SPLIT
Šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren izrazio je u ponedjeljak očekivanje da će poteškoće između Hrvatske i Slovenije biti na vrijeme prevladane, prije 1. srpnja 2013. kada Hrvatska treba ući u EU. "Slovenija možda može biti problem ali moramo vjerovati da će se to riješiti prije 1. srpnja ove godine", rekao je Vandoren, odgovarajući na pitanja novinara u Splitu, gdje je nazočio svečanosti primopredaje dva plovila za potrebe pomorske policije a koja su financirana programom Europske unije za Hrvatsku IPA 2008. Vandoren je također rekao kako je Hrvatska vrlo ambiciozna i želi što je moguće prije ući i u schengenski režim.
"Hrvatska je pokazala odlučnost u poštivanju rokova te sam siguran da će i to (schengenski kriteriji) biti u kratkom roku riješeni. To ovisi i o zemljama članicama" Europske unije koje će odrediti konačni ishod, rekao je Vandoren. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je također nazočio svečanosti primopredaje dvaju plovila za nadzor pomorske granice na Jadranu, u izjavi novinarima istaknuo je kako je cilj Hrvatske da u razdoblju od dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju bude spremna i za ulazak u schengensko područje. Kao članica, Hrvatska će imati na raspolaganju sredstva namijenjena pripremi države za provedbu schengenske pravne stečevine. Ostojić je rekao da će Hrvatska tim sredstvima, na koja će dodati 25 posto svojih sredstava, dodatno opremiti graničnu policiju i na 'plavoj granici' (morskoj) i na 'zelenoj granici' (kopnenoj). On vjeruje kako će u dvogodišnjem razdoblju nakon ulaska u EU, Hrvatska ispuniti schengenske kriterije te da će hrvatska policija biti spremna za nadzor schengenske granice. Pojasnio je kako je sada težište na kopnenoj granici.
ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je u ponedjeljak u Zarebu ministricu obrane Crne Gore Milicu Pejanović Đurišić a prilikom susreta zaključeno je kako je bilateralna obrambena suradnja između dvije države primjer međusobne uspješne suradnje u jugoistočnoj Europi, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Bilateralna obrambena suradnja između dvije države primjer je međusobne uspješne suradnje u jugoistočnoj Europi o čemu svjedoči i današnji zajednički ispraćaj 21. HRVCON-a koji se upućuje u misiju ISAF u Afganistanu, navodi se u priopćenju i dodaje da se u hrvatskom kontingentu nalazi i 23 pripadnika Oružanih snaga Crne Gore koji su prošli zajedničke pripreme u Hrvatskoj. Predsjednik Josipović naglasio je kako je strateški interes Republike Hrvatske sigurnost i stabilnost u regiji utemeljen na međusobnom povjerenju i suradnji među državama. Hrvatska podržava i daje svu potrebitu stručnu pomoć Crnoj Gori na njenom putu k punopravnom članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. Ministrica obrane Pejanović Đurišić zahvalila je Republici Hrvatskoj na do sada pruženoj pomoći, naznačivši kako se crnogorske obrambene reforme provode uspješno, te da Crna Gora očekuje poziv u članstvo u NATO savezu.
ZAGREB
Izaslanstvo britanskog parlamenta boravi ovaj tjedan u radnom posjetu Hrvatskoj tijekom kojeg će se susresti s najvišim hrvatskim dužnosnicima i posjetiti Istru, a razgovarat će o temama vezanim uz Europsku uniju, gospodarske projekte, te o kulturnim vezama Hrvatske i Velike Britanije, najavljeno je u ponedjeljak iz britanskog veleposlanstva. Izaslanstvo vodi Lord Dundee, član Doma Lordova, a u njemu su zastupnici u Zastupničkom domu Nigel Adams, Fabian Hamilton i Ann McKechin, te član Doma Lordova Lord Harrison. Izaslanstvo boravi u Hrvatskoj od 4. do 8. ožujka. Britanski bi se parlamentarci u utorak, među ostalima, trebali sastati s predsjednikom RH Ivom Josipovićem, prvom potpredsjednicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, te ministrima unutarnjih poslova i pravosuđa, Rankom Ostojićem i Orsatom Miljenićem. U srijedu će se sastati s predsjednikom Sabora Josipom Lekom, te članovima nekoliko saborskih odbora.
ZAGREB
Hrvatska smatra da Srbija treba dobiti datum za početak pregovora s Europskom unijom budući da su za stabiliziranje i europsku budućnost regije najkorisniji visoki kriteriji u reformama i pozitivna politička poruka, izjavila je u ponedjeljak u Zagrebu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon sastanka sa srbijanskim šefom diplomacije Ivanom Mrkićem. Srbijanski ministar vanjskih poslova u utorak boravi u svom prvom posjetu Hrvatskoj.
