ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izvijestio je danas kako su rezultati potvrdne analize iz referentnog laboratorija u Beču pokazali neznatno povišenu razinu aflatoksina iznad dopuštene na 11 uzoraka s hrvatskih farmi, te ponovio kako je hrvatsko mlijeko kvalitetno i zdravstveno ispravno. Rezultati potvrdne analize iz Beča pokazali su da je na 11 uzoraka s farmi razina aflatoksina neznatno iznad dopuštene - dozvoljeno je 0,05 mikrograma po litri, a 0,057 je prosječna vrijednost u nalazima iz Beča, istaknuto je na konferenciji za novinare u Ministarstvu poljoprivrede. U proteklih tjedan dana, od početka pojačane kontrole, na Hrvatskom veterinarskom institutu analizirano je ukupno 184 uzorka mlijeka, od čega je 158 uzoraka uzeto u industriji (sve najveće mljekare), 15 na farmama i 11 iz uvoza. Rezultati su pokazali da je bilo 64 pozitivna uzorka u industrije, 11 s farmi te jedan uzorak iz uvoza, istaknuto je na konferenciji za novinare u Ministarstvu. Kao izvor aflatoksina utvrđena je nesukladna stočna hrana, te je kao problem detektirana istočna Hrvatska. Jakovina je istaknuo kako se koordiniranom akcijom veterinarske i sanitarne inspekcije kontrolira cijeli lanac od polja do stola, a kontrolira se i domaće i uvozno mlijeko u maloprodaji te poručio kako je mlijeko hrvatskih farmi visoke kvalitete, sigurno i zdravstveno ispravno te kako nema potrebe izazivati paniku među potrošačima. U tijeku je i kontrola mlijeka iz maloprodaje od strane sanitarne inspekcije, riječ je o 12 uzoraka mlijeka od kojih devet stranih proizvođača i tri domaća, analiza se obavlja u Zavodu za javno zdravstvo, a rezultati će biti poznati početkom idućeg tjedna.
ZAGREB - Monetarna je politika učinila sve što je mogla da pomogne hrvatskom gospodarstvu bez poduzimanja korake koji bi imali nepoželjne posljedice, no nakon pet godina stagnacije ili recesije sve analize govore da su samo strukturne reforme temelj za 'otključavanje' potencijala održivog rasta u budućnosti pa tako i konkurentnosti, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić. Otvarajući konferenciju "Međunarodna konkurentnost i poslovna privlačnost Hrvatske", u organizaciji HNB-a i OECD-a, Vujčić je istaknuo da središnja banka u ovom trenutku održava 5 milijardi kuna viška likvidnosti u sustavu, što je omogućilo povijesno najniže kamatne stope na međubankarskom tržištu, uslijed čega se država može najjeftinije zadužiti po trezorskim zapisima. Također, HNB obavlja i svoju osnovnu funkciju, održavajući kontinuirano nisku stopu inflacije (osim kod administrativno uređenih cijena, na koje HNB nema utjecaja), a sve uz zadržavanje stabilnosti tečaja, čime se štite korisnici kredita s valutnom klauzulom od još većih problema od onih u kojima su sada. Odgovarajući na kritike da HNB djeluje u cilju zaštite banaka, Vujčić je rekao da središnja banka uistinu štiti bankarski sustav, u kojem hrvatski građani i poduzeća drže svoj novac, od financijskih nestabilnosti, ali i da činjenica da je 80 posto depozita u stranoj valuti znatno smanjuje dosege monetarne politike. I dok su mogućnosti monetarne politike već sužene, u povećanju konkurentnosti i poslovne privačnosti Hrvatske veću ulogu treba imati gospodarska politika, kroz hrabriju provedbu donošenja ili promjene zakonskih propisa i strateških dokumenata. Tako je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio dovršetak strateškog i zakonodavnog okvira za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
SPLIT - Čelnici Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata (SMH-IS) na današnjoj su panel raspravi, održanoj u Splitu pod nazivom "Zašto treba Hrvatskoj brodogradnja", zatražili od Vlade i budućih vlasnika hrvatskih brodogradilišta na uvid programe restrukturiranja brodogradilišta i kupoprodajne ugovore. "Poručujem Vladi i budućim vlasnicima da nam dostave programe restrukturiranja brodogradilišta i ugovore o preuzimanju dionica, to jest kupoprodajne ugovore, tako da i mi kao sindikat pratimo proces", istaknuo je predsjednik SMH-IS Vedran Dragičević. Naglasio je kako taj sindikat nije upoznat sa sadržajem tih ugovora tako da ne zna je li sindikatima prihvatljiv eventualni tehnološki višak u brodogradilištima. S obzirom na mali broj narudžbi za gradnju brodova stanje u hrvatskoj brodogradnji je katastrofalno te je za njihovo spašavanje potrebna suradnja struke, radnika, budućih vlasnika i Vlade, istaknuo je Dragičević. Povjerenik SMH-IS za Dalmaciju Joško Franić kazao je kako je za 28. veljače u Splitu planirano potpisivanje kupoprodajnog ugovora po kojem bi samoborska tvrtka DIV postala većinski vlasnik Brodosplita. Istaknuo je kako SMH-IS inzistira da prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora sindikat s budućim vlasnikom potpiše socijalni sporazum radi zaštite interesa zaposlenika Brodosplita. Član Uprave Brodosplita Antun Čagalj zauzeo se za interesno povezivanje Brodosplita i Brodotrogira. "Ta su dva brodogradilišta međusobno udaljena 25 kilometara i logično je njihovo intreseno povezivanje, ali to nije spajanje", kazao je.
