ZAGREB - Nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit, poručio je danas zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvih šest mjeseci 2012. godine. Istaknuo kako rast u Hrvatskoj već petu godinu zaredom ograničavaju nepovoljna kretanja u okruženju, ali još više i slaba konkurentnost hrvatskog gospodarstva, loša poslovna klima i izostanak investicija. Upozorio je kako se Hrvatska se približava granici od 60 posto BDP-a javnog zaduženja, a teret otplata kamata je sve teži, posebno nakon pada rejtinga. Jedini brži izlaz iz ove krizne situacije vidi u reformama i mjerama kojima bi se poboljšala poslovna klima i otklonile prepreke te stvorili poticajni, privlačni uvjeti za investiranje privatnog kapitala, u prvom redu u izvozne poslove. Istaknuo je kako će se i u takvim uvjetima nastaviti provoditi monetarnu politiku koja će jamčiti relativno stabilan tečaj i relativno nisku inflaciju, uz veliku likvidnost i strukturni višak likvidnosti kako bi time pomogla ubrzavanju rasta kreditne aktivnosti i investicija. Martić je rekao kako je HNB je "otpustio monetarne kočnice" i ukinuo niz restriktivnih mjera te na taj način smanjio regulatorni trošak banaka. "Dakle, naša središnja banka u ovoj krizi radi isto što rade i druge središnje banke, samo to radi u skladu sa svojim instrumentarijem, okolnostima u kojima djeluje i s hrvatskim specifičnostima", poručio je.
ZAGREB - Različiti "bio" sektori, poput biotehnologije, bioenergetike, poljoprivrede i vodoprivrede područja su u kojima Hrvatska ima šansu za daljnji rast i razvoj s obzirom na čistoću i bioraznolikost zemlje, no Hrvatska sama mora identificirati strateške sektore i u njima se pametno specijalizirati, u čemu će joj Europska unija biti partner, kazao je danas europski povjerenik za regionalnu i urbanu politiku Johannes Hahn na konferenciji "Pametne specijalizacije". Pametna specijalizacija podrazumjeva identifikaciju jedinstvenih obilježja i potencijala svake zemlje i regije, uz isticanje konkurentskih prednosti, a morat će je provesti sve nacionalne i regionalne vlasti diljem Europe radi učinkovitijeg korištenja strukturnih fondova. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je da će uskoro započeti i široka javna rasprava u cilju identificiranja sektora u kojima se mora provesti pametna specijalizacija. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić istaknuo je da trenutno u Hrvatskoj samo četiri gospodarska sektora - farmacija, telekomunikacije, energetika i financije tj. bankarstvo, ostvaruju značajniju dodanu vrijednost, od oko 30 tisuća kuna po zaposlenom, dok se u svim ostalim sektorima taj iznos kreće od 6 do 12 tisuća kuna po zaposlenom. Da bi se to promijenilo, uz ostalo, nužno je povećati ulaganja u znanje, istraživanje i razvoj, koja su 2010. u Hrvatskoj iznosila tek 0,75 posto BDP-a, više no dvostruko manje od EU prosjeka.
ZAGREB - Ukupna vrijednost tržišta javno-privatnog partnerstva (JPP) dovršenih u Hrvatskoj od 2007. do 2012. godine i upisanih u Registar Agencije za JPP je 149 milijuna eura, izvijestio je na današnjem okruglom stolu "Kontroverze i razotkrivanje JPP-a" ravnatelj Agencije za JPP Damir Juričić. Riječ je o 13 završenih projekata od kojih je po vrijednosti najveći Sportsko-poslovni kompleks Lora odnosno dvorana Spaladium u Splitu, sa 67,2 milijuna eura kod kojeg, međutim, privatni partner nije postupio po ugovoru o JPP-u odnosno nije osigurao ukupne izvore financiranja za cijeli projekt to jest za dvoranu i prateće komercijalne sadržaje, kaže Juričić. Prema njegovim riječima, i u slučaju razvrgavanja ugovora o JPP-u, gradnja dvorane Spaladium bila bi za državu 19 posto jeftinija nego da se išlo klasičnim modelom. Slijede Gradska sportska dvorana u Varaždinu s 23,6 milijuna eura, Autobusni kolodvor u Osijeku sa 16 milijuna eura te niz školskih zgrada manje vrijednosti. Država za svih 13 projekata godišnje plaća 60 milijuna kuna što ne ulazi u javni dug već se računa kao tekući izdatak pri čemu država godišnje štedi 4,5 milijuna kuna. Juričić smatra da je model JPP-a osobito pogodan za velike infrastrukturne projekte, primjerice mostogradnju i energetiku, osobito u dijelu koji se odnosi na javnu uslugu kao što je distribucija električne energije.
