SARAJEVO - Ministri država regije zaduženi za poljoprivredu usuglasili su, na sastanku održanom u petak u Sarajevu, dodatne mjere nadzora nad kvalitetom mlijeka i stočne hrane koje imaju za cilj eliminirati rizik od pojave mikotoksina u prehrambenim proizvodima. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović pojasnio je kako se usuglašene mjere, među ostalim, odnose na poboljšanje komunikacije među nadležnim tijelima vlasti, ujednačavanje kriterija kontrole kvalitete hrane te odabir referentnog laboratorija u kojemu bi se provodile potrebne analize na prisutnost mikotoksina. "Zemlje jugoistočne Europe suglasne su da se kao osnova za kontrolu aflatoksina u stočnoj hrani i mlijeku prate postojeći limiti Europske unije", istaknuo je Šarović. Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je ovom prigodom kako Hrvatska ima laboratorij za provjere ispravnosti hrane koji je potpuno sukladan standardima EU pa ga mogu koristiti i druge zemlje regije. "Ponudili smo drugim zemljama regije da referentni laboratorij bude onaj pri Zavodu za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' i očekujemo da će se to razmotriti i usuglasiti", kazao je Jakovina. Komentirajući pripreme Hrvatske za ulazak u EU i nove uvjete trgovine hranom koji će stupiti na snagu 1. srpnja zbog izlaska Hrvatske iz CEFTA-e, Jakovina je podsjetio kako EU u ime Hrvatske o tome pregovara s BiH. "Postoji spremnost da se pregovori intenziviraju i završe u roku koji je i predviđen", kazao je Jakovina.
ZAGREB - Grčka je sretna što Hrvatska postaje punopravnom članicom EU-a, a njezinim ulaskom prevladava se europski zamor od proširenja, izjavio je u petak u Zagrebu grčki ministar vanjskih poslova Dimitris Avramopoulos koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. "Grčka je sretna što Hrvatska postaje punopravnom članicom velike europske obitelji. Hrvatska je nagrađena za sav težak posao koji je napravila", rekao je Avramopoulos na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s potpredsjednicom hrvatske vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić. "Teško je precijeniti važnost vašeg pristupanja", kazao je ocijenivši da se ulaskom Hrvatske u Uniju prevladava europski zamor od proširenja. Ministrica Pusić je kazala da su Hrvatska i Grčka dio iste regije jugoistočne Europe te da imaju mnoge zajedničke interese, ali i odgovornost. "Smatramo da imamo potencijala da pridonesemo stabilizaciji i napretku regije koja ima europsku perspektivu", kazala je ona novinarima. Dodala je da će se regija naći visoko na agendi EU-a, s obzirom da Grčka preuzima predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2014. Šef grčke diplomacije je izjavio da će jedna od tema grčkog predsjedanja EU-om svakako biti unapređenje europske perspektive jugoistočne Europe, regije koja se napatila, ali koju sada vodi zajednička europska budućnost i koja treba postati regijom stabilnosti, prijateljstva, suradnje i mira.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko s izaslanstvom sudjeluje ovaj vikend u Marseilleu na prvom summitu predsjednika parlamenata zemalja članica Unije za Mediteran, organiziranog na inicijativu predsjednika Europskog parlamenta i predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran Martina Schulza. U hrvatskom izaslanstvu, uz predsjednika Sabora, bit će i član izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Ante Babić te hrvatska koordinatorica Unije za Mediteran Nives Malenica, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Riječ je o prvom sastanku na visokoj razini od summita šefova država i vlada zemalja članica Unije za Mediteran u Parizu 2008. i prvom regionalnom sastanku od Arapskog proljeća. Schulz je istaknuo da predsjednici parlamenata Unije za Mediteran žele dati poticaj provedbi projekata Unije za Mediteran "u vrijeme velikih regionalnih političkih i ekonomskih previranja." Predsjednici parlamenata sastat će se u nedjelju 7. travnja i usvojiti deklaraciju s preporukama za daljnji rad Unije za Mediteran. Unija za Mediteran osnovana je 13. srpnja 2008. u Parizu na inicijativu tadašnjeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja kako bi se potaknula regionalna suradnja. Okuplja 43 zemlje članice - 27 članica Europske unije i 16 mediteranskih zemalja iz sjeverne Afrike, Bliskog istoka i jugoistočne Europe. Glavna područja njezina djelovanja su energetika, vodoopskrba i zaštita okoliša.
