BRUXELLES - Pad poslovnih ulaganja i suzdržanost potrošača, čak i Božić, naštetili su gospodarstvu eurozone u posljednja tri mjeseca prošle godine, potvrdili su u srijedu najnoviji podaci europskog statističkog ureda. Gospodarska aktivnost u 17 zemalja koje dijele euro pala je u četvrtom tromjesečju 2012. za 0,6 posto, objavio je u srijedu Eurostat, potvrdivši prvu prognozu. To je najveći tromjesečni pad u 12-mjesečnom razdoblju pada aktivnosti. Kao što se i očekivalo, eurozona je završila godinu u drugoj recesiji od 2009. Recesija je realnost već dobro poznata milijunima Europljana koji trpe zbog rekordne nezaposlenosti i dužničke krize. Njemačka je bila jedino veliko gospodarstvo eurozone koje je poraslo u tom tromjesečju iako je rast bio jako usporen, dok su Francuska, Španjolska i Italija zabilježile pad aktivnosti. Izostala potrošnja kućanstava smanjila je u tromjesečju BDP za 0,2 postotna boda, a u istom su ga omjeru pritisnula i smanjena poslovna ulaganja.
ZAGREB - Oko 120 milijardi eura izgubi se svake godine u Europskoj uniji zbog slučajeva korupcije, kazala je povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem. "Kada se radi o javnim nabavama, studije pokazuju da je čak 20 do 25 posto vrijednosti ugovora izgubljeno zbog korupcije", rekla je Malmstroem u utorak na seminaru o borbi protiv korupcije u Goeteborgu. "Duboko ukorjenjena korupcija realnost je u mnogim zemljama", dodala je, prenose europski mediji. Transparency International (TI) kazao je u svom izvješću 2012. da su najgore zemlje kada se radi o korupciji pri javnim nabavama Bugarska, Češka, Italija, Rumunjska i Slovačka. Kao primjer, TI je naveo da tri od pet menadžera malih poduzeća u Češkoj vjeruje da moraju pribjeći mitu kako bi dobili ugovor na javnom natječaju. Bugarska ne objavljuje finalne ugovore o javnim nabavama, a takvu praksa ima i Italija. U nekim slučajevima, zemlje članice pokazale su znatno nazadovanje u borbi protiv korupcije nakon što su se priključile Europskoj uniji, a TI navodi da je to zabilježeno u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
LJUBLJANA - Rezultat talijanskih parlamentarnih izbora izraz je revolta protiv rigorozne politike štednje koje državama na jugu EU-a diktiraju Njemačka i sjevernoeuropske države, navodi ljubljansko "Delo" i zaključuje da je upitno hoće li takva politika Europu izvući iz dužničke krize ili je uništiti. "Europa sa strahom promatra Italiju nakon izbora. Njihov rezultat nije samo pobjeda populista, Grilla i Berlusconija, nego izraz revolta protiv štednje, nezaposlenosti i vodeće političke kaste", navodi vodeći slovenski list, ukazujući na slab izborni rezultat premijera ranije tehničke vlade Marija Montija. "Rezultat talijanskih izbora svom je silinom pokazao da se neće moći nastaviti s gospodarskim reformama koje je Italiji propisivala "trojka" (Međunarodni monetarni fond, Europska centralna banka i Europska unija). Oni koji se bave proučavanjem političke nestabilnosti u državama koje trebaju financijsku pomoć znaju da je vrlo teško odrediti granicu mjera štednje koje su potrebne, a koje stanovništvo može izdržati", navodi list. Slovenski list pritom podsjeća na političku nestabilnost i prosvjede koje rigorozna politika štednje izaziva u državama poput Grčke, Portugala i Španjolske.
