ZAGREB - Predsjednik vlade i SDP-a Zoran Milanović komentirajući jučer preporuku MMF-a da se produži radni vijek sa 65 na 67 godina istaknuo je da nikoga neće "bičem tjerati da umre na radnom mjestu", ali će omogućiti da, oni koji to žele, mogu produktivno raditi do 70. godine. "Morat ćemo biti fleksibilni, ako netko odradi 40 godina staža, zašto ne bi malo ranije otišao u mirovinu", upitao je. "Ne želimo Zakon o radu koji će omogućiti šutanje radnika nego omogućiti nove forme, no nema radnog mjesta od diplome do 65 godine", kazao je Milanović na sjednici Glavnog odbora Socijaldemokratskog foruma žena (SDFŽ). Govoreći o aktualnom trenutku Milanović je pojasnio jučerašnju izjavu kako su mogući pozitivni učinci štednje i i fiskalne konsolidacije manje-više iscrpljeni i da bi nastavak bio kontraproduktivan, rekavši kako nije pozvao na rasipnost, ni da se zadužujemo i trošimo preko svojih mogućnosti. U modernim državama u kojima su javni rashodi dominantni u društvenom dohotku njihovo brzo rezanje dovelo je do daljnjeg pada ekonomije. "Hodamo po tankoj crti, moramo balansirati i pametno trošiti i ulagati, da ne rasipamo i budemo svjesni da možemo isplatiti koliko stvarno imamo. Javni sektor ne može biti dominatan i nedodirljiv u odnosu na privatni sektor u kojem ljudi ostaju bez posla, jer bez njihova rada ni mi nećemo imati što jesti", istaknuo je Milanović.
ZAGREB - Pedesetak umirovljenih hrvatskih generala okupilo se jučer na sjednici Hrvatskog generalskog zbora, nakon koje su njihovi predstavnici ocijenili da Hrvatska niz godina nema stabilnu politiku prema braniteljima, generalima i hrvatskom narodu i najavili da će od sada govoriti o svakom problemu u društvu. Od ovog trenutka čut će se naše mišljenje o svakom pitanju, a jedno od ključnih pitanja je da neće proći strateške investicije i rasprodaja zemlje i šuma, rekao je nakon sjednice admiral Davor Domazet Lošo. Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, general bojnik Marinko Krešić naglasio je da se imaju pravo očitovati o svim pitanjima u državi jer su branili domovinu i imaju pravo postavljati pitanje zbog čega se u hrvatskom društvu događaju stvari koje nisu po kriterijima koje su zamišljali kad su išli u Domovinski rat. General Ivan Tolj kazao je kako je Zbor nadstranačka organizacija ali da ne živi izvan vremena i prostora. U Hrvatskoj se, kaže, uz velike gospodarske probleme živi u pozamašnoj dezorijentaciji, pri čemu je vrednosni sustav potpuno izokrenut. General zbora Pavao Miljavac kazao je da ne žele sudjelovati u vlasti već davati prijedloge. Domazet je kazao da žele pomoći jer imaju znanje i sposobnosti koje se ne koriste a koje žele staviti u funkciju državnih nacionalnih interesa. Naglasio je kako se ne bi dogodila operacija "specijalnog rata" protiv Hrvatske u slučaju Sirije da su generali bili u savjetničkom timu što je praksa u Izraelu, SAD-u i drugim zemljama, ali ne i u Hrvatskoj. Kad je riječ o uvođenju dvojezičnosti u Vukovaru, za Domazeta je posrijedi "informacijsko ratovanje". Istaknuo je kako tu nije riječ o pismu već da se "hoće označiti da je to srpsko". "Zar je vlada toliko slijepa da nije čula da je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić rekao da je Vukovar srpski grad", upitao se admiral Domazet.
NOVA GRADIŠKA - Seljačke udruge odustale su od prosvjeda zakazanog za ponedjeljak, a s današnjeg sastanka njihova odbora pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori poručeno je ipak kako je uvjet potpunog odustajanja od prosvjeda poštivanje dinamike isplate poticaja dogovorene na jučerašnjem sastanku s ministrima poljoprivrede i financija Jakovinom i Linićem. Rečeno nam je kako će isplata oko milijarde kuna ići od 11. do 15. ožujka, a drugi dio poticaja će se isplatiti u vaučerima do konca mjeseca, izjavio je po završetku novogradiškog sastanka predsjednik Odbora za udruge HPK Stjepan Kunovec. Dodao je kako je ta dinamika prihvaćena od većine predstavnika udruga te dogovoreno da se prosvjedi koji su bili zakazani za 4. ožujka odgađaju. "Uvjet da se uopće ne ide u prosvjede je isplata novčanog dijela poticaja do 15. ožujka. Ukoliko se to ne dogodi tada se prosvjedi velikih razmjera u cijeloj Hrvatskoj prijavljuju za 18. ožujak", pojasnio je Kunovec. Istaknuo je i kako će u poljoprivrednoj komori inzistirati da, prije no što bude pripremljen za drugo čitanje, dobiju na uvid prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi eventualno mogli predložiti amandmane.
ZAGREB - Simfonijski orkestar iz Barcelone, najbolji katalonski orkestar koji izvodi vrhunska djela europskih i latinskoameričkih skladatelja nadahnutih folklorom, gostovao je sinoć u Zagrebu gdje je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pod ravnanjem maestra Pabla Gonzaleza izveo popularni glazbeni program iz Katalonije, Francuske i Španjolske. Španjolski gosti u Lisinskome su nastupili u sklopu programa Lisinski subotom, a zagrebačkoj su se publici predstavili uz zvuke poznatih skladbi Albeniza, Rodriga, Ravela i Turine. Koncert je otvorila eksplozivna i zvonka kompozicija "Catalonia" španjolskoga pijanista i kompozitora Isaaca Albeniza. Uslijedio je slavni "Koncert Aranjuez za gitaru i orkestar", najpoznatije djelo Španjolca Joaquina Rodriga, u kojemu se orkestru pridružio gitarist Juan Manel Canizares, poznat po flamenco repertoaru. No, prava poslastica koncerta bila je njegova završnica, "Bolero" Mauricea Ravela, jedno od najpoznatijih djela u povijesti orkestralne glazbe. Publika je ovacijama ispratila maestralnu orkestraciju Simfonijskoga orkestra iz glavnoga katalonskoga grada, a na poklon je dobila i jedan bonus – sardanu "La Camperola" utemeljitelja toga orkestra Eduarda Toldre. Simfonijski orkestar iz Barcelone utemeljen je 1944. godine.