ZAGREB
Hrvatska je u nedjelju prvi puta izravno birala svoje zastupnike u Europskom parlamentu, a slaba izlaznost ukazuje na sve manji entuzijazam hrvatskih građana glede skorog ulaska zemlje u Europsku uniju, navode strani mediji u svojim izvješćima. Većina medija ističe da je do 16 sati na izbore za Europarlament izašlo rekordno niskih 14,63 posto upisanih birača, što je više nego dvostruko manje od izlaznosti na referendumu za ulazak Hrvatske u EU u siječnju 2012. France 24 navodi da su Hrvati u nedjelju glasovali za svojih prvih 12 članova Europskog parlamenta, te da maleni odaziv ukazuje na mlak entuzijazam za ulazak Hrvatske u EU predviđen za 1. srpnja ove godine. Oko 3,7 milijuna ljudi moglo je birati svoje eurozastupnike, na glasovanju koje su političari proglasili "povijesnim" nakon godina teških reformi. Ipak, obični građani, kako se čini, više brinu zbog lošeg stanja gospodarstva koje nije raslo od 2009. godine, navodi France 24, te dodaje da analitičari smatraju kako EU gubi privlačnost i zbog svojih unutarnjih problema. Deutsche Welle u svom izvješću naglašava da je izbore za Europarlament u Hrvatskoj obilježila niska izlaznost. Agencija dodaje da je na referendumu u siječnju 2012. samo 66 posto birača podržalo ulazak u EU, te da je o tada podrška javnosti Europskoj uniji, prema ispitivanjima javnog mnijenja, dodatno pala.
SARAJEVO
U 19 sati zatvorena su birališta na području Bosne i Hercegovine na kojima su hrvatski građani koji žive u toj zemlji mogli glasovati za izbor hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Odaziv u nedjelju bio je znatno veći nego u subotu a na svih sedam biračkih mjesta do 18 sati tijekom dvodnevnog glasovanja svoje je biračko pravo iskoristilo 2348 hrvatskih državljana, potvrdila je Hini Mirela Lucić, prva tajnica u hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu i koordinatorica za provedbu izbora na teritoriju BiH. Samo u nedjelju glasovalo je više od 1700 birača dok ih je u subotu to učinilo nešto više od 600, pojasnila je Lucić. Najveći odaziv birača bio je na području Mostara gdje ih je glasovalo nešto više od 900.
SUBOTICA
Za glasovanje za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu registrirala su se 253 državljana Hrvatske čije je prebivalište u Vojvodini, i svi će oni glasovati, izrazio je očekivanje u nedjelju poslijepodne generalni konzul RH u Subotici Dragan Đurić. "Kako se radi o broju glasača koji je zabilježen i prigodom posljednjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, kada nije bila potrebna prethodna registracija, možemo biti zadovoljni interesom hrvatskih državljana za naše prve EU izbore", naveo je Đurić. On je dodao kako glasovanje, koje je počelo u subotu 13. travnja, protječe bez ikakvih problema. Osim Generalnoga konzulata koji je putem mjesnih i vojvođanskih medija pozivao hrvatske državljane na glasovanje, to je učinio i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, koji je pozivao vojvođanske Hrvate da su uključe u izbore njihove matične domovine.
MOSTAR
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, koji je u nedjelju u Mostaru glasovao na hrvatskim izborima za Europski parlament, rekao je da će BiH i Hrvati u toj zemlji izborom novih zastupnika u EP-u dobiti prijatelje koji će raditi i u interesu Bosne i Hercegovine. "Sama činjenica da će se izabrati zastupnici iz Hrvatske u Europski parlament govori o tome da će BiH imati još više prijatelja u Bruxellesu“, rekao je Bevanda koji je glasovao uz posebnu potvrdu jer se nije prethodno aktivno registrirao. Dodao je da stanje u BiH nije dobro budući BiH ima više podupiratelja u Bruxellesu nego unutar domaćih političkih stranaka. "Čini mi se da mi unutar Bruxellesa imamo više prijatelja, nego što to je to slučaj među nama samima koji ne rade u interesu građana, triju naroda niti države BiH“, dodao je Bevanda pojasnivši kako pri tome misli i na stalne opstrukcije europskog puta ove zemlje.