VATIKAN - Papa Franjo zatražio je u petak da se djeluje "odlučno" protiv seksualnog zlostavljanja koje su počinili pripadnici klera, ugostivši prefekta Kongregacije za doktrinu vjere, zadužena za te poslove. "Sveti Otac je posebno zatražio da Kongregacija, prateći liniju koju je uspostavio Benedikt XVI., djeluje odlučno glede slučajeva seksualnog zlostavljanja", piše u priopćenju Vatikana. To je prvi put da argentinski Papa govori javno i izravno o tim zlostavljanjima koja su trajala više desetljeća a uključivala su više desetaka tisuća djece. Zatražio je "unapređivanje mjera zaštite maloljetnika i pomoć onima koji su u prošlosti morali podnijeti takvo nasilje". Na liniji svojeg prethodnika, Papa je zatražio nastavak "kaznenog gonjenja krivaca te angažman biskupskih konferencija za formuliranje i provođenje direktiva potrebnih u tom području". Kriza glede seksualnog zlostavljanja počela je u Katoličkoj crkvi u američkom Bostonu 2002. kada su mediji počeli izvješćivati kako su slučajevi zlostavljanja bili sustavno zataškavani a svećenici zlostavljači prebacivani iz župe u župu umjesto da budu lišeni svećeničkog zvanja i predani civilnim vlastima. Otada je Crkva u mnogim zemljama uspostavila pravila za bavljenje slučajevima zlostavljanja u prošlosti, sprječavanje novih slučajeva, prijavu zlostavljanja policiji i sprječavanje potencijalnih zlostavljača da uopće postanu svećenici.
MOSKVA - Sjeverna Koreja predložila je u petak Rusiji da "uzme u obzir mogućnost" evakuacije svojeg veleposlanstva, izjavio je glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Pyongyanga. "Predstavnik sjevernokorejskog ministarstva vanjskih poslova predložio je 5. travnja ruskoj strani da razmotri pitanje evakuacije suradnika iz ruskog veleposlanstva", izjavio je glasnogovornik Denis Samsonov kojega citiraju ruske agencije. Diplomat je dodao da je Rusija dobila taj prijedlog "kao i druga veleposlanstva u Pyongyangu s obzirom na pogoršanje stanja na korejskom poluotoku". "Rusija je primila taj prijedlog i zasad smo u stadiju donošenja odluke", dodao je Samsonov. "Ne događa se ništa izvanredno, veleposlanstvo radi kao i obično", naglasio je on.
ALMATY, Kazahstan - Velike sile i dalje očekuju "konkretan odgovor" Irana o njegovu nuklearnom programu, kazali su u petak zapadni diplomati u Almatyju gdje se održavaju pregovori. "Još nema jasnog i konkretnog odgovora na prijedlog" koji su Iranu iznijele velike sile na prethodnom sastanku u Almatyju potkraj veljače, rekao je jedan zapadni diplomat, a to je potvrdio i još jedan izvor. "Naše ideje izazvale su zainteresirane komentare, ali ne u potpunosti objašnjene", dodao je diplomat. "Inzistirali smo na održavanju druge plenarne sjednice ovog poslijepodneva, tako da mogu odgovoriti s pojedinostima koje će nam omogućiti da napredujemo", rekao je. Zemlje skupine 5+1 (pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a - SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska + Njemačka) i Iran počeli su pregovore u Almatyju u petak ujutro, a trebali bi potrajati do subote. Na prethodnom sastanku, skupina 5+1 iznijela je ponudu koja predviđa "suspenziju" a ne više "prekid" aktivnosti na obogaćivanju urana u Iranu. Zauzvrat su predložili ublažavanje nekih sankcija koje se odnose na trgovinu zlatom i petrokemijski sektor. Voditelj iranskih pregovarača Saeed Jalili poručio je da Iran nije spreman na ustupke u pogledu svojeg prava da obogaćuje uran.
