KARLOVAC - Predsjednik uprave Karlovačke banke Josip Delaš izjavio je danas kako je pojačan pritisak na šalterima te banke nakon jučerašnje vijesti o istrazi USKOK-a, ali ne bitno, te je poručio da su svi depoziti sigurni, a ne samo oni do 400.000 kuna, i banka ih može bez ikakvih problema isplatiti. Smatram normalnim da se ljudi, nakon što su jučer svi mediji objavili vijest o istrazi USKOK-a kao udarnu, boje i da pitaju za sigurnost svog novca, rekao je Delaš. Po njegovim riječima, jučerašnji i današnji događaji - uhićenja Marije Šole i njezinih sinova Petra, Tomislava i Sandija i ostalih nisu uzrokovali krizu u Karlovačkoj banci upravo zato što su "poslovi s gubicima već davno rezervirani, pa zbog toga nema nikakvih dodatnih troškova ili gubitaka. Za loše plasmane Karlovačka banka lani je rezervirala 200 milijuna kuna i, po procjeni revizora i Hrvatske narodne banke, ta je razina rezervacija dobra. Od toga je već naplaćeno 15 milijuna, a očekuje se i daljnja naplata "kroz dodatne napore naplate", rekao je Delaš. Kako je naveo, ova je istraga u vezi sa sumnjivim poslovima starim pet ili šest godina. Karlovačka banka, dodao je, od rujna prošle godine ima novu upravu. Komentirao je jednu neopreznu novinarsku izjavu iz koje proistječe da su sigurni samo ulozi do 400.000 kuna, za koje jamči država. "Istina je da su i ostali depoziti potpuno sigurni jer u Karlovačkoj banci uopće nema govora o stečaju, banka ima resurse za pokrivanje svih svojih obaveza", rekao je. Dodao je da je već prije sazvana Glavna skupština za 23. svibnja, a na njoj će se donijeti odluke o dokapitalizaciji od 20 milijuna kuna, što će još više pridonijeti stabilnosti banke koja stalno ima rast depozita i dobru likvidnost,
ZAGREB - Hrvatska i Mađarska imaju odličnu državničku suradnju, s iznimno visokom podudarnošću u političkim stavovima, ali ne zaostaje ni suradnja na području gospodarstva, istaknuli su u četvrtak predsjednici dviju država Ivo Josipović i Janos Ader, no mađarski šef države je jasno dao do znanja da se protivi izgradnji hidrocentrale na rijeci Dravi. "Mađarska je četvrti ulagač u Hrvatsku", kazao je predsjednik Josipović i istaknuo da su dvije zemlje posebno zainteresirane za suradnju na području energetske i prometne infrastrukture. "Neka pitanja su nam posebno zanimljiva. To su pitanja izgradnje infrastrukture, energetike i prometne infrastrukture, suradnje velikih kompanija poput INA-e i MOL-a....gospodarstva i okoliša, s jedne strane, ali i političke suradnje vezane za proširenje Europske unije i zaštite nacionalnih manjina", kazao je hrvatski predsjednik. Izrazio je očekivanje da će Hrvatska i Mađarska, "jedna buduća i jedna sadašnja članica EU-a", nakon 1. srpnja dodatno ojačati svoju suradnju. Predsjednik Ader je zaželio da Mađarska i dalje ostane jedan od vodećih ulagača u Hrvatskoj. Izrazio je veliko razumijevanje za energetsku situaciju u Hrvatskoj, ali i protivljenje izgradnji hidrocentrale na Dravi. Ovo je bio prvi službeni posjet Janosa Adera Hrvatskoj kao predsjednika države.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u današnjem otvorenom pismu pitaju premijera Zorana Milanovića treba li država zaista privatizirati uspješne tvrtke Croatia osiguranje (CO) i Hrvatsku poštansku banku (HPB) samo radi krpanja proračunskih rupa te traže raspisivanje referenduma o tim pitanjima. NHS smatra da HPB i CO pripadaju ostacima "narodnog blaga" koje je prošlih godina rasprodavano, pitajući treba li sada prodati i još ono malo vrijednoga što je ostalo sačuvano za buduće generacije. Sindikat podsjeća da je HPB ozdravljen i dokapitaliziran te je sedma banka u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom nešto većim od 4 posto i dobrom perspektivom. Croatia osiguranje zdrava je domaća osiguravajuća kuća s tržišnim udjelom većim od 30 posto, a stabilno i dobro posluje od svog osnutka, 1884. godine, kažu u NHS-u. Čak i ako se želi dokapitalizirati HPB i CO, to se može bez ijedne lipe iz državnog proračuna, iz zadržane dobiti, jer i jedna i druga kuća posluju s dobiti, smatraju u NHS-u. Vladi predlažu da umjesto rasprodaje narodnoga blaga potakne proizvodnju, stvori uvjete za zadržavanje i otvaranje novih radnih mjesta, povećanje dohotka građana i njihove kupovne moći, a namjere o privatizaciji CO-a i HPB-a provjeri kod naroda. "Želite li prodavati bilo koji dio vitalne narodne imovine, onda morate pitati narod", kaže se u pismu.