LJUBLJANA - Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec izjavio je da su loši krediti koji opterećuju bilance vodećih komercijalnih banaka posljedica velike kreditne ekspanzije iz razdoblja ekonomske konjukture. "Problemi banaka nastaju u dobra vremena, naše su banke od 2004. do 2008. povećavale zaduženost prema stranim bankama za 40 do 50 posto godišnje i u skladu s tim obilno kreditirale. To je bila posljedica ekonomske politike države i politike banaka", rekao je Kranjec za Slovensku televiziju odbacujući kao paušalne ocjene državne protukorupcijske komisije da su nagomilani loši krediti u slovenskim bankama posljedica slabe kontrole regulatora ili sustavne korupcije i političkih utjecaja na banke. Na vodeća mjesta u bankama dolazili su i ljudi koji su imenovani po političkim linijama i koji nisu obavljali svoj posao kako treba, ali je središnja banka na takve slučajeve reagirala, rekao je Kranjec dodajući da osobno misli da je državno vlasništvo u bankama slabo rješenje jer tako dolazi do postavljanja političkih kadrova. Odbacio je navode da je za loše kredite u slovenskim bankama odgovorna središnja banka ili on osobno. Loši krediti u slovenskim bankama iznose 7,2 milijarde eura, oko 20 posto nacionalnog BDP-a.
SOFIJA - Bugarsko gospodarstvo u prošloj je godini poraslo za 0,8 posto, pokazali su u srijedu najnoviji podaci, ukazujući na teškoće s kojima se sučeljava najsiromašnija zemlja Europske unije kako bi poboljšala životni standard građana. Njen je standard najniži standard u Uniji, ispod polovine prosjeka 27-članog EU-a. Nagomilano nezadovoljstvo zbog nemogućnosti hvatanja ukorak s ostalim članicama EU-a dovelo je do masovnih prosvjeda koji su prošlog mjeseca srušili tamošnju desničarsku vladu sklonu oštrim rezovima. Rast je prošle godine znatno je usporio u odnosu na 1,8 posto u 2011. i ne može puno pomoći za standard građana čija prosječna mjesečna primanja iznose 400 eura a mirovine ispod 200 eura. U ovoj godini očekuje se rast od 1,4 do 1,9 posto, no i to je upitno nakon masovnih prosvjeda. Pitanje je također hoće li nova vlada moći zauzdati državne financije kako bi se održao tečaj bugarskog leva vezan uz euro. "Prosvjedi će neminovno utjecati na gospodarsko stanje u zemlji", smatra Desislava Nikolova s Instituta za tržišnu ekonomiju u Sofiji. "Ako ne budu mogli oformiti stabilnu vladu, definitivno ćemo svjedočiti povlačenju stranih ulaganja", upozorava.
SARAJEVO - Predsjednik vlade Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić izjavio je kako za sada nije planirana privatizacija ni većinskog državnog udjela, niti nekog njegova dijela u profitabilnim javnim tvrtkama poput BH Telecoma ili Elektroprivrede BiH, odnosno Elektroprivrede Herceg-Bosne. "U trenutnim okolnostima vlada ne može donositi takve odluke", kazao je Nikšić za sarajevski "Dnevni avaz". Podsjećajući kako je sadašnja entitetska vlada zapravo u nekoj vrsti tehničkog mandata te nije u prilici donositi nikakve strateške odluke, federalni je premijer reagirao na tvrdnje nekih medija kako je vlada pripremila prijedlog prodaje simboličnog paketa dionica u ove tri tvrtke. Nagađalo se kako je riječ o po pet posto vlasničkog udjela te kako na početku procesa privatizacije inzistira i Međunarodni monetarni fond (MMF). "Ideja o privatizaciji maksimalno deset posto dionica BH Telecoma i dvije elektroprivrede samo je jedan od prijedloga koji se već duže vrijeme analiziraju u Agenciji za privatizaciju FBiH", kazao je Nikšić dodajući kako je netočno da je MMF tražio od federalne vlade privatizaciju ovih tvrtki .
