LONDON - Aktivnosti privatnih kompanija širom 17-člane eurozone u veljači su ponovo pogoršane, ukazujući na produbljivanje krize i sve veći jaz između članica, poglavito dvaju vodećih gospodarstava, pokazalo je budno praćeno izvješće londonske tvrtke Markit. Preliminarni sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni i uslužni sektor eurozone, koji izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, u veljači se spustio na 47,3 boda, sa 48,6 bodova u prethodnom mjesecu. Time se PMI čvrsto i dalje drži ispod razine od 50 bodova u području pada aktivnosti, dok su vrijednosti iznad 50 bodova znak rasta aktivnosti. Indeks PMI za uslužni sektor eurozone u veljači se spustio također za 1,3 indeksna boda, na 47,3 boda, i trenutno je na najniži u posljednja tri mjeseca. Odgovarajući indeks za proizvodni sektor skliznuo je na 47,8 bodova na najnižu razinu u dva mjeseca, s 47,9 bodova u siječnju. Najnoviji pokazatelji navode na ocjenu da je 17-člana regija na putu da u prvom tromjesečju ponovno zabilježi pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju zaredom, premda bi procijenjeni pad trebao biti slabiji u usporedbi s četvrtim tromjesečjem lani kada su aktivnosti smanjene za 0,6 posto, uz očekivani pad između 0,2 i 0,3 posto, kazao je Markitov ekonomist Chris Williamson.
WASHINGTON - Sjedinjene Države su u srijedu najavile "snažnu" reakciju na krađu industrijskih tajni koju počine strana poduzeća i zemlje, po dokumentu što ga je objavila Bijela kuća. "I ubuduće ćemo odlučno djelovati na suzbijanju krađe industrijskih tajni koje bi strane kompanije i zemlje mogle iskoristiti za stjecanje neprilične koristi", dodaje američka vlada u tom tekstu, navodeći brojne primjere kineske špijunaže i opisujući načine borbe s tim fenomenom. "Tendencije koje se pojavljuju pokazuju da su slučajevi gospodarske špijunaže i krađe čije su žrtve američka poduzeća, sve učestaliji", ističe se u tom izvješću u kojemu se izlaže strategija borbe s tom pojavom, napose putem jačanja međuvladine koordinacije i senzibilizacije poduzeća. "Inozemni konkurenti američkih društava, među kojima su neki povezani s inozemnim vladama, povećali su broj svojih pokušaja krađe podataka u vezi s industrijskom tajnom, vrbujući sadašnje i bivše zaposlenike", upozorava se u tekstu. Američka vlada ističe da "krađa industrijske tajne prijeti američkim poduzećima, potkopava nacionalnu sigurnost i ugrožava američko gospodarstsvo" i obećava da će "vršiti trajan i koordiniran diplomatski pritisak na treće zemlje kako bi ih odvratila" od takvih krađa.
STRASBOURG - Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je u četvrtak Europski parlament da prihvati dugoročni europski proračun za razdoblje od 2014. do 2020., dogovoren početkom veljače, kojemu većina eurozastupnika prijeti vetom. "Znam da predstoje teški pregovori s Parlamentom. To je prirodno. Želim jednostavno istaknuti da bez dogovora u Europskom vijeću ne bi bilo apsolutno nikakva temelja za odluku Parlamenta", kazala je. "Mislim da bi bio dobar savjet da ne gledamo prvo ono što nas razdvaja, nego da se koncentriramo na ono što povezuje Europsko vijeće i Parlament", dodala je. Postignuti rezultat "od neprocjenjive je vrijednosti", ocijenila je, istaknuvši da je dogovoreni proračun dobar za "rast, konkurentnost i zapošljavanje". "To je dobra vijest za budućnost Europe". "Jasno kažem: nitko, ni među državama žrtvama krize niti među onima koje nose najveći teret solidarnosti, ne bi mogao prihvatiti da u Europi moraju štedjeti svi osim same Europe", dodala je. Europski čelnici dogovorili su na zadnjem summitu sedmogodišnji proračun od 960 milijardi eura u preuzetim obvezama i 908,4 milijardi u stvarnim plaćanjima, što je znatno smanjenje u odnosu na originalni prijedlog Europske komisije. No čelnici četiriju najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu zaprijetili su blokadom kompromisa, upozorivši da bi proračun u takvom obliku oslabio konkurentnost europskog gospodarstva.
