ZAGREB - Malteška vlada objavila je u srijedu da uvodi dvogodišnje ograničenje na zapošljavanje hrvatskih radnika u toj zemlji, a Latvija istodobno da takvo ograničenje neće uvesti. Malta je jedanaesta zemlja EU-a koja uvodi prijelazno ograničenje na zapošljavanje hrvatskih radnika, nakon Francuske, Njemačke, Nizozemske, Cipra, Austrije, Velike Britanije, Slovenije, Belgije, Španjolske i Luksemburga. "Malta sa žaljenjem uvodi ove restrikcije jer je oduvijek podupirala Hrvatsku u pridruživanju Uniji, kao pravoj europskoj i mediteranskoj zemlji", rekao je Hini Neville Aquilina, direktor za europske poslove u malteškome ministarstvu vanjskih poslova. "No tržište rada na Malti je maleno, imamo samo 148 tisuća radnih mjesta", objasnio je. Budući da su velike države uvele ograničenja za hrvatske radnike, rekao je, Malta strahuje da bi se ti radnici mogli okrenuti i prema Malti. Latvija je trinaesta zemlja koja će tržište rada otvoriti Hrvatima: isto su učinili Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija i Litva. Još nije poznato što su odlučile Italija, Bugarska i Grčka.
SARAJEVO - Policija u Bosni i Hercegovini počela je prikupljati dokaze u istrazi u čijem je središtu tvrtka "Lijanovići" iz Širokog Brijega, potvrđeno je u srijedu iz sjedišta Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA). Glasnogovornica te agencije Kristina Jozić kazala je lokalnim medijima kako se dokazi u operaciji koja se provodi pod kodnim nazivom "Meso" prikupljaju po nalogu Suda BiH, odnosno državnog tužiteljstva, a u prikupljanju dokumentacije sudjeluje i Uprava za neizravno oporezivanje (UNO). Istraga se odnosi na više osoba povezanih sa širobriješkom tvrtkom u vlasništvu obitelji Ivanković Lijanović. Pripadnici SIPA-e, kako je potvrdila Jozić, u sklopu istrage pretražili su i ured Jerka Ivankovića Lijanovića, koji trenutačno obnaša dužnost zamjenika premijera i ministra poljoprivrede Federacije BiH. Njegov brat Mladen zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH. Policija je državnom tužiteljstvu BiH u ovom slučaju već prije podnijela izvješće o počinjenju kaznenog djela, koje uključuje i "pranje novca" u iznosu nešto većem od pet milijuna eura.
SARAJEVO - Države središnje i istočne Europe mogu očekivati nastavak značajne financijske potpore, a postoji akcijski plan čiji je cilj u razdoblju od 2013. do 2014. plasirati više od 30 milijardi eura kao potporu održivom razvoju tog dijela Europe, rekao je predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabarti tijekom radnog posjeta Bosni i Hercegovini. Chakrabarti je u razgovoru za sarajevski "Dnevni avaz" u srijedu podsjetio kako su zajednički akcijski plan pokrenule EBRD, Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka (WB). "Provedba ide prema planu i ove godine očekujemo ulaganja od oko milijardu eura u zemlje zapadnog Balkana", kazao je Chakrabarti. Najavio je i nastavak potpore konkretnim projektima, poput gradnje autoceste na koridoru V c koji treba povezati Budimpeštu i Ploče.
SARAJEVO - Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Philip Reeker ponovno je u srijedu pozvao političare u Bosni i Hercegovini na prestanak međusobnih sukoba i na provedbu nužnih reformi, izrazivši nadu kako će tome pomoći i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Reeker se tijekom jednodnevnog radnog posjeta Sarajevu sastao s članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, a u priopćenju objavljenom nakon sastanka, održanog iza zatvorenih vrata, stoji kako su oba sugovornika izrazila uvjerenje da će ulazak Hrvatske u EU biti dodatni poticaj za sve zemlje regije da nastave provoditi potrebne reforme i poboljšavati regionalnu suradnju. Reeker je napomenuo da političko vodstvo i tijela vlasti u BiH moraju uraditi svoj dio posla kako bi njihova zemlja krenula naprijed. Kao prioritetne zadaće označio je rješavanje statusa vojne imovine, što je preduvjet za približavanje BiH NATO-u, i provedbu presude Europskog suda za ljudska prava o ukidanju diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu, što je nužno za nastavak europskih integracija, a iskazao je i snažnu potporu započetom procesu reforme ustava Federacije BiH, stoji u priopćenju.
