ZAGREB - Promjene u poreznom sustavu u prošloj i ovoj godini za cilj imaju pomoći poduzetnicima, odnosno doprinijeti u oporavku gospodarstva i povećati poreznu disciplinu te prilagoditi hrvatsko zakonodavstvo pravnoj stečevini Europske unije, kazala je danas ravnateljica Porezne Uprave Nada Čavlović Smiljanec na skupu u organizaciji Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca. Među mjerama za oporavak gospodarstva izdvojila je učinke zakona o reprogramu i naplati poreznog duga te financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama. Od stupanja na snagu zakona o reprogramu poreznog duga Porezna je uprava zaprimila 16.551 zahtjev za reprogram, od čega je 9.643 prihvaćeno te je odobren reprogram za gotovo 4,7 milijardi kuna poreznog duga. Mjerama zakona o naplati poreznog duga obuhvaćeno je pak oko 13 tisuća dužnika, a do sada je odobren 7.516 zahtjev dužnika s oko 472 milijuna kuna duga. Za predstečajne nagodbe, u kojima se država uglavnom odriče glavnine svog duga, predano je pak 4.340 zahtjeva tvrtki s više od 36 tisuća zaposlenih i gotovo 42 milijarde kuna nepodmirenih obveza, od čega su 493 velika dužnika (dug veći od 10 milijuna kuna), s 25.372 radnika i 38,3 milijarde kuna duga. Naglasila je posebice pozitivne učinke fiskalizacija, u četiri mjeseca provedbe fiskalizacije ugostitelji su prijavili 500 milijuna kuna, a trgovci čak 2,5 milijarde kuna veći promet.
ZAGREB - Vjerovnici nisu na današnjem ročištu u postupku predstečajne nagodbe prihvatili plan financijskog restrukturiranja Diokija pa je Nagodbeno vijeće naložilo da se do 26. lipnja izradi i dostavi novi plan, o kojem će se glasati na ročištu koje bi se trebalo održati sredinom srpnja. U izjašnjavaju o planu financijskog restrukturiranja Diokija vjerovnici, na koje se odnosi 52,9 posto ukupnih dugovanja Diokija, glasali su protiv tog plana, a predstavnici vjerovnika za 47,1 posto tražbina bili su za njegovo prihvaćanje. Kako plan financijskog restrukturiranja nije prihvaćen, Nagodbeno je vijeće vjerovnike pozvalo da odluče žele li da se postupak predstečajne nagodbe obustavi ili da se sastavi novi plan, za što su se odlučili predstavnici 52,69 posto ukupnih tražbina prema Diokiju. Predsjednik Uprave Diokija Leo Dolezil izjavio je nakon glasovanja da je Dioki odlukom o izradi novog plana izbjegao odluku o pokretanju stečaja. Izrada novog plana je bila jedina alternativa jer nismo dobili većinu vjerovnika za prihvaćanje plana, s obzirom da razlučni vjerovnici, za koje smo u planu predvidjeli da će odreći svojih razlučnih prava i sudjelovati u nagodbi, prvenstveno Hypo i HBOR, to nisu prihvatili, a i neki ključni vjerovnici, kao što je HEP. Na novinarski upit misli li da će se HEP predomisliti, rekao je da ne može prejudicirati odluke vjerovnika te kako je mišljenja da u slučaju stečaja svi gube.
ZAGREB - Na današnjem ročištu u postupku predstečajne nagodbe za Dina Petrokemiju vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja te tvrtke. Ponovni početak proizvodnje u Dini se očekuje s 1. rujnom pri čemu će na posao biti vraćeno svih 275 zaposlenika, a predsjednik Uprave Fabio Giacometti najavljuje mogućnost povratka još 45 radnika s burze. Na pitanje znači li to sada da Crodux koji je u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka ulazi u vlasništvo Dine odgovorio je kako to piše u planu, oni su svoje napravili, a sada je na njemu red. Upitan što sada konkretno očekuje od Čermaka, odgovorio je "2 milijuna eura". Giacometti je kazao i kako misli da će na drugom glasovanju za Dioki plan biti prihvaćen.
