ZAGREB - Privatizacija Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke (HPB) ulazi u završnu fazu i do početka svibnja očekuje se objava natječaja za prikupljanje ponuda, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić na sjednici Odbora za financije Hrvatskog sabora. Linić je predstavio prijedlog rebalansa državnog proračuna, koji se temelji na očekivanoj stopi rasta gospodarstva od 0,7 posto, što je znatno manje od ranije projekcije od 1,8 posto. Objasnio je da je očekivana stopa rasta korigirana zbog niza problema u državnim investicijama, zbog nesređenog građevinskog sektora, ali da ni privatni sektor uz sve poticaje, nije ostvario ni jednu važniju investiciju. Istaknuo je kako je Vlada odlučila smanjiti proračunski deficit na razinu nižu od one iz 2012. Kazao je i da bi proračunski rashodi bili približno jednaki prihodima kad ne bi bilo kamate na enormno visoki javni dug, koji se kreće između 176 i 180 milijardi kuna. Ustvrdio je da se novi dug stvara zbog restrukturiranja brodogradnje i željeznice te da su "to sve dubioze koje je Vlada zatekla, a koje su rezultat neodgovorne politike u proteklom razdoblju". Naveo je kako ćemo se uskoro s javnim dugom približiti razini 60 posto BDP-a.
ZAGREB - Prigovor investitora o nesigurnosti investicija u Hrvatsku djelomično je opravdan, a Vlada ga želi riješiti stvaranjem stabilnog sustava koji će jamčiti primjerenu administrativnu brzinu i sigurnost investicije od zamisli do ostvarenja, rekla je danas ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš na 9. međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina. "Za investitore moramo stvoriti jasna pravila koja se ne smiju mijenjati tijekom realizacije investicije", rekla je. Najavila je da Ministarstvo idući tjedan u probni rad pušta portale "e-planovi" i "e-dozvole". Na prvom će se moći dobiti informaciju o tome koji je prostorni plan na snazi za česticu koja ih zanima i što se na njoj može graditi, a na drugom će tražitelji dozvola za građenje moći pratiti put svoga zahtjeva kroz administraciju. Na novinarsko pitanje što se može očekivati na tržištu stanova ulaskom Hrvatske u EU, kazala je da je prema podacima Ministarstva u Hrvatskoj trenutno oko 20 tisuća neprodanih stanova te da će država putem programa POS plus, koji bi trebao startati krajem travnja, pomoći građevinarima da ih prodaju, a građanima kupnju po povoljnim uvjetima.
ZAGREB - Cestarina za prolaz tunelom Svetog Ilije kroz Biokovo za stalne korisnike stajat će između osam i devet kuna, najavio je danas ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. To znači da lokalno stanovništvo, kao i svi koji će se stalno služiti novim tunelom, neće plaćati ekonomsku cijenu od 20 kuna (16 kuna plus PDV), nego će im HAC, kao operater koji upravlja tunelom, ponuditi modele plaćanja sa znatno povoljnijom cijenom, negdje između osam i devet kuna, rekao je Hajdaš Dončić nakon okruglog stola o restrukturiranju javnih poduzeća. Nakon što je Vlada prošlog tjedna donijela odluku o naplati tunelarine kroz Svetog Iliju od 20 kuna, vodstvo splitsko-dalmatinskog HDZ-a zatražilo je ukidanje te odluke i ostavku ministra Hajdaša Dončića. On je odgovorio da HDZ-ovci traže ostavku zbog lokalnih izbora te da ne poznaju problematiku u vezi izgradnje tunela. Direktiva EU zahtijeva naplatu svih troškova građenja i održavanja tunela, kao i svih ostalih troškova nastalih njegovim građenjem, a ti troškovi su procijenjeni na oko 30 milijuna kuna, ustvrdio je Hajdaš Dončić.
ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu danas su otvorene tri sajamske priredbe - 55. međunarodni sajam obrtništva, 37. međunarodni sajam graditeljstva i opremanja i 22. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda "Interklima", koje se održavaju do 13. travnja. Na ta se tri sajma, na 11.200 četvornih metara izložbenog prostora, predstavlja 198 izlagača iz 13 zemalja, a zemlja partner ovogodišnjih proljetnih sajamskih priredbi na Zagrebačkom velesajmu je Kraljevina Maroko, čijih se 30 izlagača predstavlja na sajmu Obrtništva. Sajmove je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je kazao da sajmovi obuhvaćaju djelatnosti koje su možda i najviše izložene utjecajima gospodarske krize i recesije. Utoliko je značajnije, kazao je, da se ipak okupio tako velik broj izlagača iz Hrvatske i ostalih zemalja. Posebice je izdvojio nastup 30-tak obrtnika iz Maroka, koji će u susretima s hrvatskim obrtnicima - izlagačima, ali i predstavnicima Hrvatske obrtničke komore, koja predstavlja više od 80.000 obrtnika, imati priliku izravno razmijeniti iskustva te uspostaviti suradnju.
ZAGREB - Hrvatska se lani, treću godinu zaredom, izdvaja kao zemlja s najslabijim ostvarenjem gospodarskog rasta među deset zemalja srednje i istočne Europe, a imala je i najsnažnije smanjenje zaposlenosti u usporedbi s tim zemljama, pokazala je analiza objavljena u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke. Usporedba Hrvatske i deset odabranih zemalja srednje i istočne Europe pokazuju da je pad BDP-a u 2012. zabilježen uz Hrvatsku u još svega tri promatrane zemlje. Pritom je u Hrvatskoj i Sloveniji zabilježen pad BDP-a od po 2 posto, u Mađarskoj 1,7 posto i u Češkoj za 1,1 posto. Istodobno baltičke zemlje bilježe znatne stope rasta, Letonija za 5,3 posto, Litva 3,6 posto, a Estonija za 3,2 posto. Gospodarski je rast u Poljskoj i Slovačkoj iznosio po 2 posto, u Bugarskoj 0,8 posto te u Rumunjskoj 0,2 posto. Kada je riječ o kretanju zaposlenosti tijekom prva tri tromjesečja 2012. broj zaposlenih osoba blago je porastao na godišnjoj razini u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumunjskoj, dok je u ostalim promatranim zemljama zabilježen pad broja zaposlenih, pri čemu je najsnažnije smanjenje zaposlenosti bilo u Hrvatskoj.
ZAGREB - Pod utjecajem pozitivnih kretanja na inozemnim burzama, tijekom prijepodneva i na Zagrebačkoj burzi indeksi su blago porasli, a najveće dobitke bilježi brodarski sektor. Nakon pozitivnog jutra, oko podneva Crobex je stagnirao na 1.976 bodova, dok je Crobex10 bio u blagom plusu od 0,02 posto, te je iznosio 1.097 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 3 milijuna kuna. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, sa 644.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,1 posto, na 215 kuna. Slijedi dionica Kraša, s prometom od 502.000 kuna i padom cijene za 0,9 posto, na 440 kuna. Među najvećim dobitnicama su dionice brodarskih kompanija. Cijena dionice Jadroplova skočila 8,66 posto, Uljanik plovidbe 6,75 posto, Tankerske plovidbe 3,44 posto te Atlantske plovidbe 1,77 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago oslabila prema euru, za 0,01 posto, dok je ojačala prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,605086 kuna. Istodobno je kuna ojačala prema švicarskom franku za 0,25 posto te prema američkom dolaru i britanskoj funti za po 0,22 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,237256 kuna, dolara 5,831227 kuna i funte 8,931399 kuna.