ZAGREB - Upravni odjeli županija i gradova do kraja prošle godine zaprimili su 86.743 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, izvijestilo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje, mogao se podnijeti do 31. prosinca 2012. i nakon proteka toga roka podnošenje zahtjeva za te zgrade više nije moguće. Za zgrade za koje nije izdano rješenje o uklanjanju zahtjev se može podnijeti najkasnije do 30. lipnja ove godine. U evidenciji Građevinske inspekcije je 32.617 zgrada za koje je izdano rješenje o uklanjanju. Za njih 10.752 do isteka zakonskog roka, tj. do 31. prosinca 2012. nije predan zahtjev za izdavanje rješenje o izvedenom stanju. To ne znači da će se svih 10.752 građevine trebati uklanjati jer je moguće da je investitor odnosno vlasnik ranije već postupio po rješenju i uskladio se sa zakonom, bilo da su građevine legalizirane ili uklonjene, a o tome nije obavijestio Inspekciju, kaže se u obavijesti Ministarstva. Te i druge činjenice Građevinska inspekcija provjerit će u sklopu priprema za početak uklanjanja. Uklanjanje građevina koje se ne legaliziraju obavljat će se u fazama. U prvoj će se uklanjati zgrade koje se ne koriste za stanovanje, a njih je 1.462. U tijeku su pripreme za početak uklanjanja s kojima se kreće od idućeg tjedna.
FEROVAC/VARAŽDIN - Poljoprivrednici, nezadovoljni stanjem u agraru, nastavili su danas s prosvjedima upozorenja na nekoliko lokacija, kao što su Ferovac na cesti Požega-Našice te na lubreškoj obilaznici, a traže i sastanak s premijerom i ministrom financija. Poljoprivrednici traže isplatu poticaja, legalizaciju poljoprivrednih objekata uz minimalni trošak, izmjene prijedloga zakona o poljoprivrednom državnom zemljištu za koji kažu da pogoduje 'velikim igračima' na štetu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, te rješavanje nagomilanih problema u proizvodnji i preradi mlijeka.Tako poljoprivrednici traže da se 50 posto poticaja isplati u ovom tjednu, a ostatak do 15. ožujka. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina smatra kako je prosvjed nepotreban. Napominje kako je isplata poticaja počela u siječnju s prvom tranšom od 230 milijuna kuna i nastavlja se sukladno mogućnostima u proračunu, puno prije nego što je zakonski rok za isplatu potpora, a to je kraj lipnja.
ZAGREB - Jadranski naftovod (Janaf) prošle godine ostvario je 96,8 milijuna kuna neto dobiti, što je za 57,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje danas objavljeno nerevidirano, nekonsolidirano financijsko izvješće te tvrtke. Neto dobit bila bi lani za 35,7 posto veća u odnosu na godinu prije da nije korištena porezna olakšica za reinvestiranu dobit, navodi se u izvješću. Ukupni prihodi te tvrtke dosegnuli su u tome razdoblju 487,6 milijuna kuna, što je za 9,6 posto više u odnosu na 2011. To je rezultat većeg ostvarenja ostalih poslovnih i financijskih prihoda nego što se planiralo. Prihodi od temeljne djelatnosti Janafa, transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata, iznosili su 395,6 milijuna kuna i manji su za 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rashodi bili su prošle godine 383,2 milijuna kuna, što je za 13,8 milijuna ili 3,7 posto više nego u 2011. godini.
ZAGREB - Nakon što su jučer Crobexi ojačali za više od jedan posto, danas su na Zagrebačkoj burzi prevladale dobitonosne prodaje, a najviše su pale cijene dionica Kraša i Vupika. Oko 12,00 sati Crobex je bio na gubitku 0,83 posto, na 1.966 bodova, a Crobex10 za 0,79 posto, na 1.095 bodova. Redovni promet iznosio je 8,6 milijuna kuna. Dionicom Valamar Adrije ostvareno je 1,65 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala 1,74 posto, na 158,5 kuna. Slijedi Dionica Kraša, sa 884.000 kuna prometa. Cijena joj je potonula 5 posto, na 400 kuna. Među najlikvidnijim izdanjima, tek dionica Đure Đaković Holdinga bilježi rast cijene i to za 0,56 posto, na 86 kuna. Među većim gubitnicama izdvaja se dionica Arenaturista, kojoj je cijena oslabila 5,13 posto. I Agrokorova izdanja, čije su cijene jučer porasle, danas do podneva bilježe cjenovne minuse. Tako je cijena dionice Vupika potonula 4,07 posto, Belja 2,69 posto, Tiska 1,45 posto te Leda 1,05 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, prema euru oslabila za neznatih 0,009 posto, dok je ojačala prema ostalim važnijim svjetskim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,575779 kuna. Kuna je ojačala prema švicarskom franku za 0,31 posto, američkom dolaru za 0,38 posto, a za najvećih 1,08 posto snižen je tečaj britanske funte. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,145181 kunu, dolara 5,638418 kuna i funte 8,794728 kuna.