ATENA - Katarski i grčki dužnosnici spremaju operacionalizirati dogovor o ulaganjima, ponajprije u razvoj nekretnina. Grčka već dugo pokušava privući katarska ulaganja u razvoj nekretnina kako bi pokrenula posustali graditeljski sektor, tradicionalno jedan od glavnih motora gospodarstva. Dužnosnici energijom bogatog emirata najavili su u siječnju tijekom posjeta grčkog premijera Antonisa Samarasa planove o ulaganju do milijardu eura u zajednički grčko-katarski fond kao potporu recesijom pogođenom grčkom gospodarstvu. Ahmad Al-Said, izvršni direktor Katar Holdinga, u srijedu će na novoosnovanom odboru za suradnju razgovarati sa zamjenikom grčkog ministra razvitka Notisom Mitarachijem. U fokusu sastanka bit će zajednički fond za financiranje malih i srednjih poduzeća, grčki program privatizacije i mogućnosti suradnje grčkih i katarskih poduzeća. Katar se prijavio na javni natječaj za prenamjenu nekadašnjeg atenskog aerodroma, koja spada među najprivlačnije projekte opsežnog grčkog privatizacijskog programa. Londonski The Financial Times objavio je da je katarski stabilizacijski fond QIA zainteresiran i za upravljanje novom atenskom međunarodnom zračnom lukom.
NEW DELHI - Rekordna suša pogodila je milijune Indijaca na zapadu zemlje pošto protekle sezone monsuni nisu donijeli obilnije oborine, a probleme stanovnika dodatno su pojačali nemar i duboko ukorijenjena korupcija. Stanje u središnjem dijelu države Maharashtre, s glavnim gradom Mumbaijem, alarmantnije je nego 1972. kad je zabilježena dosad najteža suša, naglasio je šef lokalne vlade Prithviraj Chavan. "Rezerve vode nikad nisu bile niže i svakog dana dodatno se prazne", dodao je on. Više od 70 posto Indijaca živi od poljoprivrede i za njih su monsuni od vitalne važnosti jer dvije trećine obrađene zemlje ne navodnjavaju se i ovise isključivo o kiši. Prošle godine monsuni su došli kasno na zapadu Indije te su kiše u lipnju bile nedovoljne, javlja Medha Khole iz nacionalne meteorološke agencije. Lokalne birokrate optužuje se pak da su uludo utrošili javna sredstva u nikad dovršene projekte. Navodnjavana površina u Maharashtri povećana je za samo 0,1 posto između 2000. i 2010. a u tu svrhu su potrošene milijarde dolara.
TOKIO - Japanska elektronička kompanija Sharp objavila je u srijedu da je s južnokorejskim konkurentom Samsungom sklopila ugovor o kapitalnoj injekciji vrijednoj 111 milijuna dolara a njihovo povezivanje odražava teško stanje u kojem su se našli nekadašnji japanski elektronički divovi. Sharp je objavio da će Samsung kupiti njegove nove dionice u vrijednosti 10,4 milijarde jena, čime će steći tri posto vlasničkog udjela. Južnokorejski proizvođač pametnih telefona i tablet računala postat će tako najveći strani dioničar Sharpa. Japanska tvrtka objavila je da će joj taj sporazum pomoći da sredi financije i da će ojačati "uzajamno povjerenje" između tvrtki koje će iskoristiti Sharpovu tehnologiju zaslona od tekućih kristala za mobilne telefone i tablete. Samsung je priopćio da će ta investicija "postaviti čvrste temelje za Samsungovu stabilnu opskrbu LCD panelima iz više izvora". Japanski elektronički divovi imaju bezbroj problema, uključujući jaki jen, slabu potražnju na ključnim izvoznim tržištima, žestoku konkurenciju u odjelima za televizore, te strateške pogreške.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su dodatno ojačali, poduprti vijestima o novim spajanjima, uz naznake o poboljšanju stanja u američkom gospodarstvu i očekivanja da će vodeće svjetske središnje banke potvrditi da su spremne i dalje podupirati gospodarstva poticajnim mjerama. U takvim okolnostima najveći dobitnik bio je frankfurtki DAX, poskočivši za 0,97 posto, na 7.946 bodova. Skromnije su porasli vodeći indeksi na londonskoj i pariškoj burzi, pri čemu londonski FTSE za 0,27 posto, na 6.449 bodova, a pariški CAC 40 za 0,16 posto, dosegnuvši 3.793 boda. U fokusu tržišta su ovotjedna zasjedanja