ZAGREB - Hrvatska vlada čini što je potrebno kako bi gospodarstvo ponovo zabilježilo rast gospodarskih aktivnosti prvi put od 2008., prenose mediji danas ocjenu guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. Nastojanja u proteklih šest mjeseci da se restrukturiraju državna poduzeća i poboljša poslovna klima trebala bi pomoći da se "iskoriste prednosti koje donosi ulazak u Europsku uniju", kazao je Vujčić u razgovoru za agenciju Bloomberg 14. lipnja u Dubrovniku, a prenose hrvatski mediji. "Vlada ide u pravom smjeru kada su u pitanju strukturne reforme", konstatirao je guverner HNB-a. Po njemu, te mjere predstavljaju odmak u odnosu na 2012. kada se "pri poticanju rasta pretjerano oslanjalo na ulaganja javnog sektora". Pri restrukturiranju poduzeća kao što su Hrvatske željeznice i zračni prijevoznik Croatia Airlines "važna je brzina", naglasio je. Treba također ubrzati inicijative poput izmjena zakona o radu i usvajanja zakona o strateškim ulaganjima, dodaje. Po njegovom mišljenju, Hrvatska mora "što prije" pristupiti eurozoni jer je kuna ionako već vezana za zajedničku (europsku) valutu i na štednju u eurima otpada gotovo tri četvrtine ukupne štednje. No, još je prerano za raspravu o tome kada bi se to trebalo dogoditi budući da bi pristup zahtijevao najmanje tri godine i poboljšanje ekonomskih pokazatelja, posebno manji udio javnog duga u BDP-u.
ZAGREB - Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš izjavila je danas kako se nada da će prijedlozi triju novih zakona iz područja prostornog uređenja i gradnje do ljetne stanke Sabora, odnosno do 15. srpnja, proći prvo saborsko čitanje, a na jesen biti upućeni u drugom čitanju i usvojeni u Saboru. U sklopu sveobuhvatne reforme sustava i sređivanja stanja u prostoru Ministarstvo je izradilo nacrte novih zakona o prostornom uređenju, o građenju i o građevinskoj inspekciji, istaknula je ministrica u Hrvatskoj gospodarskoj komori gdje je danas održan deseti okrugli stol u sklopu javne rasprave o tim novim propisima. Ministarstvo je nacrte zakona objavilo na svojoj internet stranici 20. svibnja čime je i započela javna rasprava o njima, a koja traje još dva dana, do 20. lipnja. Mrak Taritaš je najavila da će Ministarstvo razmotriti sve primjedbe iz javne rasprave, a koje je do sada uglavnom uputila struka. Nacrtom novog prijedloga zakona o prostornom uređenju predviđena je jednostavnija i jasnija procedura za donošenje prostornih planova, a uz ostalo predviđa i da se lokacijska dozvola više ne izdaje osim u izvanrednim situacijama. Novi zakon o građenju predviđa ukidanje svih dozvola osim građevinske koja će se izdavati na temelju glavnog projekta, a nisu, kao do sada, potrebni i idejni projekt i glavni projekt i izvedbeni projekt. Njih investitor može u određenim složenim situacijama dati izraditi, ali nisu uvjet za svaku gradnju.
ZAGREB - Slovenska tvrtka GEN-I objavila je danas da bilježi veliki interes građana i malih poduzetnika za njihovu ponudu za opskrbu električnom energijom, a reagirajući na ponude konkurenata najavila je povećanje sniženja u odnosu na cijene HEP-a s 10 na 12,5 posto. GEN-I je jučer predstavio svoju ponudu "Jeftinija struja", u kojoj nudi niže cijene električne energije u odnosu na HEP-ove, jamči ugovorene cijene najmanje do kraja 2015. godine, a po kalkulacijama koje su iznijeli, oni koji se odluče za tu tvrtku do kraja srpnja u ovoj bi godini mogli računati i na smanjenje računa za struju i do 30 posto. Od jučer u 12 sati, kada je ta ponuda predstavljena, samo u 24 sata broj poziva u pozivni centar GEN-I je dosegnuo gotovo 4.000, a broj posjeta na internetskim stranicama tvrtke veći je od 10.000, priopćeno je danas iz GEN-I. Svoju ponudu za kućanstva danas je predstavila i tvrtka RWE Energija koja kućanstvima nudi tri ugovorna modela s popustima na cijene za isporuku električne energije od 5 posto, 7 posto i 10 posto za prvu godinu, a ugovore li ih online nude i dodatni popust od 2 posto na standardni proizvod te 150 kuna bonusa.
