ZAGREB - Građani koji sada koriste minus na tekućem računu koji je dva pa i tri puta veći od njihove mjesečne plaće imat će rok od godinu dana da to dopušteno prekoračenje po tekućem računu svedu na razinu svog prosječnog mjesečnog primanja, prijedlog je Ministarstva financija koje time želi spriječiti prekomjerno, skupo zaduživanje građana. Ministarstvo je potvrdilo da radi na izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, a te su izmjene trenutno u fazi očitovanja nadležnih tijela državne uprave. Kako se navodi, predviđeno je uvođenje ograničenja visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu koje ne bi smjelo prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun unazad šest mjeseci. Time se "sprječava prekomjerna zaduženost građana temeljem odobrenih prekoračenja po tekućim računima, posebice imajući u vidu da je kamata koju banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice". Građani će imati godinu dana prijelaznog razdoblja, od dana stupanja na snagu tog zakona, za svođenje minusa po tekućem računu u granice dopuštenog, odnosno na razinu prosječnog mjesečnog priljeva. Izmjenama se uvodi i mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite, kao i metodu izračuna kamata na te kredite, čime im se daje poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope. Izmjene Zakona o kreditnim institucijama obuhvaćaju politiku primitaka nositelja ključnih funkcija u kreditnim institucijama, a podzakonskim bi se aktima odredilo da varijabilni primici, odnosno bonusi ne smiju prelaziti iznos od jedne četvrtine ukupnih primitaka.
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) ne vidi razloga da se ograničavanje prekoračenja po tekućim računima propisuje zakonom, jer zadire u slobodu ugovaranja i izbora proizvoda za klijente te raznovrsnost ponude, a time i poslovne politike banaka te drže da je umjesto toga potrebno podizati razinu financijske pismenosti građana. Komentirajući najavljene izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju, iz HUB-a navode kako banke već godinama ističu da je minus na tekućem računu jedan od najskupljih kredita, koji bi trebao služiti samo za pokrivanje 'rupa' u mjesečnom proračunu građana. Ističu i da godinama kroz projekt Upravljanja osobnim financijama pokušavaju pojasniti da je u pravilu povoljnije uzeti drugu vrstu kredita i tako redovnim uplatama 'pokriti minus'. "Ako je to cilj predlagatelja ovih izmjena, ne vidimo razloga da se to propisuje zakonom, jer zadire i u slobodu ugovaranja i izbora proizvoda za klijente, i u raznovrsnost ponude, a time i poslovne politike banaka. Umjesto toga, potrebno je podizati razinu financijske pismenosti kod građana koordiniranim djelovanjem regulatora i poslovnih banaka, smatraju u HUB-u. Po podacima Hrvatske narodne banke, krajem prosinca prošle godine okvirni krediti stanovništvu putem dopuštenog minusa na tekućem računu iznosili su 7,2 milijarde kuna.
ZAGREB - Udruga Franak podržala je danas napore ministra financija i Vlade da "zaštite prava stotina tisuća građana koji su ugovorili kredite s promjenjivom kamatnom stopom, koja se mijenja internim samovoljnim odlukama banaka". Iz Udruge Franak u pismu Vladi i ministru financija Slavku Liniću ponavljaju svoj stav da je dosadašnji način promjene kamatne stope nezakonit, jer je u suprotnosti s odredbama Zakona o obveznim odnosima. Ujedno izražavaju nadu da će Vlada prepoznati nužnost da se u svim dijelovima u kojima spomenuti zakoni osiguravaju zaštitu potrošača - korisnika kredita, osigura da se ta prava i zaštita odnose i na postojeće korisnike, odnosno one koji su ranije sklopili ugovore, kao i one koji će ih tek sklopiti nakon stupanja na snagu ovog zakona, "jer će u suprotnom doći će do nejednakog položaja postojećih i budućih korisnika kredita".
VINKOVCI - Vukovarsko-srijemski poljoprivrednici i stočari od jutros prosvjeduju na nekoliko mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji, nezadovoljni odnosom Vlade i Ministarstva poljoprivrede prema poljoprivredi i stočarstvu. Po riječima predsjednika Sindikata hrvatskih seljaka Tomislava Pokrovca, prosvjedi su organizirani na punktovima u Retkovcima, Ilači, Bogdanovcima, Gradištu, Antinu i Županji, na kojima ukupno prosvjeduje oko 150 seljaka. Oni mirno prosvjeduju uz prometnice ne blokirajući promet, a dio prosvjednika provezao se traktorima u sporoj vožnji županijskim prometnicama. Nezadovoljni poljoprivrednici i stočari traže ukidanje ili doradu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i hitnu isplatu zaostalih poticaja. Također traže isplatu kapitalnih ulaganja.