dviju vodećih europskih središnjih banaka - Europske središnje banke (ECB) i Bank of England (BoE). Očekuje se da će ECB, BOE i japanska središnja banka BOJ na ovotjednim zasjedanjima zadržati vrlo labavu monetarnu politiku, nakon što su dužnosnici američke središnje banke Fed potvrdili da njihov program poticaja ostaje i dalje na snazi. Analitičari ipak vide malo prostora za nove poteze u Europi na zasjedanjima u četvrtak, pri čemu s približno 40-postotnom vjerojatnošću predviđaju da će BOE povećati vrijednost svoga programa kupovina obveznica, dok šansu od svega 10 posto daju sniženju kamatnih stopa u eurozoni.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se iznad razine od 111 dolara u očekivanju ključnih podataka s američkog tržišta rada koje pozorno prati središnja banka, dok ulagači prate i zbivanja u Venezueli nakon smrti predsjednika Chaveza. Cijena barela sirove nafte spustila se na londonskom tržištu 22 centa, na 111,39 dolara. Prethodno je nakratko poskočila na 112,23 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 19 centi nižoj cijeni od 90,63 dolara. Naftna tržišta pozorno prate središnje banke i njihovu monetarnu politiku koja je usmjerena na potporu posustalog gospodarskog rasta. Američka središnja banka Fed vezala je svoju monetarnu politiku i uz zapošljavanje pa je u fokusu ulagača i ključni podatak o stanju na američkom tržištu rada u veljači koji će biti objavljen krajem tjedna. Očekuje se da su poslodavci neto otvorili 170 tisuća novih radnih mjesta, nešto manje nego u prethodnom mjesecu. Europska središnja banka (ECB) također će sutra na redovnom mjesečnom sastanku objaviti odluku o ključnim kamatnim stopama. Očekuje se da će potvrditi njihovu važeću razinu. Jučer je tržišta oraspoložio podatak o solidnom oporavku prometa europske maloprodaje u siječnju.
NEW YORK - U utorak je na Wall Streetu Dow Jones indeks skočio na najvišu razinu u povijesti, što se zahvaljuje jačanju američkog gospodarstva i uvjerenju ulagača da će Fed i dalje voditi politiku jeftinog novca. Dow Jones ojačao je 0,89 posto, na 14.253 boda, dok je S&P 500 porastao 0,96 posto, na 1.539 bodova, a Nasdaq indeks 1,32 posto, na 3.224 boda. Zahvaljujući naznakama jačanja američkog gospodarstva i labavoj monetarnoj politici Feda, ove je godine Dow Jones indeks porastao gotovo 9 posto, probivši se jučer iznad prethodne rekordne razine dosegnute u listopadu 2007. godine, netom prije izbijanja financijske krize. Tijekom financijske krize, koja je povukla u stečaj niz američkih banaka, među ostalim, i Lehman Brothers, burzovni su indeksi oštro pali, da bi sada, nakon pet i pol godina, Dow Jones nadoknadio sve te gubitke. Jučer su porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa, jer je ulagače ohrabrio podatak Instituta za menadžere nabave o rastu aktivnosti u američkom uslužnom sektoru u veljači po najvišoj stopi u godinu dana.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući jučerašnjem rekordnom dosegu američkog Dow Jones indeksa i najavama da će se u najvećim svjetskim gospodarstvima i dalje voditi poticajna monetarna politika. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Šangaju, Australiji i Singapuru porasle između 0,1 i 1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,9 posto, nakon što je jučer skočio 1,3 posto. Zahvaljujući naznakama jačanja američkog gospodarstva i labavoj monetarnoj politici Feda, jučer je na Wall Streetu Dow Jones indeks dosegnuo najvišu razinu u povijesti, oborivši prethodni rekord iz listopada 2007. prije izbijanja financijske krize. Zbog toga su jutros snažno porasle i cijene dionica na azijskim burzama, premda nema važnijih vijesti koje bi podržale tržište. Ulagače najviše potiču najave nastavka labave monetarne politike u najvećim gospodarstvima svijeta. Tiskanjem svježeg novca i držanjem kamata na najnižim razinama središnje banke nastoje potaknuti kreditiranje i rast gospodarstava.