ZAGREB - Na linijama u javnom obalnom pomorskom prijevozu na Jadranu u prošloj je godini prevezeno 11,2 milijuna putnika i 2,7 milijuna vozila, odnosno promet putnika i vozila zadržao se na razini ostvarenja iz 2011. godine, što je zadovoljavajući podatak ako se uzme u obzir da je ostvaren u uvjetima gospodarske krize, objavljeno je danas iz Agencije za obalni linijski pomorski promet. Iz Agencije navode da je na brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama prevezenih putnika u prošloj godini bili ukupno 11.185.726 ili samo 0,1 posto manje nego godinu ranije, dok je broj vozila prevezenih između hrvatskog kopna i otoka smanjen za 1,2 posto, na 2.764.073. Do značajnijeg je pada došlo samo na brzobrodskim linijama, kojima je lani prevezeno 1.070.024 putnika ili 4,6 posto manje nego u 2011. godini. Najviše putnika i vozila prošle su godine prevezli trajekti, na 26 linija bilo je 9.149.478 putnika i 2.764.073 vozila, što je na razini ostvarenja u 2011.
ZAGREB - Građevinska tvrtka Hidroelektra niskogradnja u prošloj je godini ostvarila gubitak u iznosu od 24,2 milijuna kuna, dok je 2011. godine imala blagu dobit od 359 tisuća kuna, podaci su iz nerevidiranog financijskog izvješća u kojem se obrazlaže da tvrtka prošle godine nije uspjela u potpunosti uposliti svoje kapacitete, a razlog tomu je smanjenje investicijskih ulaganja u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Hidroelektra je u prošloj godini imala ukupne prihode od 492,6 milijuna kuna, što je pad za 23,4 posto, dok su rashodi smanjeni za 19,6 posto, na 516,8 milijuna kuna. Tvrtka u prošloj godini nije u potpunosti uspjela uposliti svoje proizvodne kapacitete, ističe Uprava u obrazloženju. Razlog tomu, kako navode, leži u smanjenju investicijskih ulaganja u projekte prometne infrastrukture u Hrvatskoj, usporavanju izvođenja radova po već sklopljenim ugovorima o građenju (AC 12 i 13, AC Zagreb-Sisak i AC Doli-Dubrovnik) te raskidu ugovora o građenju (most Pelješac). Uprava također naglašava kako je društvu dodatnu štetu prouzročila ekonomska problematika pojedinih poslovnih partnera iz poslovnih udruga, koja je dodatno otežalo izgradnju i naplatu radova na pojedinim projekatima. Sve se to odražava kroz produljenje rokova naplate potraživanja, pogoršanu likvidnost te otežano financiranje. Izravne posljedice otežanih uvjeta poslovanja vidljive kroz otežano plaćanje obveza prema dobavljačima i kooperantima te visok iznos ostvarenog gubitka, objašnjava Uprava.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex u padu je četvrti dan za redom, dan je završio na 1.926,39 bodova, ili 0,13 posto nižoj vrijednosti nego jučer, dok je Crobex10 prekinuto negativan niz ojačavši za 0,41 posto, na 1.081,25 bodova. Redovni promet na Burzi iznosi 17,2 milijuna kuna, a na listi mlijunaša našle su se tri dionice. Najtrgovanija je danas dionica Končar Elektroindustrije s prometom od 3,7 milijuna kuna i rastom cijene od 2,86 posto, na 720 kuna. Promet od 3,6 milijuna kuna ostvarila je dionica Valamar Adria Holdinga čija je cijena pala 5,55 posto, na 143,98 kuna. Dionica HT-a prikupila je danas 1,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,45 posto, na 216,97 kuna. Visok rast cijene, za 14,1 posto, na 109,01 kunu, imale su dionice Industrogradnja grupe koja je imala promet od 926,1 tisuću kuna. Dionica AD Plastika protrgovano je za 530,2 tisuće kuna, a cijena im je pala za 0,67 posto. Pad cijene za 6,62 posto bilježi dionica Vupika, uz promet od 482,5 tisuća kuna. Dionici Dalekovoda cijena je pala za 5,54 posto, a imala je promet od 472,9 tisuća kuna. Više od 400 tisuća kuna prometa imale su i dionice Petrokemije i Tiska, pri čemu je dionici Petrokemije cijena pala za 2,41 posto, a Tiska za 2,32 posto.