PODGORICA - Crna Gora po šesti put od uvođenja višestranačja, a drugi put od stjecanja neovisnosti 2006. bira u nedjelju predsjednika države, a na izborima sudjeluju samo dva kandidata - aktualni predsjednik Filip Vujanović, predstavnik vladajuće Demokratske partije socijaliste (DPS), kojega podupiru i manjine te neovisni kandidat Miodrag Lekić, kojega podupire oporba, većinom iz prosrpskog bloka. Izborna šutnja počinje u petak u ponoć, odmah nakon TV dvoboja dvojice kandidata na Javnom servisu RTV Crne Gore, koji je dogovoren ovih dana nakon što je Lekićev stožer otkazao ranije predviđen TV duel prošlog utorka. Vujanovićeva kandidatura bila je na ocjeni u Ustavnom sudu, nakon što je Socijaldemokratska partija (SDP), dugogodišnji koalicijski partner Đukanovićeva DPS-a, aktualnom šefu države uskratila potporu tvrdeći da bi mu, bude li ponovno izabran, to bio treći predsjednički mandat. Ustavni sud Crne Gore, međutim, odlučio je da Vujanovićevo ponovno kandidiranje nije u suprotnosti s Ustavom. Spor je nastao oko toga kako tretirati činjenicu da je Vujanović pola svog prvog mandata odradio u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora, a pola u neovisnoj Crnoj Gori. Ocjenjujući ipak ponovnu kandidaturu Vujanovića neustavnom, čelnik SDP-a Ranko Krivokapić pozvao je članove svoje stranke da ne glasuju ni za jednog kandidata.
LJUBLJANA - Slovenski ministar za unutarnje poslove i javnu upravu Gregor Virant izjavio je u petak da vlada namjerava smanjiti masu za plaće zaposlenih u javnom sektoru u ovoj godini za 158 milijuna eura, što odgovara smanjenju mase plaća u prosjeku za 6,4 posto. Slovenska vlada ove godine planira masu plaća za javni sektor smanjiti za 6,4 posto u odnosu na prošlu godinu, pri čemu najmanje smanjenje (4,5 posto) planira u zdravstvu, a najveće (od 7,9 posto) u školstvu, obrazovanju i kulturi. Na snazi bi ostale i lani prihvaćene restrikcije iz zakona o uravnoteženju javnih financija, ali su potrebne i dodatne mjere da se masa plaća smanji za 158 milijuna eura, rekao je Virant predstavljajući ovih dana plan restrikcija. Prijašnja vlada Janeza Janše najavljivala je da masu za plaće 160.000 zaposlenih u javnom sektoru ove godini treba smanjiti najmanje za pet posto, kako bi se proračunska potrošnja smanjila te nastavilo planirano smanjenje proračunskog deficita planirala na oko 3 posto BDP-a. Sindikati su zbog tih najava krajem siječnja održali jednodnevni štrajk tvrdeći da su im plaće već smanjene prošle godine.
MUMBAI - U urušenju nedovršene sedmerokatnice u Mumbaju na zapadu Indije poginulo je 39 osoba, a deseci su ozlijeđeni, objavila je policija u petak. Zgrada se srušila "kao da je od karata", rekao je zapovjednik lokalne policije. "Srušila se kao kula od karata. Za tri-četiri sekunde", kažu stanovnici. Žrtve su radnici i njihove obitelji koji su živjeli na samom gradilištu. Spasilačke ekipe dizalicama i buldožerima traže preživjele i još se ne zna nije li broj žrtava veći. Dnevnik Hindustan Times piše kako je sedmerokatnica sagrađena u manje od četiri mjeseca od materijala loše kvalitete, a u njoj su stanovali radnici koji su najamninu plaćali pet dolara po danu.
PARIZ - Bivšem ruandskom gradonačelniku optuženom za zločine protiv čovječnosti u četvrtak je u Parizu određen pritvor, doznaje se u petak od sudskog izvora. Tito Barahira je priveden u srijedu u Toulouseu na jugozapadu Francuske po nalogu istražnog suca pariškog suda zbog zločina protiv čovječnosti. Osumnjičen je da je imao važnu ulogu u masakrima Tutsija u crkvi u Kararondu, gradu u središtu Ruande u kojem je tada bio gradonačelnik. Taj izvor precizira da se istražuje njegovo sudjelovanje u genocidu i zločinima protiv čovječnosti. Prema podacima UN-a u genocidu 1994. je u tri mjeseca u Ruandi ubijeno 800.000 uglavnom Tutsija.