BRUXELLES/STRASBOURG - Europski parlament je u srijedu izglasao rezoluciju u kojoj se kaže da Mađarska mora brzo ukloniti sve što u promjenama ustava u toj zemlji nije u skladu s europskim vrijednostima, dok je najjači zastupnički klub Europske pučke stranke (EPP) glasovao protiv ističući da parlamentarci time izlaze izvan okvira svoje nadležnosti. Za rezoluciju, koja je sastavljena na temelju izvješća portugalskog zastupnika Rui Taveresa, iz kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, glasovalo je 370 zastupnika, 249 ih je bio protiv, a 82 suzdržana. U rezoluciji se kaže da Mađarska iz svoga ustava mora ukloniti sve ono što odstupa od temeljnih europskih vrijednosti, a ako to ne učini, Europski parlament bi trebao razmotriti mogućnost da od Vijeća EU-a zatraži istragu kako bi se utvrdilo je li došlo do teškog kršenja europskih pravila. Na usvajanje rezolucije reagirao je potpredsjednik kluba zastupnika EPP-a, Nijemac Manfred Weber. "EPP je glasovao protiv Tavaresova izvješća, koje je popis želja europskih ljevičarskih stranaka koje žele nametnuti svoju političku agendu Mađarskoj. Europski parlament nema nadležnosti da djeluje kao sud i da ljudima govori kako moraju živjeti", rekao je Weber.
BRUXELLES/STRASBOURG - Europski parlament je u srijedu dao potporu političkom dogovoru između triju institucija o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2014-2020, a konačna potvrda očekuje se u rujnu ili listopadu. Zastupnici Europskog parlamenta, među njima i 12 zastupnika iz Hrvatske, izglasali su rezoluciju kojom izražavaju namjeru da podrže kompromis postignut između pregovarača triju institucija - Vijeća, Komisije i Parlamenta. Kompromis je postignut na temelju dogovora čelnika zemalja članica iz veljače ove godine, koji su dogovorili iznos od 960 milijardi eura za sljedeće sedmogodišnje proračunsko razdoblje. To je prvi put da se europski proračun smanjuje u odnosu na prethodni. Ključnim postignućem parlamentarci smatraju to što su države članice pristale na klauzulu o reviziji proračuna 2016. Tako će sljedeći saziv Europskog parlamenta koji će biti izabran u proljeće sljedeće godine i nova Europska komisija moći izraziti svoje stajalište o proračunskom okviru, dok bi bez toga bili osuđeni na dogovor u kojem nisu sudjelovali.
KAIRO - I zapovjednik egipatske vojske i islamistički predsjednik države Mohamed Mursi objavili su kako su spremni i umrijeti, a istječe rok koji je vojska dala Mursiju i nakon kojega Egipat očekuje vojno preuzimanje vlasti uz potporu prosvjednika. Zapovjednici vojske najavili su da će vratiti red u zemlju po kojoj ne prestaju prosvjedi zbog Mursijeve islamističke politike. U priopćenju nazvanome "Krajnji čas" vojska poziva na boj i objavljuje kako je spremna i proliti krv u borbi protiv "terorista i budala". U glavnome zapovjedništvu oružanih snaga u srijedu je održan krizni sastanak, rkeao je jedan vojni izvor za Reuters, samo pet sati prije isteka ultimatuma koji je vojska dala Mursiju: da podijeli vlast ili da se skloni kako bi vojska riješila situaciju. U emotivnom i dugačkom ponoćnom obraćanju koje je prenosila televizija, predsjednik Egipta rekao je da je demokratski izabran i da će ostati na dužnosti i štititi ustavni poredak: "Moj je život cijena očuvanja legitimiteta". Liberalna oporba kaže kako se vidjelo "da je poludio". Čelnik oporbe Mohamed ElBaradei sastao se u srijedu sa zapovjednikom vojske generalom Abdelom Fatahom al-Sisijem.
