ZAGREB - Nacionalnim ICT tjednom, koji je danas počeo i trajat će do 12. travnja, Hrvatska se priključuje EU inicijativi "Velika koalicija za digitalna radna mjesta" kojoj je cilj ukazati i rješavati problem rastućeg nedostatka ICT profesionalaca u EU s čime će se zasigurno kroz godinu-dvije suočiti i Hrvatska, ali i dodatno promovirati ICT zanimanja i mogućnosti u EU i Hrvatskoj, istaknuto je na današnjoj konferenciji za medije povodom početka tog Tjedna. Na konferenciji održanoj u Visokom učilištu Algebra, koje je jedan od partnera projekta, predsjednik Upravnog vijeća Algebre Hrvoje Balen naveo je da nove prognoze iz EU-a govore da će u EU do 2015. nedostajati 900 tisuća ICT stručnjaka, što je veliki problem za gospodarski rast i razvoj. S druge strane, za sada još nema podataka da li i koliko Hrvatskoj nedostaje ICT stručnjaka osim da se najčešće i sve teže nalaze programeri, ali Balen kaže da je još uvijek nizak udjel ICT diplomanata, svega 4 posto, u ukupnoj studentskoj populaciji.
ZAGREB - Iz Končara EI su izvjestili da je u Kostariki svečano puštena u pogon Hidroelektrana (HE) Toro 3 za koju je opremu proizveo i isporučio Končar. Ugovor Končara za HE Toro 3 vrijedan je 8,3 milijuna eura, a u izgradnji hidroelektrane sudjelovalo je čak šest društava iz Grupe Končar. Junta Administrativa del Servicio Electrico Municipal de Cartago (JASEC), kupac i vlasnik HE Toro 3, sklopio je ugovor s Končar - KET-om za projektiranje, proizvodnju, isporuku, nadzor nad montažom i puštanje u pogon dvaju generatora snage 29,7 MVA zajedno sa sustavima uzbude, monitoringom vibracija agregata, opremom generatorskog napona i zvjezdišta, oklopljenih sabirnica i transformatorima vlastite potrošnje. Krajem prošle godine u HE Toro 3 završena su ispitivanja, oprema je puštena u pogon i hidroelektrana je ušla u komercijalni rad. Nakon završetka trebalo je ostvariti 600 sati pokusnog rada po agregatu, što je uspješno završeno. Izgradnja ove hidroelektrane nastavak je uspješnih projekata Končara na tržištu Kostarike.
ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora i Zagrebačka banka objavile su danas javni natječaj za dodjelu donacije "Moj motiv 2.0" namijenjen hrvatskim obrtnicima za realizaciju projekta u kojima su uspješno spojeni tradicionalna obrtnička proizvodnja i suvremeni dizajn. Cilj natječaja, koji je otvoren do 15. rujna, je potaknuti osmišljavanje novih proizvoda temeljenih na originalnosti i inovativnosti, odnosno onih koji u sebi sadrže elemente tradicijskog i obrtničkog umijeća, istaknuli su predstavnici HOK-a i Zabe na današnjoj konferenciji za novinare. Najuspješnije projekte odabrat će stručna komisija te će deset najboljih prijedloga ući u drugi krug natječaja u kojem će javnost za njih moći glasati na društvenoj mreži facebook. Donacija je u iznosu od 300 tisuća kuna i to 100 tisuća kuna za prvonagrađeni prijedlog, 85 tisuća kuna za drugo nagrađeni, 65 tisuća kuna za treće nagrađeni prijedlog. Također, komisija će najboljem projektnom prijedlogu po svom izboru dodijeliti 50 tisuća kuna posebne nagrade.
ZAGREB - Ciparski sindrom za Hrvatsku nije relevantan i ne moramo ga se bojati, no to naravno ne znači da nemamo vlastitih gospodarskih problema i da se ne moramo reformirati, ističe glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb u najnovijim PBZ tjednim analizama. Pritom napominje kako su u Hrvatskoj banke znatno manje u odnosu na BDP od ciparskih, nismo off-shore financijski centar (iako je bio nemali broj takvih prijedloga u ova dva desetljeća naše samostalnosti), domaće banke su visoko kapitalizirane (prema podacima MMF-a, sa stopom većom od 20 posto, zemlja smo s najvišom stopom adekvatnosti kapitala od svih koje MMF prati). Drugim riječima po puno smo odlika bitno različiti od Cipra. To naravno ne znači da nemamo vlastitih gospodarskih problema i da se ne moramo reformirati, no ciparskog se sindroma ipak ne moramo bojati, naglašava Škreb. U PBZ analizama donosi opširni prikaz o ciparskom sindromu i njegovim posljedicama počinjući s pitanjem kako to da gospodarstvo koje doprinosi s tek oko 0,2 posto BDP-u eurozone može izazvati takvu pažnju medija kroz dugo razdoblje? Navodi kako je ciparski BDP u 2012. godini iznosio oko 18 milijardi eura (tek 40 posto hrvatskog), ali je bankovni sustav bio sedam puta veći od njihova BDP-a (aktiva naših banaka je oko 20 posto veća od BDP-a).
