ZAGREB - Prošek se pod tim imenom može prodavati na tržištu i nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU), pri čemu proizvođači i dalje imaju mogućnost zaštite ovoga proizvoda, izjavio je danas voditelj Službe za prehrambeno-prerađivačku industriju u Ministarstva poljoprivrede Juraj Orenda. Nedavno objavljeno priopćenje Ministarstva u kojem je stajalo da se ime prošek nakon 1. srpnja neće moći koristiti povučeno je s mrežnih stranica Ministarstva kako bi se obavile dodatne konzultacije sa svim sudionicima u postupcima pregovaranja s Europskom komisijom, izvijestio je Orenda novinare. Namjera je bila potaknuti proizvođače da se organizirano prilagode novim situacijama na tržištu nakon ulaska u EU. Dodatne su konzultacije, ističe, rezultirale činjenicom da se prošek može stavljati na tržište, a kao proizvod i dalje se može, prema pravilima EK i pravilima postupka zaštite proizvoda, zaštititi, tj. brendirati. Ministarstvo je početkom prošloga tjedna objavilo priopćenje da se od 1. srpnja ove godine više neće moći stavljati na domaće i inozemno tržište vino pod nazivom "prošek" budući da takav naziv fonetski podsjeća na talijansku zaštićenu oznaku izvornosti "prosecco". To priopćenje je povučeno, a iz Ministarstva napominju kako je u javnosti bilo pogrešnih tumačenja posebice vezano za samu proizvodnju koja niti u jednom trenutku nije bila predmetom pregovora.
ZAGREB - Tekući račun platne bilance Hrvatske prošle je godinu završio u blagom suficitu od 35,4 milijuna eura, dok je 2011. godine deficit iznosio 385,2 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke. Tako je u prošloj godini, prema podacima koje HNB iskazuje od 1999. godine, po prvi put na razini cijele godine zabilježen suficit tekućeg računa platne bilance. Kretanja na tekućem računu platne bilance ponajviše su pod utjecajem robne razmjene kod koje se u prošloj godini bilježi smanjenje deficita za 2,1 posto, dok je suficit na računu usluga, ponajviše pod utjecajem rasta prihoda od turizma, povećan za 3,3 posto. Na računu roba prošle je godine zabilježen manjak nešto veći od 6 milijardi eura, što je za oko 128 milijuna eura, ili za 2,1 posto manji deficit nego godinu prije. Na računu usluga prošle je godine zabilježen suficit u iznosu od 6,4 milijarde eura, što je za 206 milijuna eura ili za 3,3 posto veći suficit nego 2011. Tomu su najviše pridonijela kretanja na podračunu putovanja na kojem se bilježi rast prihoda od putovanja, odnosno turizma, za 3,2 posto, ili za 212 milijuna eura, na ukupno 6,8 milijardi eura. Prihodi od turizma bilježe rast u protekle dvije godine, no i prošlogodišnji su prihodi manji od rekordne 2008. godine kada su iznosili gotovo 7,5 milijardi eura.
ZAGREB - Prošlogodišnje vremenske nepogode, mraz u travnju te poslije suša, utjecale su na znatno smanjenje proizvodnje svih važnijih vrsta povrća i voća, što potvrđuju i prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima se pad kreće i do 60 posto primjerice kod jabuka i krušaka, a veća se proizvodnja bilježi samo kod tri kulture - mrkve, mandarina i maslina. Po podacima DZS-a, lani je proizvedeno 44,7 tisuća tona jabuke, što je 60 posto manje nego u godini prije kada je proizvodnja jabuka bila oko 113 tisuća tona. Krušaka je lani proizvedeno 61 posto manje nego 2011. godine, ili 3,45 tisuća tona. Šljiva je prošle godine proizvedeno nešto više od 15 tisuća tona, ili 59 posto manje nego godinu prije, a breskvi nektarina 6,1 tisuću tona, što je pad za 48 posto. Službena statistika rast proizvodnje bilježi samo kod mandarina kojih je lani proizvedeno 49,8 tisuća tona, ili 18 posto više nego godinu prije, te maslina kojih je proizvedeno 50,9 tisuća tona, što je godišnji porast za 62 posto. Kod povrća je lani porasla samo proizvodnja mrkve i to za 42 posto, na 15,3 tisuće tona.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za blagih 0,06 posto, na 1.999,26 bodova, a Crobex10 povećan je za 0,38 posto, na 1.113,95 bodova, dok je redovni promet Burze iznosio 17,8 milijuna kuna. Pritom su četiri dionice imale milijunske promete. Najveći promet, od 4,06 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Vira, kojoj je cijena porasla za 0,20 posto, na 640 kuna. Dionicom Atlantic grupe danas se trgovalo za 2,06 milijuna kuna, uz rast cijene od 0,28 posto, na 675 kuna. Za 0,57 posto, na 216,27 kuna, pala je cijena dionice HT-a koje je protrgovano za 1,6 milijuna kuna. Dionica Ericssona Nikole Tesle imala je 1,3 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 1,19 posto, na 1.561,10 kuna.