ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zainteresirana je za sudjelovanje u privatizaciji Croatia osiguranja (CO) i Hrvatske poštanske banke (HPB), o čemu već neko vrijeme kontaktira s potencijalnim strateškim partnerima, izjavila je danas direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Mađarsku Zsuzsanna Hargitai. Na regionalnoj konferenciji o bankarskoj industriji "Financial Industry Arena", u organizaciji tvrtke Infoarena, Hargitai je, predstavljajući planove EBRD-a za Hrvatsku u ovoj godini, kazala da ti planovi uključuju sudjelovanje u privatizaciji tih dviju hrvatskih financijskih institucija u većinskom državnom vlasništvu, ali ne izravno već u suradnji s budućim strateškim partnerom. Dodala je da su predstavnici EBRD-a već neko vrijeme u kontaktu s nekim od potencijalnih strateških partnerima za CO i HPB, kao i da je cilj EBRD-a da kroz privatizaciju HPB postane snažan igrač na hrvatskom bankovnom tržištu.
ZAGREB - Zamjenik ministra financija Boris Lalovac predstavio je danas u Saboru prijedlog novoga zakona o PDV-u u prvom čitanju, najavivši da će Vlada razmotriti da se odredba po kojoj bi svi poduzetnici PDV obračunavali po izdanim računima, a ne naplaćenim naknadama, odgodi do 1. siječnja 2015. "PDV po naplaćenim naknadama ostaje do 31. prosinca ove godine, znači od 1. siječnja 2014. godine svi poduzetnici PDV obračunavaju po izdanim računima. Vidjet ćemo u kojem dijelu će ići rasprava, možda još pomaknemo do 1. siječnja 2015. godine", poručio je Lalovac. Zakon ostavlja opću stopu PDV-a na razini od 25 posto, uz primjenu sniženih stopa od 10 i 5 posto, pri čemu će se po stopi do 10 posto oporezivati sve kao i do sada, izuzev dnevnih novina i časopisa koji su svrstanu u stopu od 5 posto. Veća promjena predviđa se kod PDV-a na nekretnine, jer se od 1. siječnja 2015. nekretnine, odnosno zemljište i ostalo više neće moći prodavati bez PDV-a.
ZAGREB - U ožujku je u Hrvatskoj inflacija skliznula sa 4,9 posto, koliko je iznosila mjesec dana prije, na 3,7 posto, što se očekivalo i što je njezina najniža razina od travnja prošle godine. Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na veljaču za 0,3 posto, dok su u odnosu na ožujak prošle godine porasle za 3,7 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u ožujku su, u odnosu na veljaču, najviše porasle cijene odjeće i obuće, 7,1 posto, zbog novih kolekcija, dok su cijene prometa, koje sadrže cijena goriva za osobna vozila, ojačale 0,6 posto. Na godišnjoj su razini najviše, 11,3 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva. S rastom od 8,3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 4,5 posto.
ZAGREB - Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku prošle su godine iznosila 973,3 milijuna eura, što je oko 107 milijuna eura, ili oko 10 posto manje nego u 2011. godini, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke. Po objavljenim na internet stranicama HNB-a, u proteklih 20 godina, od 1993. do 2012. godine, inozemna su izravna ulaganja u Hrvatsku iznosila ukupno 26,75 milijardi eura. U tom je razdoblju Hrvatska najveći godišnji iznos inozemnih ulaganja zabilježila 2008. kada su stranci u Hrvatsku uložili više od 4,2 milijarde eura. Najmanji je pak iznos, izuzme li se razdoblje od 1993. do 1995. kada su ulaganja bila manja ili tek nešto iznad sto milijuna eura godišnje, zabilježen 2010. kada su strana ulaganja iznosila 326,3 milijuna eura. Statistika za 2012. pokazuje da su, po djelatnostima, stranci lani najviše ulagali u ostale poslovne djelatnosti (554,3 milijuna eura), a po zemljama, izdvajaju se ulagači iz Austrije sa 643,2 milijuna eura, što je gotovo dvije trećine lanjskih inozemnih ulaganja.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula je protiv Brodogradilišta Viktor Lenac i tvrtke za otpremništvo i lučku agenturu Jadroagent postupak utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije, priopćeno je iz AZTN-a. Agencija će, kako se navodi, u postupku utvrditi je li Viktor Lenac nametao Jadroagent kao lučkog agenta i time onemogućavao poduzetnike u samostalnom izboru, odnosno je li odredbama svojih akata (Opći uvjeti za brodove u remontu u Brodogradilištu Viktor Lenac te Ugovor o lučkoj agenturi), primjenjivao nejednake uvjete na istovrsne poslove, čime je neke poduzetnike dovodio u povoljniji položaj u odnosu na konkurenciju.
