponedjeljak da se "to nas ne tiče".
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine ponovo se u ponedjeljak okupio u Sarajevu na zasjedanju prekinutom 6. lipnja zbog prosvjeda koji su tada održani no nastavak sjednice donio je tek nove verbalne sukobe i uzajamna optuživanja za zbivanja koja su i dovela do jednomjesečne blokade rada parlamenta. Suprostavljeni prijedlozi zakona o jedinstvenom matičnom broju (JMBG) čije su usvajanje tražili prosvjednici okupljeni pred parlamentom prije mjesec dana skinuti su s dnevnog reda nakon načelnog dogovora među političkim strankama da Vijeće ministara BiH usuglasi i predloži novi zakon o kojemu bi se raspravljalo 18. srpnja. Na dnevni je red međutim uvrštena informacija o zbivanjima od 6. i 7. lipnja kada su prosvjednici koji su inzistirali na zakonu o JMBG-u gotovo 24 sata u zgradi parlamenta i Vijeća ministara BiH blokirali oko tisuću i pol dužnosnika i namještenika. Zastupnici političkih stranaka iz Republike Srpske iznijeli su niz teških optužbi na račun policije za koju su ustvrdili kako je odbila raditi svoj posao dok su za organiziranje prosvjeda optužili bošnjačke političke stranke.
BEOGRAD - Šest Albanaca ranjeno je u razmjeni vatre s pripadnicima žandarmerija MUP-a Srbije na srpskoj strani blizu granice s Kosovom, potvrdili su u ponedjeljak srpski i kosovski izvori. Po tvrdnjama srpske strane, incident koji se dogodio u nedjelju navečer je izazvalo više kradljivaca drva koji su pokraj sela Borovac kod Kuršumlije otvorili vatru na pripadnike žandarmerije, dok kosovska policija navodi da je pucano na ljude koji su otišli u sječu drva sa srpske strane.
Zapovjednik žandarmerije MUP-a Srbije Bratislav Dikić u priopćenju navodi da su se žandari sukobili s naoružanim Albancima koji su otvorili vatru iz automatskog oružja i da među policajcima nema ranjenih. Zapovjednik žandarmerije potvrdio je da među Albancima ima ranjenih i naveo kako je na mjestu sukoba nađen traktor sa drvima, i motorne pile. Prema priopćenju Kosovske policije službe "pucano je na ljude koji su otišli u sječu drva sa srpske strane i tom prilikom ranjeno je šest osoba koje su hospitalizirane u Prištini". I jedna i druga strana tvrde da su poduzele sve mjere i započele istragu, a žandarmerija je priopćila da su o incidentu obaviješteni Europska pravosudna misija (EULEX) i sigurnosne snage na Kosovu (KFOR). Međutim, ni EULEX ni sigurnosne snage na Kosovu (KFOR) do ponedjeljka popodne nisu se očitovale o incidentu.
BUDIMPEŠTA - Bivši mađarski premijer Gyula Horn, jedan od komunističkih čelnika koji je pridonio uklanjanju "željezne zavjese" u razdoblju od 1980. do 1990., pokopan je u ponedjeljak u Budimpešti. Na posljednjem ispraćaju okupilo se nekoliko tisuća ljudi, među kojima su bili premijer Viktor Orban, predsjednik Janos Ader te strani gosti poput predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza i bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Hansa Dietricha Genschera.
Gyula Horn je preminuo 19. lipnja. "Bez Gyule Horna, ponovno ujedinjenje Europe i Njemačke bilo bi nezamislivo. Omogućio je ponovno ujedinjenje podijeljenog kontinenta", kazao je Schulz.
LAMPEDUSA - Papa Franjo u ponedjeljak je u Lampedusi kritizirao ravnodušnost svijeta kad je riječ o pogibiji stotina imigranata iz Afrike koji na razne načine pokušavaju prijeći Mediteran u potrazi za boljim životom. "Blagostanje nas čini neosjetljivima na krike drugih i rezultira ravnodušnošću na svjetskoj razini", rekao je Papa u propovijedi održanoj tijekom mise pred oko 10.000 vjernika na stadionu u Lampedusi. "Molimo za to da naša srca nauče i znaju prigrliti imigrante. Bog će nam suditi prema tome kako se odnosimo prema potrebitima", stoji u papinoj poruci na Twitteru. "Tko je odgovoran za krv ove naše braće i naših sestara? Mi smo jednostavno izgubili osjećaj bratske odgovornosti", rekao je papa Franjo.