BRUXELLES - Gospodarska i poslovna klima u 17 zemalja koje koriste euro poboljšala se u veljači četvrti mjesec zaredom zahvaljujući povećanim industrijskim narudžbama, izvijestila je Europska komisija. Indeks gospodarske klime porastao je u eurozoni za neočekivano snažnih 1,6 bodova, na 91,1 bod, signalizirajući nastavak oporavka započetog u studenom prošle godine, priopćila je Komisija. U 27-članoj EU indeks je porastao 1,2 boda, na 92 boda. Raspoloženje u tvornicama u zoni primjene jedinstvene europske valute popravilo se u veljači i menadžeri su u anketi Komisije iznijeli bolje prognoze temeljem očekivane proizvodnje i obujama ukupnih narudžbi. Povjerenje se blago poboljšalo i u uslužnom sektoru budući da su menadžeri revidirali ranije procjene. Povjerenje potrošača blago je poraslo u eurozoni i EU-u, za 0,3 boda, na minus 23,6 odnosno minus 21,6 bodova. U odvojenom izvješću Komisija objavila da je njezin indeks poslovne klime porastao u veljači za 0,36 bodova na minus 0,73 boda, dosegnuvši razinu iz svibnja 2012.
LONDON - Europska agencija za banke (EBA) upozorila je na izrazite razlike u metodama izračuna rizika temeljem kojih banke utvrđuju potrebnu visinu rezervnog kapitala, naznačivši da će možda biti potrebne i regulatorne mjere kako bi se one ublažile. Regulatorne vlasti uvele su strože propise za banke, nazvane Basel III, nakon financijske krize od 2007. do 2009., i sada žele biti sigurne da se banke služe ispravnim metodama izračuna rizika pri određivanju visine rezervnog kapitala. Pojedini regulatori i bankari doveli su u pitanje metode procjene rizične imovine slijedom izvješća da neki zajmodavci možda nastoje izigrati sustav kako bi smanjili iznos koji moraju stavljati na stranu za potrebe pokrivanja eventualnih gubitaka. EBA je u utorak objavila preliminarne rezultate analize rizične imovine u glavnim računovodstvenim knjigama 89 banaka iz 16 zemalja Europske unije, ne navodeći zasad njihova imena. Objava većeg broja podataka neće biti dovoljna da stiša bojazni koje su ulagači i tržišni analitičari izrazili glede pouzdanosti izračuna rizika, upozorio je predsjedatelj EBA-e Andrea Enria.
BERLIN - Povjerenje njemačkih potrošača blago se poboljšalo na pragu ožujka, drugi mjesec zaredom, poduprto pojačanim optimizmom u vezi sa stanjem u gospodarstvu u predstojećem razdoblju s obzirom na stišavanje krize u eurozoni, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje instituta GfK. Indeks raspoloženja potrošača za ožujak porastao je na 5,9 bodova, što je njegova najviša vrijednost od studenog prošle godine. U veljači iznosio je 5,8 bodova, izvijestio je GfK. Indeks se temelji na anketi u kojoj sudjeluje oko 2.000 Nijemaca. Njegovu su vrijednost u najnovijem istraživanju poduprla poboljšana očekivanja potrošača vezano za stanje u gospodarstvu u narednom razdoblju i pojačana spremnost na kupnju. "Trenutno je europska financijska kriza gotovo u potpunosti iščeznula iz medija. Mirni su i igrači na financijskim tržištima pa su Nijemci relativno opušteni u pogledu budućnosti. Očekuju stabilno poboljšanje stanja u njemačkom gospodarstvu u predstojećim mjesecima", stoji u priopćenju instituta GfK.
BRUXELLES - Europski ministri ribarstva postigli su u srijedu dogovor o postupnom uvođenju zabrane bacanja ribe koju se ne može prodati, što bi trebalo osigurati održivije ribarenje u Europskoj uniji. Europski ribari bacaju natrag u more 23 posto ulovljene ribe koju ne mogu prodati, jer je premalena, nepotrebna ili jednostavno premašuje dopuštene kvote. Nakon gotovo 20 sati teških pregovora, ministri su odlučili od 2014. uvesti zabranu bacanja pelagičkih vrsta ribe, objavilo je irsko predsjedništvo EU-a. Zabrana bacanja ribe uvodit će se postupno do 2019., ovisno o vrstama ribe i morskim zonama: od 2015. vrijedit će za Baltičko more, od 2016. za Sjeverno more i vode sjeverozapadnog i jugozapadnog Atlantika, a od 2017. za Sredozemlje, Crno more i ostale vode. U prve dvije godine bit će dopušteno bacanje devet posto ribe, zatim osam posto u iduće dvije te u posljednjoj fazi sedam posto, dok bi neke kvote mogle biti prenosive.
PARIZ - Europski zrakoplovni koncern EADS izvijestio je u srijedu o snažnom rastu prihoda i dobiti u prošloj godini zahvaljujući rekordnoj prodaji proizvođača komercijalnih zrakoplova Airbusa i stabilnog poslovanja u odjelu za vojnu opremu. EADS je u priopćenju objavio da je u 2012. ostvario neto dobit u visini 1,228 milijardi eura, što je porast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Temeljna ili operativna dobit koja isključuje kamate, poreze i jednokratne stavke porasla je na 3,0 milijarde eura, s 1,8 milijardi eura u 2011. Prihodi su uvećani 15 posto, na 56,48 milijardi eura, navodi se u priopćenju. U prognozama za tekuću 2013. EADS je procijenio da će ostvariti 3,5 milijardi eura operativne dobiti, "pod uvjetom da svjetsko gospodarstvo i zračni promet rastu u skladu s prevladavajućim neovisnim prognozama i da ne bude velikih poremećaja uslijed trenutne dužničke krize". EADS je objavio da je Airbus lani isporučio rekordnih 588 zrakoplova, uključujući i 30 A380 superjumba.