ZAGREB - Tržišna vrijednost svih 1.113 vrijednosnih papira uvrštenih u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) u prvom tromjesečju ove godine povećana je za nešto manje od 5 posto, dok je samo tržišna vrijednost 950 dionica porasla za više od 5 posto, pokazuju podaci iz mjesečne statistike SKDD-a. Tržišna vrijednost svih vrijednosnica iz depozitorija SKDD-a na kraju ožujka ove godine iznosila je 339,07 milijardi kuna i bila je za 4,99 posto ili 16 milijardi viša nego na kraju 2012. godine. U usporedbi s podacima SKDD-a s kraja ožujka prošle godine, pak, tržišna vrijednost svih vrijednosnih papira povećana je za gotovo 11 posto, odnosno za gotovo 33,5 milijardi kuna. Samo tržišna vrijednost dionica, koja je na kraju ožujka iznosila 246,4 milijarde kuna, u prva je tri mjeseca ove godine u odnosu na kraj 2012. porasla za 5,03 posto ili za 11,8 milijardi kuna. Na godišnjoj razini, prema ožujku lani, njihova je tržišna vrijednost povećana za 11,4 posto ili 25,2 milijarde kuna.
ZAGREB - Radovi na remontu pružne dionice Zagreb Glavni kolodvor - Zagreb Klara zahuktavaju se nakon poteškoća zbog lošeg vremena i trebali bi biti gotovi do 14. travnja, izvijestili su čelnici HŽ Infrastrukture tijekom današnjeg obilaska radova. Remont se izvodi na šest i pol kilometara dugoj dionici i po prvotnom planu trebao je završiti 7. travnja, ali zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta rok je produžen za sedam dana. Vrijednost radova je 80 milijuna kuna, a obuhvaća zamjenu tračnica i pragova, signalno-sigurnosnih uređaja i druge opreme. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić kazao je kako će po završetku remonta brzina vlakova sa sadašnjih 30 biti povećana na maksimalnih 90 kilometara na sat. Najavio je i nove radove na dionici od Zagreba do Siska s ciljem da putovanja vlakom između ta dva grada od jednog sata bude prepolovljeno. Ove godine bi se u Hrvatskoj trebalo obnoviti oko 80 kilometara pruge, a cilj je da se godišnje obnavlja više od sto kilometara pruga, dok je do sada bilo obnavljano prosječno 30 kilometara na godinu, najavio je.
ZAGREB - Uz izrazito mali promet, na Zagrebačkoj burzi indeksi su danas u minusu usprkos pozitivnim kretanjima na europskim tržištima, jer ulagači nemaju nikakvih smjernica. Oko podneva indeksi su bili u minusu 0,23 posto, tako da Crobex iznosi 1.969 bodova, a Crobex10 1.097 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,8 milijuna kuna. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, s tek 249.000 kuna prometa. Cijena joj je stagnirala na 216 kuna. Slijedi povlaštena dionica Adrisa, s prometom od 163.000 kuna, a cijena joj je oslabila 0,13 posto, na 291,5 kuna. Među najvećim gubitnicama do podneva je bila dionica je Viadukta, s padom cijene za 9,5 posto, na 350 kuna. Znatan skok cijene, pak, ostvarila je dionica Industrogradnje, za gotovo 8 posto, na 134,5 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu od petka, kuna je prema euru oslabila za blagih 0,04 posto, dok je u odnosu na ostale važnije valute ojačala. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,604207 kuna. Istodobno je tečaj švicarskog franka smanjen za neznatnih 0,008 posto, na 6,253460 kuna. U odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a sniženi su i tečajevi britanske funte, 0,17 posto te američkog dolara za 0,67 posto. Srednji tečaj funte iznosi 8,951391 kunu, a dolara 5,844445 kuna.