BEČ - Bolivija je u srijedu Austriju optužila za čin agresije počinjen pretraživanjem predsjedničkog zrakoplova Eva Moralesa u Beču i okrivila Sjedinjene Države za plasiranje optužbe da se bivši suradnik američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) Edward Snowden nalazi u toj letjelici. Moralesov zrakoplov nekoliko je sati bio zadržan u bečkoj zračnoj luci pošto su mu na povratku iz Moskve vlade Portugale i Francuske iznenada zabranile prolazak kroz njihov zračni prostor, navodno zbog optužbe da se Snowden nalazi među putnicima. Austrijanci nisu pronašli Snowdena u zrakoplovu. On se vjerojatno još uvijek nalazi u 'zrakopraznom' prostoru, u tranzitnoj zoni u moskovskoj zračnoj luci Šeremetjevu, odakle od 23. lipnja pokušava pronaći zemlju koja bi mu pružila utočište nakon što su ga američke vlasti optužile za špijunažu. Skretanje Moralesova zrakoplova u Beč posljednji je u nizu zapleta u slučaju 30-godišnjeg Snowdena i njegova nastojanja da izbjegne američkim 'kandžama' pošto je javnosti otkrio pojedinosti o američkom programu nadzora globalnih komunikacija.
LISABON - Portugalska vlada desnog centra mogla bi pasti nakon što je ostala bez dva ključna ministra, no premijer i dalje odbija priznati neuspjeh svojih mjera štednje i nastoji spasiti vladajuću koaliciju. Premijer Pedro Passos Coelho, koji je večer prije, u svečanom govoru naciji, poručio da neće podnijeti ostavku, nastoji ostaviti dojam da je sve u redu pa je tijekom jutra otputovao na konferenciju o nezaposlenosti među mladima u Berlinu. No, portugalski tisak oštro kritizira ostavke dvojice ministara u zadnja 24 sata, ocjenjujući političku krizu u zemlji "tragičnom", "patetičnom", "apsurdnom" i "neoprostivom". Ministar financija Vitor Gaspar ostavku je podnio u ponedjeljak, a u utorak šef diplomacije Paulo Portas. Kao razlog navodi se "neslaganje" s premijerom.
PARIZ - Francuska i Njemačka su u srijedu zauzele radikalno različite stavove o otvaranju trgovinskih pregovora između Washingtona i Europske unije jer Pariz želi njihovu odgodu, dok Berlin želi da počnu sljedeći tjedan kao što je bilo predviđeno. Ti pregovori o sporazumu o slobodnoj razmjeni trebali bi početi 8. srpnja. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande trebaju tijekom poslijepodneva o tome razgovarati na marginama sastanka nekoliko europskih čelnika o borbi protiv nezaposlenosti mladih koji se održava u Berlinu. "Ne radi se prekidu pregovora, ali čini se da bi ih trebalo privremeno obustaviti na petnaestak dana kako bi se izbjegla polemika i dobilo vremena za tražene informacije od Washingtona o američkoj špijunaži europskih institucija", rekla je glasnogovornica francuske vlade Najt Vallaud-Belkacem. Merkel podržava Europsku komisiju u nastojanju da pregovori počnu 8. srpnja, rekao je u srijedu u Berlinu njezin glasnogovornik Steffen Seibert.
BRUXELLES - Belgijski kralj Albert II. u srijedu će se navečer obratiti naciji, objavila kraljevska palača, a mjesni mediji nagađaju da će pritom najaviti svoju abdikaciju. "Kralj je sazvao uži kabinet vlade, a zatim će se obratiti naciji u 18 sati putem radija i televizije", objavila je palača. Mjesni mediji, pozivajući se na izvore u vladi, javljaju da će 79-godišnji belgijski monarh objaviti abdikaciju. Njegov sin Phillipe (53) prvi je u nasljednom redu belgijske krune.