"Hrvatska podržava stav da Srbija treba dobiti datum za početak pregovora (s EU-m) u skladu s našim stajalištem da su najkorisniji za stabiliziranje i europsku budućnost ove regije visoki kriteriji u reformama, ali pozitivna politička poruka. Bez pozitivne političke poruke gubi se i motivacija u državama u regiji da ustraju na tom putu", rekla je Pusić u izjavi za novinare. Ona je dodala da je ulazak u punopravno članstvo EU-a 1. srpnja važan korak za Hrvatsku, ali da je njezino članstvo važno i za Srbiju i sve druge zemlje u regiji susjedne zemlje. Mrkić je čestitao Hrvatskoj na skorom članstvu u Uniji. "Mi se iskreno tome veselimo i sigurni smo da će Hrvatska biti dičan predstavnik Balkana u toj europskoj obitelji", kazao je. "Time Hrvatska krči put svima nama i daje nam na neki način primjer, ali mi smo prije svega sretni što je Hrvatska do toga došli i time nam pokazuje da ćemo i mi jednog dana stići do te faze", istaknuo je Mrkić izrazivši nadu da će Srbija sredinom godine dobiti datum za početak pregovora. Što se tiče uzajamnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid, Pusić je podsjetila da su obje strane izrazile spremnost da se to stavi na dnevni red. Međutim, kako je rekla, stvari imaju svoj redoslijed i o toj temi se može razgovarati kada se riješe neka prethodna pitanja kao što su pitanja nestalih i procesuiranja osumnjičenih i optuženih za ratne zločine. "To su preduvjeti za raspravljanje o ovoj temi", naglasila je. "Mi hodamo zajedno prema toj točki gdje bismo odustali od tužbi, ali potrebno je ipak prijeći neki put", smatra Mrkić. Komentirajući prošlotjednu presudu Haškog suda Momčilu Perišiću, ministrica je rekla da sudske odluke treba poštovati "i onda kad nam se čini da je presuda u skladu s onim što smo mislili, bez obzira o kome se radi, i onda kad nam se tako ne čini". Odgovarajući na pitanje novinara što je sa sastankom predsjednika dviju država, Mrkić je rekao da će do tog sastanka sigurno doći te da sve dosadašnje sastanke smatra pripremom za to. Mrkić je također pozdravio odluku hrvatske vlade da uvede natpise na ćirlici u Vukovaru.
LJUBLJANA
Sloveniji do kraja godine prijeti bankrot ako nova vlada zaustavi projekt sanacije banaka, upozorio je u ponedjeljak Janez Janša, čija vlada do izbora nove obavlja tekuće poslove. "Ako Slovenija ne nastavi sanaciju bankarskog sustava, bankrotirat će do kraja ove godine i biti prisiljena prihvatiti uvjete za dobivanje međunarodne financijske pomoći u jednom ili drugom obliku", rekao je Janša zastupnicima u parlamentu odgovarajući na zastupnička pitanja. On je u ponedjeljak, kao predsjednik vlade kojoj je prošlog tjedna imenovanjem Alenke Bratušek za novu mandatarku izrečeno nepovjerenje ali obavlja tekuće poslove do izbora nove, odgovorio na zastupničko pitanje o tome što bi se dogodilo ako nova vlada zaustavi plan prebacivanja loših kredita iz bilanci poslovnih banaka na tzv. "slabu banku" kako bi se očistile njihove bilance. Po nekim procjenama, loši krediti u slovenskom bankarskom sustavu iznose petinu nacionalnog BDP-a, a najveći su u bankama u kojima je većinski vlasnik država. Janšina vlada pokrenula je osnivanje "slabe banke" na osnovi zakona koji je parlament prihvatio potkraj prošle godine. No, predviđeni model sanacije još nije u cijelosti operativan, a postavlja se i pitanje hoće li ga nova vlada primijeniti ili će od njega odustati. Janša je rekao da njegova vlada na odlasku nastavlja s postupcima osnivanja "slabe banke" na koju bi se, uz državna jamstva, prebacila loša potraživanja banaka i tako očistile njihove bilance. Na taj bi se način problem loših kredita u bankarskom sustavu konačno riješio, no nepoznanicu donosi nova vlada koja je u formiranju, naveo je stari premijer. U vladi koju želi formirati Alenka Bratušek bit će četiri stranke, a za nastavak sanacije banaka po prihvaćenom modelu za sada je samo centristička Građanska lista (GL), upozorio je Janša, koji je u parlamentu, vjerojatno zadnji put u ulozi premijera, odgovarao na pitanja zastupnika.
BEČ
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukiya Amano zatražio je u ponedjeljak da Iran njegovim inspektorima odmah omogući pristup vojnom postrojenju u Parčinu, u kojem se, po sumnjama IAEA-a, provode ispitivanja povezana s razvojem nuklearnog oružja. "To bi bio pozitivan korak s iranske strane i pokazao bi spremnost Teherana na suradnju s našom agencijom na pitanjima koja su nam suštinski važna", kazao Amano u govoru pred guvernerima IAEA-a u Beču.