ZAGREB - Ministarstvo turizma (MINT) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavili su javni poziv za Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima u ovoj godini, u sklopu kojega će bespovratnim novčanim sredstvima sufinancirati razvoj smještajne i dodatne turističke ponude te unapređenje javne i poslovne turističke infrastrukture na turistički nerazvijenim područjima. Poziv je otvoren do 6. svibnja, a namijenjen je tvrtkama, obrtima, zadrugama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te seljačkim domaćinstvima koja su registrirana za pružanje ugostiteljskih usluga. Po pojedinom projektu sufinancirat će do najviše 50 posto opravdanih troškova provedbe projekta, uz uvjet da korisnik uloži vlastita ili sredstva iz drugih izvora najmanje u iznosu odobrene potpore. Najveći iznos potpore po projektu je do 150 tisuća kuna, a ako korisnik kandidira više projekata ukupna vrijednost potpora po pojedinom korisniku bit će do 200 tisuća kuna.
SLAVONSKI BROD - U Slavonskom Brodu danas je otvoren trgovački centar City Colosseum, investicija vrijedna oko 53 milijuna eura. Posao je u centru našlo 300 djelatnika, a iz City Colosseuma ističu kako je riječ o najvećem i najmodernijem trgovačkom i zabavnom centru srednje Slavonije. Novi trgovački centar, koji uz stanovnike slavonskobrodskog područja planira privući i posjetitelje iz regije i susjedne BiH, prostire se na 50.000 četvornih metara. Skoro sve prodavaonice i sadržaji završeni su, a nekolicina njih se otvara uskoro, izvijestili su iz tog centra. Po dostupnim podacima, ulagači u centra su privatni poduzetnici i tvrtke i riječ je o domaćem kapitalu. Centar ima niz bogatih i raznolikih sadržaja, prodavaonice niza poznatih brendova, a u centru je i multipleks kino Cinestara Blitz.
ZAGREB - Na portalu MojPosao u prva tri mjeseca ove godine objavljeno je 14 tisuća oglasa za različita radna mjesta, što je 17 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, a najviše oglasa je bilo za prodaju-trgovinu, turizam i ugostiteljstvo te administrativne poslove, najnoviji su podaci tog portala. Predstavljajući te podatke danas pred novinarima u Visokom učilištu Algebra voditeljica promocije i eksternih komunikacija portala MojPosao Martina Lovrić kazala je kako porast oglasa veseli, ali na žalost ne znači puno s obzirom da je od 2008. do danas puno ljudi ostalo bez posla što bi teško nadoknadili i veći porasti. U oglasima poslodavci su u najviše, 51 posto, tražili radnike sa SSS-om, a 31 posto sa VSS-om, dok se znanje engleskog jezika tražilo u njih 58 posto, a radno iskustvo od dvije do tri godine u 48 posto oglasa. Lovrić je iznijela i podatke iz njihovog istraživanja o prosječnim plaćama u Hrvatskoj koja je u prva tri mjeseca ove godine bila 5.399 kuna ili 1,9 posto manja nego u isto vrijeme prošle godine, uz napomenu da oni sa VSS-om imaju 23 posto višu prosječnu plaću.
ZAGREB - Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio svega 8,16 milijuna kuna, milijunski promet imala je samo dionica HT-a, a vrijednost dioničkih indeksa je neznatno promijenjena, uz suprotne predznake - Crobex je porastao za 0,04 posto, dok je specijalizirani Crobex10 pao za 0,02 posto. Tako je Crobex trgovanje završio na 1.982,69 bodova, a Crobex10 na 1.100,85 bodova. Dionicama HT-a ostvaren je promet nešto manji od dva milijuna kuna, a cijena im je pala za 0,46 posto, na 214 kuna. Po prometu slijede dionice Ericssona Nikole Tesle kojih je protrgovano za 430,7 tisuća kuna, uz rast cijene od 1,90 posto, na 1.549,98 kuna. Za 388,9 tisuća kuna prodano je dionica Diokija, čija je cijena pala 0,05 posto. Redovna dionica Adris grupe imala je 369,2 tisuće kuna prometa, a cijena joj je porasla 2,04 posto. Po prometu slijede dionice dviju tvrtki iz sastava koncerna Agrokor, dionica Belja s prometom od 295,9 tisuća kuna i Jamnice sa 210 tisuća kuna. Pritom je cijena dionice Belja blago porasla, za 0,05 posto, na 75,59 kuna, dok se dionici Jamnice nije mijenjala i iznosi 52.500 kuna. Na Burzi je danas objavljeno i izvješće o preuzimanju Konzuma, prema kojemu je koncern Agrokor, djelujući zajednički s Jamnicom, isplatio i preuzeo 1.032.043 dionice, odnosno 4,55 posto dionica Konzuma, pa sada Agrokor i Jamnica raspolažu s ukupno 21.019.743 dionice Konzuma, što predstavlja 92,59 posto temeljnog kapitala. Agrokor je ponudu za preuzimanje Konzuma objavio krajem veljače, u njoj je nudio cijenu od 148 kuna po dionici, a ponudu je prihvatilo 355 dioničara.