ZAGREB - Plaće oko 20.000 službenika koji su zaposleni u 17 ministarstava još nisu isplaćene jer se prelazi na novi sustav obračuna plaća, tzv. Centralizirani obračun plaća (COP), a u državnoj riznici ima dovoljno sredstava za to, izjavio je danas pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar Miljenko Fičor. Cijela državna uprava prelazi na COP, prva su na redu ministarstva, a od 1. ožujka i svi ostali proračunski korisnici. S obzirom da je testiranje novog sustava u završnoj fazi, zaposlenima u ministarstvima plaće malo kasne ali bit će im isplaćene uskoro, već idućeg tjedna, najavio je Fičor. Ministarstvo financija omogućilo je već danas, umjesto u ponedjeljak, isplatu plaća prosvjetarima i zdravstvenom osoblju, te mirovina umirovljenicima, pa je jasno da nije u pitanju nedostatak novca u državnoj riznici, ističe glavni rizničar. Fičor je također predstavio preliminarne podatke o proračunskom deficitu za siječanj, koji pokazuju da je manjak u prvom mjesecu iznosio 2,6 milijardi kuna, što je za 1,2 milijarde kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. Toliki porast deficita nije zabrinjavajući jer se radi o tome da su ove godine neki rashodi isplaćeni prije plana, odnosno dio njih se inače plaćao u veljači, kaže Fičor. Isplaćene su subvencije poljoprivredi, lijekovi veledrogerijama, poticaji stambenim štedionicama i mirovinskim fondovima, te sredstva za decentralizirane funkcije lokalnoj samoupravi.
ZAGREB - Pulski Uljanik objavio je da je danas Ministarstvu gospodarstva dostavio obvezujuću ponudu za kupnju dionica Brodograđevne industrije 3. maj iz Rijeke. "Uljanik je dana 8. veljače Ministarstvu gospodarstva dostavio obavezujuću ponudu za kupnju dionica BI 3. maj", izvijestio je Uljanik putem Zagrebačke burze. Iz Uljanika pritom ne navode nikakve druge pojedinosti, a pojedinosti ponude zasada nije bilo moguće dobiti ni u toj tvrtki niti u Ministarstvu gospodarstva. Vlada je u lipnju prošle godine donijela odluku da će 3. maj biti privatiziran prodajom Uljaniku, a sredinom prosinca prošle godine prihvatila je Uljanikovo pismo namjere dok je krajem siječnja Europskoj komisiji upućen Uljanikov Program restrukturiranja 3. maja. Prošli tjedan, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je kako očekuje da će privatizacija 3. maja biti dovršena u svibnju.
ZAGREB - Hrvatski sabor izmijenio je danas Zakon o pravima i dužnostima državnih dužnosnika, čime se povećavaju plaće ravnatelja HZZO-a, HZMO-a, HZZ-a i REGOS-a, a i njihovi zamjenici i pomoćnici dobivaju status državnog dužnosnika, koji je stekao i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine. Državni dužnosnici tako postaju zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), zatim ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) te njegov zamjenik i pomoćnik, ravnatelj Središnjeg registra osiguranika (REGOS), ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU i njegov zamjenik, te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine. Saborski su zastupnici dopunili Zakon o cestama, čime se omogućava dovršetak ugovorenih radova na postojećim gradilištima, odnosno "odmrzavanje" 12 projekata u cestovnoj infrastrukturi čija je realizacija prekinuta jer nisu bila osigurana sredstva niti potrebne dozvole, te zbog financijskih problema izvođača radova. Zastupnici donijeli i Zakon o tržištu električne energije, kao i Zakon o trošarinama kojim se od 1. srpnja s direktivama EU usklađuje hrvatski sustav trošarina na alkohol, duhanske prerađevine, motorna goriva, ugljen, plin i električnu energiju. U Vladi ističu da ta promjena neće hrvatskim građanima i gospodarstvu donijeti znatnija povećanja cijena, osim za duhan i duhanske proizvode gdje trenutno dosta zaostajemo za trošarinama u EU.
ZAGREB - Ministarstvu turizma na javni poziv za identifikaciju turističkih projekata koji imaju namjeru aplicirati za korištenje strukturnih fondova EU do 31. siječnja ove godine, kada je taj poziv privremeno zatvoren, stiglo je čak 2.300 razvojnih turističkih projekata, izvijestili su danas iz ministarstva ističući da im se kvalitetni projekti visokog stupnja spremnosti mogu slati i dalje jer će isti javni poziv ponovo objaviti u drugom dijelu ove godine. Od pristiglih 2.300 projekata najviše ih je, 1.674, u okviru skupine 'javna turistička infrastruktura', dok je u skupini 'poslovna turistička infrastruktura' prijavljeno 570 projekata, najmanje, 147, u skupini 'ljudski potencijali u turizmu'. Dio prijavljenih projekata ocijenjen je visokim stupnjem spremnosti, što znači da su gotovo u potpunosti spremni za apliciranje na EU fondove, jedan dio još je u tijeku priprema natječajne dokumentacije, a ima ih i koji su za sada samo na razini projektnih ideja, navode iz MINT-a.