PARIZ - Francuski ministar za industriju i rast osudio je uvredljive izjave američkog poslovnog čelnika na račun francuskih radnika, poručivši da će se Pariz boriti protiv kompanija koje eksploatiraju jeftinu radnu snagu. Čelnik američkog proizvođača guma Titan Maurice Taylor poručio je u pismu adresiranom na ministra Arnauda Montebourga i datiranom 8. veljače da nije zainteresiran za preuzimanje gubitaškog pogona Goodyeara na sjeveru Francuske budući da francuski radnici "imaju visoke plaće a rade samo tri sata" dnevno. Pismo je u srijedu objavio francuski poslovni dnevnik Les Echos. "Titan će kupiti kineskog ili indijskog proizvođača guma, plaćati radnike manje od jednog eura po satu i isporučivati Francuskoj koliko god joj guma bude potrebno", napisao je Taylor koji je zbog grubog pregovaračkog stila i loga tvrtke stekao nadimak Grizli. "Titan ima novac i znanje potrebno za proizvodnju guma. Što ima ludi sindikat? Ima francusku vladu", poručio je Taylor. Francuski ministar za industriju i rast Arnaud Montebourg podsjetio je Taylora u pismu da su Sjedinjene Američke Države najveći ulagač u Francuskoj, gdje 4.200 podružnica američkih kompanija zapošljava gotovo pola milijuna ljudi.
LJUBLJANA - Slovenska vlada nastavlja s pripremama za sanaciju bankarskog sustava pa je u četvrtak kao jednog od četiri izvršna direktora ustanove koja će upravljati lošim kreditima banaka nakon njihova prenošenja na tzv. "slabu banku" imenovala iskusnog švedskog financijskog i bankarskog stručnjaka Carla-Johna Lindgrena. Već prije u upravu "slabe banke", čiji je puni naziv Društvo za upravljanje potraživanjima banaka (DUTB), imenovani su Šveđani Lars Nyberg i Arne Berggren. Svi oni imaju bogato iskustvo u pronalaženju rješenja za riskantna bankarska potraživanja koja su stekli u Švedskoj, ali i u baltičkim zemljama te Španjolskoj, Rusiji i drugim državama. Četvrti izvršni direktor "slabe banke" je državni tajnik u ministarstvu financija Andrej Šircelj. Inozemne članove uprave slabe banke slovenskoj su vladi preporučili MMF, Svjetska banka i Europska komisija. Zakon koji planira sanaciju slovenskih banaka koje imaju problem s lošim kreditima u parlamentu je prihvaćen, ali još nije operativan. Plan Janšine vlade da banke sanira preko slabe banke i dalje nailazi na jake otpore oporbe, ali i nekih stručnjaka. Smatraju da bi umjesto prebacivanja riskantnih kredita na slabu banku bolje rješenje bila nova dokapitalizacija vodećih banaka u vlasništvu države, a u kojima su takvi krediti najproblematičniji.
ZAGREB - Postupak utvrđivanja važne kamate libor u Velikoj Britaniji još nije besprijekoran i još uvijek podliježe malverzacijama, upozorio je američki regulator u razgovoru za BBC. "Još nas čeka puno posla", zaključio je u razgovoru za BBC predsjednik američke Komisije za trgovanje terminskim ugovorima za isporuku roba (CFTC) Gary Gensler. Natuknuo je da je u mnogim slučajevima libor "u potpunosti izmišljen". Zbog namještanja londonske međubankovne ponudbene kamatne stope (libor) niz banaka kažnjen je globama koje su dosegnule i stotine milijuna funti. Čelnik američkog regulatora doputovao je u London kako bi se sastao s dužnosnicima britanskog regulatora financijskih usluga Financial Services Authority (FSA). Libor se utvrđuje u Londonu a trebao bi odražavati prosječnu kamatu koju banke naplaćuju jedna drugoj za pozajmice. Koristi se kao referentna vrijednost za najraznovrsnije novčane transakcije širom svijeta, od automobilskih i hipotekarnih kredita do složenih financijskih transakcija. Govoreći o skandalu s namještanjem libora, Gensler je ustvrdio da je namještanje bilo "sveprisutno" i dodao da vlasti ne mogu jamčiti da je ta kamata otporna na malverzacije.
BEČ - Austrijska i plinska naftna grupa OMV prošle je godine profitirala u prvom redu od obnove proizvodnje u Libiji zahvaljujući kojoj je njezina operativna dobit porasla 24 posto. Austrijska je kompanija u 2012. ostvarila dobit prije poreza kamata i poreza (EBIT) od 3,104 milijardi eura, od čega na rumunjsku grupu Petrom otpada 1,273 milijarde eura. Čisti EBIT prilagođen za vrijednost zaliha uvećan je 35 posto i iznosio je 3,41 milijardu eura. Prihodi su porasli 25 posto, na 42,6 milijardi eura. U četvrtom tromjesečju EBIT je poskočio čak 47 posto, na 791 milijun eura. Čisti EBIT prilagođen za vrijednost zaliha uvećan je 30 posto i iznosio je 956 milijuna eura. Prihodi su uvećani 22 posto i iznosili su 11,390 milijardi eura. Proizvodnja nafte i plina povećana je u prošloj godini pet posto zahvaljujući povećanoj proizvodnji u Libiji koja je više nego nadoknadila pad proizvodnje u Rumunjskoj i na Novom Zelandu. OMV-ova proizvodnja u Libiji pala je nakon pobune protiv bivšeg čelnika Muammara Gadafija u veljači 2011.
