LUXEMBOURG - Vlade zemalja članica EU-a dogovorile su se u ponedjeljak da će ublažiti sankcije protiv Sirije tako da će pobunjenici moći prodavati sirovu naftu i steći važan izvor prihoda za borbu protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Odluka, koju su ministri vanjskih poslova EU-a donijeli na sastanku u Luxembourgu, omogućit će europskim uvoznicima nabavu nafte iz Sirije, ako to odobri krovna oporbena skupina. Sankcije su prvi put uvedene 2011. kao odgovor na Asadov krvavi obračun s prodemokratskim prosvjednicima. Dvije godine poslije, ne nazire se kraj sukoba u kojem je dosad poginulo oko 70.000 ljudi. Izvoz sirijske nafte bit će složen iz sigurnosnih razloga i oštećene infrastrukture, ali dužnosnici kažu da će pobunjenicima biti ponuđena dodatna financijska pomoć.
BRUXELLES - Najnoviji podaci Eurostata svjedoče o smanjenju proračunskog manjka zemalja članica eurozone i Europske unije u 2012., ali i o povećanju njihova javnog duga, a uglavnom su potvrdili već objavljene naviše revidirane podatke ključnih zemalja poput Španjolske i Francuske. Na razini 17-člane eurozone proračunski manjak lani je smanjen na 3,7 posto BDP-a, sa 4,2 posto u 2011. Javni dug je pak uvećan na 90,6 posto BDP-a, u usporedbi s 87,3 posto BDP-a u godini ranije, stoji u danas objavljenom izvješću Eurostata. U 27-članom EU manjak je u 2012. smanjen na 4,0 posto BDP-a, sa 4,4 posto u prethodnoj godini, dok je javni dug porastao na 85,3 posto BDP-a, s 82,5 posto. Po uvjetima Ugovora iz Maastrichta, proračunski manjak zemalja članica EU-a mora biti manji od tri posto BDP-a, a javni dug ne bi smio premašivati 60 posto BDP-a.
LJUBLJANA - Slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan potvrdio je u ponedjeljak u Luxembourgu nakon razgovora s hrvatskim ministrom Tihomirom Jakovinom da Slovenija ne pristaje na transgraničnu zaštitu vina teran. "Naše ministarstvo zaduženo je da se europski aqui poštuje takav kakav jest, ne možemo s hrvatskim ministarstvom voditi pregovore o nekom kompromisu", rekao je Židan slovenskim novinarima. Ministar Jakovina sa slovenskim je kolegom na marginama sastanka europskih ministara poljoprivrede predložio da se pitanje vina teran koje se proizvodi u hrvatskoj Istri, ali i dijelovima Slovenije i Italije, riješi transgraničnom zaštitom, odnosno kompromisom. Jakovina je nakon susreta sa Židanom rekao da Slovenija na žalost nije pokazala razumijevanje i želju da se dođe do kompromisnog rješenja kroz zajedničku prekograničnu zaštitu terana zbog čega Hrvatskoj preostaje da iskoristi ostale mogućnosti, kako bi se zaštitili interesi hrvatskih vinara.
LJUBLJANA - Slovenski ministar za infrastrukturu i prostor Samo Omerzel izjavio je u ponedjeljak da se dovršenje Pyhrnske autoceste koja koja će se nadovezati na hrvatski granični prijelaz Macelj ne može očekivati prije kraja 2017. godine. Riječ je o 13 kilometara dugoj trasi od mjesta Dražinci blizu Ptuja do graničnog prijelaza Macelj-Gruškovje. "Prema sadašnjem planu, radovi na trasi počeli bi u drugoj polovici 2014. i završili do kraja 2017. godine", izjavio je Omerzel odgovarajući u parlamentu na pitanje o tome kada će biti riješeni problemi lokalnog stanovništva zbog velikog tranzitnog prometa slabom lokalnom prometnicom prema graničnom prijelazu s Hrvatskom, koja postaje članicom EU, osobito u turističkoj sezoni. Dodao je da se na spomenutoj trasi trenutno provode geološka mjerenja, ali otkup zemljišta još nije započeo. Prema ranijem državnom urbanističkom planu, trasa Gruškovje-Dražinci trebala je biti gotova 2015. godine, no zbog nedostatka sredstava sada je planirana gradnja "po fazama", što je produžilo prije postavljene rokove.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je izjavila kako smatra da zemlje članice eurozone moraju biti spremne žrtvovati dio suvereniteta i prepustiti kontrolu europskim institucijama u nekim političkim domenama ako uistinu žele prevladati svoju dužničku krizu i ponovno privući strane investitore. U govoru održanom na seminaru kojeg je organizirao Deutsche bank u Berlinu, Merkel je zagovarala i branila svoj pristup krizi od svih onih koji smatraju da se previše usredotočila na mjere štednje. Rekla je kako Europa mora pronaći put koji će omogućiti gospodarski rast i čvrste financije. Na skupu je zajedno s njemačkom kancelarkom bio i poljski premijer Donald Tusk koji je izjavio da bi bilo opasno kad bi ostale europske zemlje mislile da Njemačka nameće vlastiti ekonomski model cijelome bloku. Merkel je to zanijekala, kazavši kako Europu izgrađuju različite kulture i nejednako snažne ekonomije, a ključno je, smatra, da se Europa orijentira prema najboljoj mogućoj praksi. "Ne moramo uvijek odustati od nacionalne prakse, no moramo biti kompatibilni, jer u ovome trenutku vlada kaos. Moramo spremno prekinuti s prošlošću kako bismo mogli ići dalje. Ja sam na to spremna", kazala je.
