ZAGREB - Za Hrvatsku je članstvo u Europskoj uniji bilo važan motivator, a EU to ostaje i ostalim zemljama u susjedstvu, iako stanje u Uniji nije najbolje, rekao je na okruglom stolu o hrvatskome putu u Europsku uniju u subotu u Zagrebu Ivan Šimonović, pomoćnik glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Na okruglom stolu, što ga je malo više od dva tjedna prije hrvatskoga ulaska u EU organiziralo veleučilište Vern, sudjelovalo je više sadašnjih i bivših utjecajnih osoba iz ministarstva vanjskih poslova, od Mate Granića, ministra u doba prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Tonina Picule, ministra u trećesiječanjskoj koalicijskoj vladi do Andreja Plenkovića, današnjeg hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu. „Za Hrvatsku je članstvo u EU-u bio dragocjen motivacijski mit“, rekao je Ivan Šimonović, a nedavno potpisivanje srbijansko-kosovskoga sporazuma pokazuje da je „EU i dalje moćan faktor u pogledu motiviranja na reforme“.
ZAGREB - Bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić čestitao je u subotu Hrvatskoj na ulasku u EU, tvrdeći da je to važno i za susjedne zemlje te je ocijenio da, nakon bruxelleskog sporazuma između Beograda i Prištine, više ne postoje razlozi za nesudjelovanje srbijanskog predsjednika na zajedničkim summitima i forumima. U stanci međunarodne konferencije Europskog foruma za demokraciju i solidarnost u Zagrebu, u organizaciji SDP-a i udruge "Novo društvo" Tadić, koji je i bivši srbijanske Demokratske stranke (DS), odbio je komentirati izjavu srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da neće doći na proslavu ulaska Hrvatske u EU ako će ondje biti i kosovska predsjednica. "No, ono što vidim jest da, nakon bruxelleskog sporazuma i postignutog rješenja za Kosovo, postaje sasvim kontraproduktivno nesudjelovanje na zajedničkim summitima i forumima. To je poptuno izlišno", kazao je Tadić.
QUETTA - Najmanje 12 pakistanskih studentica poginulo je u subotu u bombaškom napadu na autobus jednog sveučilišta za žene na jugozapadu Pakistana, području gdje su talibani i drugi islamistički pobunjenici koji se protive obrazovanju žena jako aktivni, objavila je policija. "Bomba je podmetnuta u autobus" u Quetti, središtu pokrajine Baluchistan, rekao je načelnik policije Zubair Mahmud, nakon napada u kojem je ozlijeđeno još oko 20 studentica. Bomba je eksplodirala kada je autobus napuštao sveučilište, kazao je.
ZAGREB - Međunarodni kazneni sud (ICJ) u den Haagu odbacio je zahtjev za otvaranjem istrage o odgovornosti pape u miru Benedikta XVI. i drugih dužnosnika Svete Stolice za prikrivanje pedofilije u Crkvi jer za to nije nadležan, prenose talijanski mediji vijest koju je u petak objavio katolički list Avvenire. "ICJ je odlučio da tvrdnje žrtava o zlostavljanju koje terete Crkvu da nije učinila dovoljno kako bi okončala zlostavljanje, nisu u nadležnosti suda", objavio je sud. Očitovao se na zahtjev udruge iz New Yorka koja je zatražila da se "slučajevi pedofilije što su ih počinili svećenici sude kao zločin protiv čovječnosti", piše dnevnik Corriere della Sera od petka. Odvjetnik Svete Stolice Jeffrey Lena rekao je da je time ICJ "potvrdio liniju naše obrane", piše Avvenire.
DUBAI - Pobjeda umjerenog kandidata Hasana Rohanija na iranskim predsjedničkim izborima sve je izglednija, po preliminarnom prebrojavanju glasova u subotu, piše Reuters. Takav rezultat vjerojatno neće radikalno promijeniti odnose između Irana i svijeta, niti dovesti do promjene politike Teherana kad je riječ o iranskom nuklearnom programu i sigurnosnim pitanjima o kojima odlučuje vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, ocjenjuju analitičari. No, iranski predsjednik ima važnu ulogu u donošenju odluka u toj šijitskoj zemlji sa 75 milijuna stanovnika i mogao bi omogućiti promjene u odnosu na konkfliktan stil dosadašnjeg predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, koji po ustavu nema pravo na treći uzastopni mandat. Rohanijevo veliko vodstvo ukazuje da u zemlji postoji potreba za reformama i da su mnogi Iranci iskoristili priliku da bi spustili vladajuću elitu na zemlju, potaknuti gospodarskim problemima, međunarodnom izolacijom i gušenjima osobnih sloboda unatoč tomu što su izbor kandidata i predizborna kampanja bili ograničeni.
ZAGREB/WASHINGTON - Facebook je u petak objavio da je u drugoj polovici 2012. primio između 9000 i 10.000 zahtjeva američkih vlasti za informacijama o njegovim korisnicima, tvrdeći da na njih nije sustavno pozitivno odgovarao, usred skandala zbog otkrivanja masovne američke elektroničke špijunaže interneta, prenose agencije. Zahtjevi istražitelja odnosili su se na djela koja se protežu od nestanka djeteta do navodnih terorističkih prijetnji, preko manjih prekršaja. Broj obuhvaćenih profila varira između 18.000 i 19.000, ističe Facebook ne otkrivajući koliko je puta odgovorio na zahtjev. Facebook "agresivno" štiti podatke svojih korisnika, piše u priopćenju Ted Ullyot, glavni odvjetnik tvrtke, prenosi AFP.