ZAGREB - Koordinacija 11 sindikata javnih i državnih službi najavila je danas štrajk za 5. lipnja ako u postupku mirenja s predstavnicima Vlade ne postignu dogovor u roku od pet dana. "Ovih 11 sindikata danas će podnijeti zahtjev za mirenje koji se prema Zakonu mora završiti u idućih pet dana. Ako tada ne bismo postigli dogovor, potpisali dokument, onda ćemo u skladu sa zakonom najaviti štrajk Vladi odnosno poslodavcima u našim sustavima gdje će se štrajk organizirati", istaknula je na konferenciji za novinare tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić. Ustvrdivši kako sindikati ne znaju na kakav bi drugačiji način mogli zaštititi svoje interese osim štrajkom, predsjednik Matice sindikata Hrvatske Vilim Ribić naglasio je da nisu radosni što idu u štrajk te da će "kolateralne poteškoće" pasti na leđa dijela građana. Sindikati traže vraćanje svih oduzetih i umanjenih naknada, dodataka na plaću i koeficijenata u javnim i državnim službama, te uključivanje sindikata u rješavanje viška zaposlenih . Traže i čvrsta jamstva da se više neće posezati za radničkim pravima, te izmjene Zakona o reprezentativnosti. Sindikati su izvijestili da će o detaljima štrajka izvijestiti javnost u ponedjeljak 3. lipnja.
ZAGREB - Glavni problem državnih potpora njihova je nepovoljna struktura, izjavio je danas zamjenik ministra financija Boris Lalovac u Hrvatskom saboru. Obrazlažući prijedlog novog zakona o državnim potporama, kojim se sustav potpora usklađuje s pravilima EU, Lalovac je izvijestio da je od 2006. do 2011. ukupno odobreno 57,2 milijardi kuna državnih potpora, od čega 21,2 milijardi poljoprivredi i ribarstvu. Glavni problem s potporama, kako je kazao, bila je njihova nepovoljna struktura - prevladavale su sektorske (za metalurgiju, željeznicu, brodogradnju i promet), a ne horizontalne potpore koje manje narušavaju tržišno natjecanje (dodjeljivane malom i srednjem poduzetništvu, istraživanju, razvoju). Prema novim zakonskim rješnjima, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koja je do sada odobravala potore, od 1. srpnja to više neće moći raditi, jer se odobravanje prebacuje na Europsku komisiju koja je sada izravno nadležna i za odobravanje i nadzor državnih potpora. AZTN dobiva savjetodavnu funkciju prema davateljima državnih potora, a i dalje će komunicirati s Europskom komisijom. Novost je i jača uloga Ministarstva financija - ono će pratiti fiskalne učinke državnih potora, a davatelji potpora imat će obvezu kod planiranja potpora dobiti mišljenje Ministarstva o njihovoj usklađenosti.
OSIJEK - Ulaganje u izgradnju novog proizvodnog objekta u Termoelektrani-toplani (TE-TO) Osijek procjenjuje se na oko 450 milijuna eura, početak izgradnje očekuje se 2014. godine, a završetak 2017. godine, istaknuto je danas na predstavljanju tog novog plinskog kombi kogeneracijskog objekta u Osijeku. Hrvatska elektroprivreda (HEP) razvija projekt zamjene i proširenja kapaciteta TE-TO Osijek, odnosno izgradnju novog suvremenog plinskog kombi kogeneracijskog proizvodnog objekta - KKE Osijek 500, predviđene instalirane snage 450 MWe električne i 160 MWt toplinske energije. Novi će objekt biti visoko učinkovit proizvodni objekt s plinom kao primarnim gorivom, kombiniranog ciklusa (plinska plus parna turbina), istaknuo je član Uprave HEP-a Perica Jukić na predstavljanju na kojem je sudjelovao i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Jukić je kao razloge za zamjenu i proširenje postojeće TE-TO Osijek naveo istek predviđenog vijeka postojećih proizvodnih kapaciteta, vrlo nisku pokrivenost u proizvodnji električne energije te nedovoljne proizvodne kapacitete za osiguranje pouzdane opskrbe u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj. Izgradnom novog objekta u Osijeku instalirana snaga HEP-ovih elektrana bi se povećala za 12 posto, a osječki bi objekt s godišnjom proizvodnjom od 3.500 gigavatsati (GWh) 'pokrio' 21 posto potrošnje (godišnja je potrošnja u Hrvatskoj sada oko 17.000 GWh). Pribavljanje sve potrebne dokumentacije se privodi kraju, projektiranje je u tijeku i očekuje se da bi, nakon dobijanja građevinske dozvole, izgradnja počela 2014. godine, a završetak je predviđen 2017. godine, rekao je Vrdoljak.