LONDON
U Londonu traju pripreme za srijedu i pogreb nekadašnje britanske premijerke Margaret Thatcher koji će biti najveća sigurnosna operacija od londonskih Olimpijskih igara 2012., javlja u nedjelju France 24. Metalne pregrade postavljene su uzduž rute kojom će se kretati pogrebna povorka, a operaciju True Blue koja je planirana godinama prije smrti Margaret Thatcher provest će 700 vojnika te specijalci iz SAS-a. Lijes će ići ulicama iz Westminstera kroz Whitehall, Strandom i Fleet Streetom do katedrale sv. Pavla, uz cestu će stajati vojnici, a na Temzi će biti ukotvljen i brod SAS-a. To neće biti puni državni pogreb kakav je obično rezerviran za kralja ili šefa države, ali će na svečanost koja će stajati osam milijuna funta doći 2000 svjetskih ličnosti, od britanske kraljice Elizabete II. i premijera Davida Camerona, do kanadskog premijera Stephena Harpera i bivšega australskog premijera Johna Howarda.
LONDON
Jedno od vodećih britanskih sveučilišta kritiziralo je u nedjelju BBC što je iskoristio studijsko putovanje u Sjevernu Koreju za snimanje tajnog dokumentarca, tvrdeći da je time ugrozio sigurnost studenata koji su bili nesvjesni situacije. London School of Economics (LSE) navodi da su se tri novinara BBC-a, uključujući poznatog reportera Johna Sweeneya, pridružila studentskom putovanju krajem ožujka hineći turiste, a s ciljem da bi snimili dokumentarac o toj tajnovitoj državi. Sveučilište tvrdi da je studentima rečeno da će im se priključiti novinari, ali nisu znali da je cilj BBC-a bio iskoristiti posjet kako bi snimio dokumentarac za emisiju "Panorama" o aktualnim političkim događajima. "To nije bio službeno putovanje LSE-a", napisao je dekan sveučilišta Craig Calhoun na Twitteru.
NIKOZIJA
Guverner ciparske središnje banke izjavio je u nedjelju da je spreman raditi s vladom na izvlačenju zemlje iz gospodarske krize, ako se bude poštivala neovisnost banke. Sukob između guvernera Panicosa Demetriadesa, kojega je u svibnju prošle godine imenovala bivša komunistička vlada, i aktualne vlade desnog centra produbio se i sve je veći pritisak na guvernera da ponudi ostavku zbog načina na koji upravlja krizom. Ciparski parlament prošloga je tjedna otvorio istragu protiv Demetriadesa, vlada predsjednika Nicosa Anastasiadesa povukla je odluku o imenovanju njegova zamjenika, a tri dužnosnika središnje banke dala su ostavku. Sukob je izazvao reakciju predsjednika Europske središnje banke (ECB) Maria Draghia koji je u pismu upozorio Anastasiadesa da bi bilo kakav pokušaj smjene guvernera mogao dovesti Cipar pred Europski sud pravde.
RAMALAH
Palestinski dužnosnici izrazili su u nedjelju uvjerenost da ostavka palestinskog premijera Salama Fayyada, kojega podržava SAD, neće omesti planiranu inicijativu Washingtona za razvoj Zapadne obale. Fayyad je u subotu dao ostavku nakon mjeseci napetosti u odnosima s Mahmudom Abasom i, dok SAD nastoji oživjeti mirovne razgovore s Izraelom, u neizvjesnosti ostavio palestinske vlasti koje imaju ograničene ovlasti na Zapadnoj obali pod izraelskom okupacijom. On je otišao manje od tjedan dana nakon što ga je posjetio državni tajnik SAD-a John Kerry i objavio da će Washington napraviti plan za uklanjanje "uskih grla i prepreka" gospodarskom razvoju Zapadne obale. Fayyad, bivši dužnosnik Svjetske banke obrazovan u SAD-u, imenovan je 2007. i hvaljen je na Zapadu za njegove napore u razvoju institucija potrebnih za buduću palestinsku državu. Njegova je popularnost među običnim građanima, međutim, stalno padala uslijed stope nezaposlenosti od 25 posto i rasta cijena.