ZAGREB - Vodeći švedski lanac turističkih agencija Resia proglasio je Hrvatsku hit destinacijom ovog ljeta i jednom od najpopularnijih odmorišnih destinacija u Švedskoj, izvijestili su danas iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Lanac agencija Resia takvu je poruku o Hrvatskoj objavio u svom barometru koji je jedan od najutjecajnijih i najviše citiranih izvještaja u švedskom turističkom sektoru, a služi i kao pokazatelj općenitih turističkih trendova na nacionalnoj razini. Hrvatskoj je to ujedno prvi put da je dospjela na listu pet najpopularnijih stranih destinacija u Švedskoj, na kojoj se još nalaze Španjolska, Turska, Grčka i Cipar. Barometar navodi i da su Šveđani prošle godine posredstvom lanca Resia u Hrvatskoj za svoja putovanja najviše birali Split, Dubrovnik i Zadar, dijelom i zbog zračnih luka, dok im je ukupna prodaja programa za hrvatske destinacije u prošloj godini porasla 50 posto.
ZAGREB - Podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom prema županijama pokazuju da je u prošloj godini 12 hrvatskih županija ostvarilo suficit, dok se najveći udio uvoza i izvoza uobičajeno odnosi na grad Zagreb. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz tvrtki s područja grada Zagreba u 2012. godini iznosio je 3,5 milijarde eura ili 10,8 posto više nego u 2011., dok je uvoz povećan za 1,6 posto, na 9,6 milijarde eura. U ukupnom hrvatskom izvozu, koji je lani iznosio 9,6 milijarde eura, Grad Zagreb je tako sudjelovao sa 36,7 posto, dok je njegov udio u ukupnom uvozu od 16,16 milijardi eura znatno veći i iznosi 59,6 posto. U hrvatskom vanjskotrgovinskom deficitu, koji je prošle godine iznosio 6,5 milijardi eura, Zagreb s 6,1 milijardu eura deficita ima udio od čak 93,2 posto. Podaci o robnoj razmjeni iskazani u eurima pokazuju da je u prošloj godini 12 županija ostvarilo suficit u robnoj razmjeni, a najveći suficit je ostvarila Varaždinska županija, u iznosu od 225,1 milijun eura.
ZAGREB - Ponajviše zahvaljujući rastu cijene dionice Valamara, danas su na Zagrebačkoj burzi Crobexi ojačali, uz stabilan promet. Oko 12,00 sati Crobex je bio na dobitku 0,78 posto, na 1.943 boda, a Crobex10 0,46 posto, na 1.077 bodova. Redovni promet iznosio je 11,12 milijuna kuna, što je otprilike milijun kuna više nego jučer u ovo doba. Pritom se 3,6 milijuna kuna odnosi na trgovanje državnom obveznicom, oznake 227-E. Do podneva je jedino dionicom Valamar Adrije ostvaren milijunski promet, 1,72 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 3,45 posto, na 153 kune. U turističkom sektoru, znatnije je poskupjela i dionica Maistre, za 5,53 posto, na 70,41 kunu. Istodobno, cijena dionice Rivijere stagnira na 14,22 kune, dok je Arenaturista u minusu 2,44 posto, na 166,5 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Petrokemije, kojom je ostvareno 922.000 kuna prometa. S padom cijene za 3,38 posto, na 227 kuna, najveća je gubitnica među likvidnijim izdanjima. Znatniji promet ostvaren je dionicom Kraša, 701.000 kuna, uz rast cijene za 4,65 posto, na 455 kuna. Dionicom HT-a ostvareno je 610.000 kuna, a cijena joj je ojačala 0,18 posto, na 217 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu od prošlog petka ojačala prema euru za 0,12 posto, dok je na tjednoj razini oslabila prema drugim važnijim svjetskim valutama. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,580070 kuna. Srednji tečaj švicarskog franka iznosi 6,165165 kuna te je za 0,40 posto viši nego krajem prošlog tjedna. Istodobno je srednji tečaj američkog dolara povećan na tjednoj razini za 1,70 posto, na 5,649180 kuna, a britanske funte za 1,24 posto, na 8,902020 kuna. U usporedbi s jučerašnjom tečajnicom pak tečaj eura smanjen je za 0,02 posto, dok je tečaj franka povećan za 0,15 posto. Povećan je i tečaj dolara, i to za 1,11 posto, te funte za 1,31 posto.