RIJEKA - Treći iz serije od četiri tankera za prijevoz asfalta, nafte i kemikalija „Palanca Sydney“, koji je u izgrađen u brodogradilištu 3. maj, predan je danas naručitelju, švedskoj tvrtki „Wisby tankers“. Riječ je o trećem brodu iz serije, u kojoj je svaki brod nosivosti 15.000 tona. Dugačak je 133,3 metra, širine 23 metra, a plovit će pod zastavom Maršalovih otoka. Isporuka četvrtog broda iz serije predviđena je za srpanj ove godine. Predsjednik Uprave Edi Kučan rekao je da 3. maj očekuje izgradnja još 60 teglenica za istog švedskog naručitelja, od kojih 10 sofisticiranih asfaltnih teglenica. Dodao je da gradnja svih 60 još nije potvrđena no vjeruje da će suradnja s naručiteljem iz Švedske biti nastavljena. Kučan je rekao da će privatizacijski ugovor s Uljanikom vjerojatno biti potpisan uskoro, da se radi na zapošljavanju kapaciteta te da će ona definirati broj zaposlenih. No, napomenuo je da će neminovno doći do redukcije broja zaposlenih i da će se razmišljati o smanjenju dijela rukovodne strukture, a da će oba brodogradilišta raditi na dobivanju novih poslova i nastojati brže reagirati na zahtjeve tržišta.
ZAGREB - Predstavnici Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) i Hrvatske udruge kreditnih unija (HUKU), odnosno 11 kreditnih unija s aktivom većom od 15 milijuna kuna, potpisali su danas sporazum o poslovnoj suradnji na namjenskom kreditiranju malih poduzetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u sklopu HAMAG-ovog jamstvenog programa "Novi poduzetnici". Temeljem ovog sporazuma poslovnim subjektima, članovima kreditnih unija, odobravat će se krediti u iznosu od 20 do 250 tisuća kuna, na rok otplate do 60 mjesecu, uz 6 mjeseci počeka, s kamatnom stopom do 8,49 posto godišnje uz 2 posto jednokatne naknade pri odobravanju kredita, i to uz HAMAG-ovo jamstvo od 80 posto iznosa kredita. Ukupni kreditni portfelj za prvu godinu ovog programa iznosi 5 milijuna kuna za sve kreditne unije. Potpisnici sporazuma, predsjednik Uprave HAMAG-a Darko Liović i predsjednica HUKU-a Željka Pirija-Benaković, posebice su istaknuli da je sporazumom određeno da se kao instrument osiguranja kredita mogu koristiti samo jamac ili sudužnik, zadužnica ili ostali uobičajeni bankovni instrumenti osiguranja, ali ne i zalog, odnosno hipoteka te fiducijarni prijenos vlasništva na imovini.
ZAGREB - Zbor informatičkih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND) je informatičkom novinarkom godine proglasio slobodnu novinarku Anu Đorđević, dok su dobitnice nagrade "Božo Težak" za najbolji novinarski uradak Matilda Bačelić iz tjednika Lider i za najbolji urednički uradak Tatjana Ivančić Belošević iz Večernjeg lista, a nagrade su dodijeljene danas na svečanosti u sklopu poslovno-tehnološke konferencije SAP FORUM. ICT novinarku godine odabrao je Zbor informatičkih novinara HND sukladno pravilniku o izboru novinara godine, dok je nabolje novinarske uratke ocjenjivao poseban žiri i najboljim su ocijenjeni članak Matilde Bačelić pod naslovom "Start up - Tko sve može imati koristi od bujanja tvrtki iz garaža", objavljen u tjedniku Lider, a najboljim uredničkim uratkom ocijenjen je "iQ magazin", koji uređuje Tanja Ivančić Belošević iz Večernjeg lista. Nagrade "SAP ICT Journalist Prize Božo Težak" su novčane, a Zbor informatičkih novinara HND-a i tvrtka SAP ovu nagradu dodijeljuju dvanaestu godinu uzastopno.
ZAGREB - U današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi nema većih uzbuđenja jer nema poticajnih vijesti, pa su Crobexi oko podneva bili u blagom minusu, a niti jednom dionicom još nije ostvaren milijunski promet. Oko podneva Crobex indeks bio je u minusu 0,38 posto, na 1.877 bodova, a Crobex10 0,14 posto, na 1.070 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3 milijuna kuna, što je otprilike milijun više nego jučer oko podne. Najveći promet ostvaren je do sada dionicom Valamar Adrije, u visini od 652.000 kuna. Cijena joj stagnira na 143 kune. Slijedi dionica AD Plastika, s 544.000 kuna prometa i padom cijene za 0,86 posto, na 118,85 kuna. Najveća gubitnica zasad je dionica Belja, s padom cijene za 4,48 posto, a slijede dionice Ingre, Zagrebačke banke i Dalekovoda, s minusom većim od dva posto. Među likvidnijim izdanjima, tek je dionica Ine u plusu, i to za 0,9 posto. Dionicom HT-a ostvareno je do podneva 227.000 kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,34 posto, na 208,5 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je ojačala prema većini stranih valuta, osim prema američkom dolaru. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenuje od sutra, iznosi 7,560224 kuna i za 0,10 posto je niži nego na jučerašnjoj tečajnoj listi. Za 0,24 posto prema jučerašnjoj tečajnici snižen je tečaj britanske funte, na 8,836166 kuna po srednjem tečaju, dok je tečaj švicarskog franka niži za 0,71 posto i srednji tečaj franka iznosi 6,041413 kune. Istodobno je tečaj američkog dolara povećan za neznatnih 0,01 posto, pa srednji tečaj dolara iznosi 5,847946 kuna.