FRANKFURT - Njemačko gospodarstvo vjerojatno je poraslo u prvom ovogodišnjem tromjesečju, nakon pada u posljednja tri mjeseca 2012., a uzlazni trend trebao bi se po svemu sudeći nastaviti i u idućem razdoblju, objavila je središnja banka. "Iako od prerađivačke industrije ne očekujemo impulse za rast u prvom tromjesečju 2013., u uslužnom bi sektoru rast trebao ubrzati. U tom je kontekstu moguć rast ukupnih gospodarskih aktivnosti", zaključio je Bundesbank u travanjskom izvješću. Uvjet je, kako se navodi, da utjecaj neuobičajeno hladne zime na sektore kao što je građevinarstvo ostane ograničen. Što se tiče nastavka godine, ističu da "općenito pozitivno raspoloženje, nastavljeni rast zapošljavanja i oporavak potražnje za kapitalnim dobrima navode na pretpostavku da će se uzlazni trend u njemačkom gospodarstvu nastaviti u drugom tromjesečju". Njemačka je izbjegla recesiju, a u prošloj je godini rast sveden na samo 0,7 posto, dok je u 2011. gospodarstvo poraslo 3 posto.
BRUXELLES - Europska unija želi provoditi nenajavljene kontrole hrane na europskoj razini kako bi otkrila moguće prijevare, nakon skandala s konjskim mesom u proizvodima od govedine, doznaje se iz europskih izvora. Načelo takvih testova odobreno je u petak na sastanku Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, koji čine predstavnici država članica. "Europska komisija iznijela je prijedlog u tom smislu i Odbor ga je odobrio", rekao je jedan europski izvor. "U budućnosti bi se moglo bez upozorenja, na europskoj razini, provoditi testove u trajanju od tri tjedna od mjesec dana na nekoj vrsti proizvoda kako bi se utvrdilo sadrži li DNK tragove" nečega što nije navedeno na etiketi, rekao je izvor. No, dodao je, tek treba riješiti tehničke probleme, ponajprije pitanje cijene. Bruxelles želi također postrožiti financijske sankcije u takvim slučajevima. Prijedlog u tom smislu očekuje se idućih mjeseci.
LJUBLJANA - Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je u ponedjeljak da će njena vlada sredstva od privatizacije državne imovine namijeniti za gospodarski oporavak, a uvest će i nove oblike državne pomoći za poduzeća u teškoćama koja se budu restrukturirala. "Sredstva od privatizacije vratit ćemo u gospodarstvo", rekla je Bratušek u parlamentu. Bratušek je time podsjetila na nedavno obećanje o prodaji jednog ili dva velika poduzeća u državnom vlasništvu, a možda i jedne banke, ne imenujući o kojim bi se tvrtkama ili banci u državnom vlasništvu moglo raditi, iako se u medijima spominju Telekom Slovenije, osiguravajuća tvrtka Triglav i energetska tvrtka Petrol. "Ova se vlada bori za svako radno mjesto jer je svjesna da je očuvati postojeća radna mjesta mnogo jeftinije nego investiranje u nova", rekla je Bratušek. Slovenska premijerka rekla je da podupire prebacivanje loših kredita na tzv. "slabu" banku, ali da će dio loših kredita ostati u bankama te da će se rješenja za poduzeća i banke tražiti preko državnih pomoći i restrukturiranja poduzeća.
LONDON - Euro je oslabio danas prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima zbog ojačalih očekivanja da bi Europska središnja banka (ECB) mogla dodatno spustiti ionako rekordno niske kamatne stope u eurozoni. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,34 posto prema dolaru, na 1,3033 dolara. Jedinstvena europska valuta prema jenu je pak ojačala 0,2 posto, na 130,09 jena, nedaleko najviše razine u tri godine od 131,10 jena, koju je dosegnula nedavno. Dolar se pak nakratko popeo do 99,90 jena, nadomak najviše razine u četiri godine od 99,95 jena na koju se popeo 11. travnja. Potom se stabilizirao na 99,69 jena, što znači da je na gubitku 0,06 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Analitičari procjenjuju da euro i dalje pogađaju učestale priče o smanjenju ključne kamatne stope u eurozoni. Smatraju i da bi pritisci mogli dodatno ojačati budu li novi gospodarski pokazatelji, uključujući indeks menadžera nabave (PMI), slabiji nego što se očekivalo.