PRAG - Medijska grupa Central European Media Enterprises (CME) objavila je da planira prikupiti novac prodajom imovine, podizanjem naknada i pregovorima s najvećim dioničarem Time Warnerom o povećanju njegova udjela u grupi. Američka medijska kompanija Time Warner, vlasnik kabeleske mreže HBO i filmskog studija Warner Bros, trenutno drži 49,9 posto udjela u CME-u, koji upravlja televizijskim kućama u središnjoj Europi, Rumunjskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. U Hrvatskoj vlasnik je Nove TV. CME je izvijestio da je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio pad prihoda za 3,8 posto, na 253,3 milijuna dolara, budući da je globalna gospodarska kriza smanjila spremnost kompanija da troše na oglašavanje. Temeljna dobit (OIBDA) smanjila se u četvrtom tromjesečju 20,7 posto, na 60,7 milijuna dolara. Za cijelu godinu OIBDA je pao za 16,2 posto, na 125,4 milijuna dolara, što je ispod ciljanih od 130 do 140 milijuna dolara. Prihodi su kliznuli 1,6 posto, na 772,1 milijun dolara.
LJUBLJANA - Slovenska energetska skupina Petrol ostvarila je u 2012. godini prihod od 3,8 milijardi eura i čistu dobit od 53,9 milijuna eura. Prihod je povećan za 15 posto, a dobit za tri posto u odnosu na 2011. godinu, što je nadzorni odbor u utorak ocijenio dobrim poslovnim rezultatom, unatoč zaoštrenim uvjetima poslovanja i teškim makroekonomskim prilikama na tržištima na kojima je Petrol prisutan, te revidirani poslovni rezultat potvrdio. Petrol je u 2012. godini prodaju naftnih derivata povećao za 7 posto u odnosu na prethodnu. Prihod od prodaje ostale trgovačke robe povećao je također za 7 posto - na 472,2 milijuna eura. U vlasništvu skupine Petrol je 462 benzinskih crpki. Od toga ih je 315 u Sloveniji, 92 u Hrvatskoj, 37 u Bosni i Hercegovini, 8 u Srbiji, 5 u Crnoj Gori te 5 na Kosovu. Energetska skupina Petrol je u 2012. prodala i 128,8 milijuna kubičnih metara zemnog plina, što je 13 posto više nego 2011, i 2,4 teravatsati (twh) električne energije, što je za 125 posto više nego 2011. godine, objavio je Petrol.
LONDON - Cijene barela nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima oko razine od 113 dolara budući da ni najnoviji pregovori zapadnih sila i Irana nisu donijeti rješenje u sporu oko iranskog nuklearnog programa. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 30 centi, na 113,01 dolara. Dan ranije nakratko se spustila i na samo 112,41 dolar, najnižu razinu od 24. siječnja. I na američkom tržištu cijene su danas bile više, za 24 centa, dosegnuvši 92,87 dolara. Cijene nafte spustile su se jučer na najnižu razinu u mjesec dana nakon što su neriješeni talijanski izborni rezultati iznova potpirili zabrinutost ulagača za stabilnost gospodarstva eurozone. Jučerašnji obrana čelnika američke središnje banke Bena Bernankea u Kongresu programa kupnje obveznica, za koji se smatra da podupire oporavak gospodarstva a time i potražnju za naftom, podupro je američka tržišta dionica ali su ulagači na naftnim tržištima preusmjerili pozornost na pat-poziciju u Italiji. Danas su se i naftna tržišta okrenula Bernankeovu govoru a dodatnu potporu pružili su im i zaključeni razgovori Irana i zapadnih sila o spornom nuklearnom programu.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada, jer je predsjednik Feda Ben Bernanke potvrdio da će američka središnja banka i dalje voditi labavu monetarnu politiku, dok se eurom trguje oprezno zbog bojazni ulagača od produbljivanja krize u Italiji. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu više od 1 posto, a pale su, oko 0,3 posto, i cijene dionica u Hong Kongu. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji ojačali su između 0,1 i 0,6 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,5 posto, nakon što je jučer potonuo 1,2 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica nadoknadile dio gubitaka od prethodnog dana, kada su pale po najvećoj dnevnoj stopi u posljednja tri mjeseca, a ulagače je ohrabrio predsjednik Feda Ben Bernanke, čvrsto braneći program središnje banke za kupnju obveznica. Dow Jones ojačao je 115 bodova, ili 0,84 posto, na 13.900 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,61 posto, na 1.496 bodova, a Nasdaq indeks 0,43 posto, na 3.129 bodova. Jučer je S&P 500 indeks nadoknadio dio gubitaka jer je Bernanke u izvješću Kongresu čvrsto branio program kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, tzv. kvantitativno popuštanje monetarne politike. Predsjednik Feda poručio je i političarima u Washingtonu da izbjegnu oštro smanjenje proračunskih rashoda kako ne bi naštetili oporavku gospodarstva. Do petka bi, naime, republikanci i demokrati trebali postići sporazum o selektivnom smanjenju proračuna, kako bi se izbjeglo automatsko smanjenje budžetskih rashoda, koje bi moglo usporiti ionako spor rast gospodarstva.