ZAGREB - Hrvatska turistička zajednica (HTZ) predstavit će hrvatski turizam od 20. do 24. veljače na jednom od najvažnijih njemačkih turističkih sajmova, f.re.e u Muenchenu, najavili su danas iz Glavnog ureda HTZ-a. Uz HTZ na hrvatskom štandu na sajmu f.re.e kao suizlagači predstavit će se 15-ak turističkih tvrtki iz Hrvatske i Muenchena, među kojima su većinom kamping resorti, s obzirom da taj sajam posebnu pažnju skreće na ponudu kampinga, karavaninga i nautike. Prvog dana sajma, 20. veljače, hrvatski će štand u poslijepodnevnim satima posjetiti najbolji hrvatski skijaši u povijesti Ivica i Janica Kostelić, koji će nakon druženja s posjetiteljima dati izjave za medije. To je prvi put da najbolji hrvatski skijaši dolaze na hrvatski turistički štand u sklopu nekog međunarodnog turističkog sajma. Drugog dana sajma, 21. veljače, HTZ će održati konferenciju za medije na kojoj će predstaviti aktualna kretanja u hrvatskom turizmu i promovirati investicije u turističku infrastrukturu, kao i pristupanje Hrvatske EU-u.
ZAGREB - Šesti Dani kreativnosti i inovativnosti posvećeni temama regionalnog razvoja, kreativnosti, inovacija i istraživanja kao temelja rasta i konkurentnosti, pametnih i kreativnih gradova i ženama kao predvodnicama socijalnih inovacija, ove će se godine održati 19. i 20. travnja u Puli, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. U fokusu ovogodišnje konferencije su kreativnost, inovacije i istraživanje kao glavni alati razvoja definirani i u kontekstu nove razvojne strategije Europe 2020., kazala je predsjednica Mreže za razvoj i kreativnost Ivana Nikolić-Popović.
ZAGREB - Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosila je 2,6 milijardi kuna, što je 8,6 posto manje nego u istom razdoblju 2011. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata dosegnula 1,6 milijardi kuna i pala je za 10,8 posto, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 988,4 milijuna kuna, što je pad od 4,9 posto. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom tromjesečju lani žitarice imaju udio od 15,7 posto. Vrijednost otkupa i prodaje žitarica iznosi 406,2 milijuna kuna. Vrijednost prodaje i otkupa sirovog kravljeg mlijeka iznosila je 298,8 milijuna kuna, što je udjel od 11,6 posto.
ZAGREB - Mlinsko pekarska industrija Mlinar u prošloj je godini ostvarila dobit od 6,1 milijun kuna, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je dobit bila 10,6 milijuna kuna, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješća tvrtke objavljenog danas na Zagrebačkoj burzi. Ukupni su prihodi Mlinara u tome razdoblju dosegnuli 292,5 milijuna kuna i veći su za 8,7 posto. Istodobno, povećani su i ukupni rashodi, i to za 10,9 posto, na 286,47 milijuna kuna. Rast prihoda i rashoda rezultat je razvoja i investicija u poslovanju maloprodajnog lanca, povećanja obujma poslovanja u segmentu veletrgovine i otvaranja novih inozemnih tržišta, navode u toj tvrtki. Mlinar je u 2012. uložio u investicije 62,4 milijuna kuna i to prvenstveno u preuređenje i otvaranje novih prodajnih mjesta u Hrvatskoj te u novu modernu tvornicu kruha u Zagrebu.
ZAGREB - U nedostatku novih vijesti iz domaćeg poslovnog sektora, na Zagrebačkoj burzi trgovanje je danas mirno, dok indeksi osciliraju između pozitivnog i negativnog područja. Oko 12,00 sati Crobex je bio u minusu 0,17 posto, na 1.911 bodova, dok je Crobex10 bio u plusu 0,17 posto, na 1.075 bodova. Redovni promet iznosio je oko 5 milijuna kuna, otprilike isto kao i jučer u ovo doba. Najveći promet, oko 730.000 kuna, do podneva je ostvaren dionicom Vupika. Cijena joj je porasla gotovo 3 posto, na 127,99 kuna. Slijedi dionica AD Plastika, s prometom od 671,5 tisuća kuna. Cijena joj je ojačala 0,47 posto, na 119,5 kuna. Među dobitnicama ističe se dionica Diokija, sa skokom cijene za 7,46 posto, te Valamar Adria Holdinga, čija je cijena porasla 6,75 posto. Najveća gubitnica među likvidnijim izdanjima je dionica Dalekovoda, s padom cijene za 5,38 posto. Cijena dionice HT-a stagnira oko 270 kuna, a dosad je njome ostvareno 372.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,009 posto, a prema švicarskom franku za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenuje od sutra, iznosi 7,579604 kune, a franka 6,147785 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru i britanskoj funti, prema dolaru za 0,14 posto, a prema funti za 0,28 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,684419 kuna, a funte 8,807348 kuna.