Amano, glavni direktor IAEA, kazao je 35-članom upravnom odboru agencije da "ne može izvijestiti ni o kakvom napretku" u posljednjih godinu dana u pogledu rješavanja nedoumica oko iranskog nuklearnog programa. IAEA godinu dana pokušava uvjeriti Iran da s njom surađuje u istragama nekih, po agenciji, sumnjivih procesa u razvoju nuklearnog programa. Amano je kazao da IAEA ostaje predana konstruktivnom dijalogu s Iranom, ali da se pregovori moraju "ubrzati i rezultirati uskoro nekim konkretnim rezultatima". Prioritet IAEA-a je inspekcija Parčina, postrojenja jugoistočno od Teherana u kojem je Iran navodno sagradio eksplozivnu komoru koju koristi za nuklearne testove. Iran to negira.
BERLIN
Nakon što su građani Švicarske na referendumu protekog vikenda glasali protiv pretjerano visokih plaća menadžera i u Njemačkoj su sve glasniji zahtjevi za uvođenjem sličnih ograničenja. "Mi bismo mogli još uoči parlamentarnih izbora u rujnu donijeti sličan zakon", rekao je predsjednik zastupničkog kluba vladajuće Liberalno-demokratske stranke (FDP) Reiner Bruederle u ponedjeljak u Berlinu komentirajući rezultate referenduma u Švicarskoj po kojem će ubuduće plaće menadžera dioničkih društava određivati sami dioničari, a ne upravni odbori kao što je to bio slučaj dosad. Isto tako su ubuduće zabranjene novčane isplate prilikom dolaska ili odlaska iz jedne tvrtke. Za kršenje ovih zakona predviđene su i višegodišnje kazne. Bruederle je objasnio da se FDP oduvijek zalagao za prava vlasnika, a da su u ovom slučaju dioničari vlasnici koji bi trebali odlučivati o visinama plaća menadžera. Za ograničenje plaća menadžerima izjasnio se i Joachim Poss, član predsjedništva Socijaldemokratske stranke Njemačke. "Sadašnja zakonska regulacija nije dostatna u borbi protiv skandalozno visokih menadžerskih plaća", rekao je Poss zaključivši kako dosadašnji dogovori i prijedlozi na dragovoljnoj osnovi nisu polučili željene rezultate.
RIJAD
Američki državni tajnik John Kerry kazao je u ponedjeljak u Rijadu da se nuklearni pregovori s Iranom neće moći "beskonačno" produživati, u pokušaju smirivanja zabrinutosti arapskih monarhija u Zaljevu. "Mi više volimo (SAD i Saudijska Arabija) diplomaciju, ali prozor za diplomatsko rješenje jednostavno ne može, po definiciji, ostati beskonačno otvoren", kazao je Kerry na novinarskom susretu sa saudijskim kolegom Saudom Al-Fajsalom. "Pregovori se neće nastaviti samo zbog pregovora. Nema beskonačnog roka", kazao je on ponovivši američki stav spram pregovora između velikih sila (SAD, Rusija, Kina, Francuska, V. Britanija i Njemačka) i Irana. Princ Saud izrazio je nadu da će ti pregovori o kontroverznom nuklearnom programu, koji se nastavljaju u ožujku na razini stručnjaka, "završiti radikalnim rješenjem".
LONDONDERRY
Policija u Sjevernoj Irskoj je priopćila da je spriječila pokušaj napada na policijsku postaju s minobacačkim granatama, zaplijenivši u ponedjeljak oružje u kamionetu u stambenom području Londonderrya. Četiri granate kućne izrade otkrivene su u kamionetu, objavila je policija koja je uhitila tri osobe i smatra da je u zadnji čas spriječila veliki napad na policijsku postaju. Granate su bile "operativne", istaknule su snage reda koje sumnjiče republikanske disidente. Otkrivene su u noći s nedjelje na ponedjeljak u stražnjem dijelu kamioneta čiji je krov djelomično uklonjen kako bi ih se moglo ispaliti. Očito su bile namijenjene neposrednom napadu u Londonderryju, drugom gradu pokrajine i kulturnom središtu Velike Britanije ove godine. "Trebale su poslužiti napadu na policijsku postaju. Ti su se ljudi spremali proći kroz grad kako bi izveli napad i napravili brojne žrtve. Nisu imali nikakvo jamstvo da će pogoditi cilj" zbog nedostatne preciznosti naprava, objasnio je šef lokalne policije Stephen Cargan.
VARNA
Bugarin Plamen Goranov (36) koji se 20. veljače zapalio ispred gradske vjećnice u Varni, izražavajući na taj način nezadovoljstvo stanjem u zemlji, podlegao je ozljedama u nedjelju navečer, objavljeno je u ponedjeljak iz bolnice u tom gradu. Goranov je, poput brojnih svojih sunarodnjaka i sugrađana bio iznimno nezadovoljan stanjem u zemlji, osobito u Varni. Želio je da s vlasti u njegovu rodnom gradu bude otjeran korumpirani gradonačelnik Kiril Jordanov. Svojim očajničkim činom želio je upozoriti na korupciju u vrhu gradske uprave. Zapalio se u srijedu, samo sat vremena prije nego što je premijer Bojko Borisov objavio da ostavku podnose on i cijela vlada. U Bugarskoj su tjednima trajali masovni prosvjedi građana koji su prvobitno bili izazvani zadnjim visokim računima za električnu energiju, a potom su prerasli i opći pokret nezadovoljstva vladom i stanjem u zemlji.