ŠANGAJ - Kineski proizvođač automobila Geely, vlasnik švedskog Volvo Carsa, najavio je osnivanje istraživačkog i razvojnog centra u toj skandinavskoj zemlji kako bi iskoristio prednosti razvijene europske tehnologije. Centar će biti smješten u Goeteborgu gdje je sjedište Volva a započet će s radom do kraja ove godine. Dizajnirat će dijelove za novu generaciju malih obiteljskih automobila za obje kompanije, navijestio je Geely u priopćenju objavljenom u srijedu. "Naša grupa ima ambiciozne ciljeve poboljšanja konkurentnosti naših brendova. Geely će nastaviti poboljšavati kvalitetu svojih proizvoda u godinama koje dolaze, a od Volvo Carsa ima što naučiti", rekao je predsjednik uprave Geelyja Li Shufu. Li tvrdi da centar neće ugroziti integritet brenda Volva i razvoj njegovih proizvoda. Geely je kupio švedsku kompaniju od Forda 2010. Obje kompanije već su krenule u potragu za oko 200 inženjera u Kini i Švedskoj za potrebe tog centra, navodi se u priopćenju. Geely spada među najveće privatne proizvođače automobila u Kini a početkom mjeseca objavio je da je za 11 milijuna funti (17 milijuna dolara) kupio proizvođača londonskog crnog taksija, nakon što je Mangan Bronze Holdings zatražio zaštitu od vjerovnika.
LONDON - Cijene barela nafte spustile su se u četvrtak na londonskom tržištu prema 114 dolara pod pritiskom bojazni da bi američka središnja banka Fed mogla ukinuti stimulativne mjere prije no što se očekuje. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 1,28 dolara, na 114,32 dolara. Jučer su zaključile trgovinu u minusu 1,92 dolara, na 115,60, a trend pada nastavljen je i u elektroničkoj trgovini nakon zatvaranja tržišta. Na američkom su tržištu cijene također oslabile 1,28 dolara, kliznuvši na 93,94 dolara. Jučer su cijene terminskih ugovora za isporuke u ožujku izgubile na vrijednosti 2,2 dolara, strmoglavivši se na 94,46 dolara. Cijene za isporuke u travnju smanjile su se 1,88 dolara, na 95,22 dolara. Jučer su cijene nafte zabilježile najveći pad u ovoj godini nakon što su se proširile glasine da je jedan hedge fond prisiljen lividirati pozicije, iako nije bilo nikakvog dokaza o likvidacijama pojedinačnog fonda. Zabrinutost je u srijedu dodatno pojačao objavljeni zapisnik s prošlog sastanka odbora za monetarnu politiku američke središnje banke, koji je potpirio sumnje da bi banka mogla i prije no što se očekuje ukinuti poticajne mjere za gospodarstvo.
NEW YORK - U srijedu su na Wall Streetu cijene dionica zabilježile najveći dnevni pad u posljednja tri mjeseca, jer je ulagače obeshrabrila mogućnost da bi američka središnja banka mogla smanjiti ili sasvim ukinuti program kupnje obveznica. Dow Jones oslabio je 0,77 posto, na 13.927 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,24 posto, na 1.511 bodova, a Nasdaq indeks 1,53 posto, na 3.164 boda. Najveći dnevni pad S&P 500 indeksa od studenoga prošle godine posljedica je objave zapisnika s nedavne sjednice Feda, koja je pokazala da su pojedini čelnici američke središnje banke zabrinuti zbog troškova kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, pa bi mogli smanjiti ili sasvim ukinuti taj program, poznat kao kvantitativno popuštanje. Kvantitativno popuštanje monetarne politike Fed je uveo 2008. kako bi suzbio financijsku krizu i izvukao gospodarstvo iz recesije. To je poticalo rast cijena dionica jer tim programom kupnje obveznica središnja banka povećava svoje bilance i ubrizgava svjež novac na financijska tržišta, što izaziva pad kamata i potiče kreditiranje.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale zbog glasina da jedan hedge fond prodaje svoju imovinu, ali i mogućnosti da američka središnja banka smanji svoj program kupnje obveznica. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Južnoj Koreji skliznule oko 0,5 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Australiji i Šangaju potonuli su između 1,7 i 3,4 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 1,3 posto. Najviše su jutros pale cijene dionica u rudarskom i energetskom sektoru, zbog oštrog klizanja cijena sirovina. Cijena bakra zaronila je na najnižu razinu u dva, a zlata u sedam mjeseci. Nakon što je jučer pala za 1,8 dolara, jutros je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku skliznula daljnjih 80-ak centi, na 94,35 dolara po barelu.