ZAGREB - Prodavači na tržnicama, među kojima su i "kumice s placa", a koji prodaju proizvode koje su sami uzgojili i proizveli, nisu obvezni izdavati račune, kao niti provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa, objavili su danas iz Porezna uprave, uoči 1. srpnja, kada će fiskalizacijom biti obuhvaćeni svi koji posluju s gotovim novcem. Izuzeća od obveze izdavanja računa odnose se na proizvođače vlastitih poljoprivrednih proizvoda, koji prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima, ali i na obiteljska poljoprivredna gospodarstva ako se njihovi vlastiti poljoprivredni proizvodi izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, navode iz Porezne uprave. Dodaju kako se prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima koja je izuzeta od obveze izdavanja računa smatra isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču koja se obavlja na štandovima i klupama na tržnicama na malo te na štandovima i klupama izvan tržnica na malo. Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na sajmovima, izložbama i manifestacijama također se smatra prodajom na otvorenom te ne postoji obveza izdavanja računa pa tako niti obveza fiskalizacije izdavanja računa. Iz Porezne uprave naglašavaju da se svi ostali trgovci, koji na tržnicama i otvorenim prostorima, kao i na sajmovima i drugim manifestacijama prodaju svoje proizvode ili tuđe preprodaju smatraju obveznicima fiskalizacije.
ZAGREB - Jedan od najpopularnijih svjetskih turističkih portala i izdavač turističkih vodiča Lonely Planet objavio je popis 10 najpoželjnijih europskih destinacija, na koji je uvrstio i Hrvatsku, izvijestili su danas iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Popis su sastavili urednici Lonely Planeta iz Amerike i Velike Britanije, a uključuje destinacije za koje smatraju da ih putnici svakako moraju posjetiti. Hrvatska se tako našla u društvu Portugala, Mađarske, Islanda, Švicarske, Irske, Danske, Italije, Češke i Francuske. Osim obale iz Lonely Planeta posebno preporučuju Zagreb, Dubrovnik, nacionalne parkove i kontinentalni dio Hrvatske. Hrvatska je prepoznata kao etablirana destinacija za Europljane te destinacija koja u posljednje vrijeme postaje sve popularnija i na tržištu SAD-a, s kojeg u prvih pet mjeseci ove godine bilježi povećanje turističkog prometa u dolascima i noćenjima veće od 20 posto. Dokaz da je Hrvatska postala sve interesantnija turistička destinacija za Amerikance, kažu iz HTZ-a, zorno potvrđuje interes kako mnogih važnih američkih medija, koji su pisali ili objavljivali reportaže o Hrvatskoj, tako i zamjetan porast interesa organizatora putovanja, koji žele uvrstiti Hrvatsku u svoje brošure za iduću sezonu.
ZAGREB - Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobexa smanjena je danas za 1,17 posto, na 1.784,67 bodova, a indeksa Crobex10 za 0,98 posto, na 1.008,37 bodova. Današnji redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi iznosio je 10,2 milijuna kuna, a još 8,8 milijuna kuna ostvareno je blok transakcijom dionicama tvrtke Riviera Adria, po cijenio od 14,50 kuna. Dionica HT-a imala je promet od 2,65 milijuna kuna uz pad cijene za 1,9 posto, na 179,01 kunu. Dionicama Diokija ostvareno je više od 1,6 milijuna kuna prometa, a njihova je cijena pritom smanjena za najvećih 28,08 posto, na 20,16 kuna. Naime, na današnjem ročištu u postupku predstečajne nagodbe vjerovnici Diokija nisu prihvatili plan financijskog restrukturiranja tvrtke pa je Nagodbeno vijeće naložilo da se do 26. lipnja izradi i dostavi novi plan, o kojem će se glasati na ročištu koje bi se trebalo održati sredinom srpnja. Istodobno, plan financijskog restrukturiranja Dina Petrokemije je prihvaćen. Nešto manje od milijun kuna iznosio je promet dionicama Privredne banke Zagreb, kojima je cijena danas pala za 2,31 posto, na 470 kuna.