ZAGREB - Željeznički sustav u Hrvatskoj može biti dio buduće intermodalne prometne mreže EU, ali za to su potrebna ulaganja u tehnološka, infrastrukturna i organizacijska poboljšanja, zaključeno je na okruglom stolu o mogućnosti razvoja željeznice u Hrvatskoj, kao dijela intermodalnog transporta u svjetlu prometne politike EU. Skup je održan u sklopu savjetovanja ZIRP (Znanost i razvitak prometa) u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema prometnoj strategiji EU, udio robnog prometa na udaljenostima većim od 300 kilometara na željeznici i unutarnjoj plovidbi 2030. treba biti 30 posto, a 2050. godine 50 posto. To otvara priliku i za Hrvatske željeznice koje su trenutno u prijevozu robe na 25 posto količina iz 1988. No, predsjednik Uprave HŽ-a Cargo Ivan Lešković upozorava da ovakav kakav je sad, željeznički sustav u Hrvatskoj teško može biti dorastao tom izazovu. Pritom navodi da HŽ-ove lokomotive, koje su dominantno dizelske, troše između 40 i 50 posto više goriva nego kod konkurencije, još je više od 1.800 kilometara pruga neelektrificirano, a HŽ Cargo opterećuje i 2000 radnika viška. Izlazak u Europu ipak nema alternativu jer je hrvatsko tržište premalo i na njemu je u robnom prometu HŽ Cargo već pokupio gotovo sve što je mogao, kaže Lešković.
ZAGREB - U Hrvatskom šumarskom institutu Jastrebarsko danas je otvorena Sjemenska štedionica čija je svrha očuvanje genofonda važnih šumskih vrsta kao i sprječavanje pomanjkanja sjemena namijenjenog za uzgoj sadnica potrebnog za održivo gospodarenje šumama. Rezerve sjemena se koriste za proizvodnju sadnog materijala namijenjenog za biološku obnovu šuma, a sam projekt je iznimno važan za šumarstvo i poljoprivredu Hrvatske, u skladu sa smjernicama EU koje reguliraju ovu problematiku, ističu iz Ministarstva poljoprivrede. Financijska sredstva za izgradnju objekta i opremanje osigurana su iz državnog proračuna. Projekt ustrojavanja započet je 2009., pripreme za izgradnju započele su 2011., sama zgrada je završena 2012., a u projekt je od 2009. do 2012. godine utrošeno nešto manje od 3,5 milijuna kuna.Tijekom ove godine u planu je nabava nužne opreme za komore za skladištenje sjemena čime bi se objekt stavio u punu funkciju.
ZAGREB - Tijekom veljače u Hrvatskoj su izdana 494 odobrenja za građenje, što je za 21,6 posto manje u odnosu na broj odobrenja izdanih u veljači prošle godine, dok je broj odobrenja za građenje izdanih u prva dva mjeseca ove godine prema istom razdoblju lani smanjen za 20,1 posto, na 977. Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje izdanima u veljači ove godine iznosi 1,9 milijardi kuna. Ukupna vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje iz prva dva mjeseca ove godine iznosi 3,17 milijardi kuna. Odobrenjima za građenje izdanima u veljači ove godine predviđena je gradnja ukupno 578 stanova ili 46,9 posto manje nego u veljači prošle godine, dok taj broj za prva dva mjeseca ove godine iznosi 1.109 ili 39,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
ZAGREB - Pod utjecajem negativnih kretanja na europskih burzama treći dan zaredom, danas su indeksi Zagrebačke burze dotaknuli najniže razine od početka ožujka, no uz i nadalje slab obujam trgovanja, jer investitorima nedostaju smjernice iz domaćeg gospodarstva. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,85 posto, na 1.958 bodova, a Crobex10 0,55 posto, na 1.090 bodova. Oba indeksa na najnižim su razinama od 1. ožujka, kada je Crobex na zatvaranju iznosio 1.957 bodova, a Crobex10 1.090 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3 milijuna kuna, što je otprilike na istoj razini kao i jučer oko podneva. Dionicom HT-a ostvareno je 1,65 milijuna kuna prometa, a cijena joj je blago ojačala, za 0,15 posto, na 213,5 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Ine, s prometom od svega 328.000 kuna. Cijena joj je ojačala 0,58 posto, na 4.250 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,07 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,605552 kune. Na vrijednosti su prema kuni izgubile i ostale promatrane inozemne valute, američki je dolar oslabio 0,13 posto, a švicarski franak 0,15 posto, pa srednji tečaj dolara iznosi 5,818646 kuna, a franka 6,255080 kuna. Srednji tečaj britanske funte iznosi 8,900587 kuna, što je 0,27 posto niže u odnosu na jučer utvrđenu tečajnicu HNB-a.