ZAGREB - Najavljena korekcija plaća u javnim službama, predviđena prijedlogom Zakona o dopuni Zakona o plaćama u javnim službama koji predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a kojom bi se učiteljima i nastavnicima linearno povećali koeficijenti za 5 do 6 posto, u sebi prikriva neselektivno novo smanjenje plaća zaposlenima u prosvjeti, protiv čega će se sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod boriti svim sredstvima, rečeno je na današnjoj tiskovnoj konferenciji održanoj u sjedištu tog sindikata u Zagrebu. Naime, kako je pojasnio predsjednik tog sindikata Željko Stipić, taj prijedlog zakona predviđa korekciju plaća u javnim službama za koju, međutim, nisu Državnim proračunom osigurana financijska sredstva, već će se namaknuti ukidanjem dodataka na plaće kroz predstojeće pregovore o novim granskim kolektivnim ugovorima. "Već je i sama činjenica da je vlada izradila prijedlog uredbe o koeficijentima kojima bi se učiteljima i nastavnicima linearno povećali koeficijenti za 5 do 6 posto dokaz da je vlada svjesna da je pogriješila odlukom od 19. srpnja prošle godine o smanjenju plaća u prosvjeti za 3, 5, 7 i 9 posto", kazao je Stipić.
ZAGREB - Zastupnici SDP-a, HNS-a i Hrvatskih laburista protive se gostovanju u Hrvatskome saboru kontroverzne američke publicistkinje Judith Reisman, poznate po tvrdnjama da je homoseksualni pokret stvorio nacizam i holokaust, dok je HDZ-ov Željko Reiner, čiji ju je zastupnički klub i pozvao, kazao danas kako u njenom gostovanju ne vidi nikakav problem. "Ako se nešto organizira ispred Kluba onda bi se to trebalo napraviti u stranačkim prostorijama", izjavila je SDP-ova Tatjana Šimac Bonačić novinarima u Hrvatskom saboru. Za stavove Judith Reisman o nacizmu i holokaustu rekla je kako "nema riječi". S njom se suglasila i njezina stranačka kolegica Biljana Borzan dodavši kako je Sabor demokratska institucija koja predstavlja stranke i hrvatski narod, a "ovo nije baš najspretnije izabrano". Laburistica Nansi Tireli, koju posebno brine sve niži rejting Hrvatskog sabora u očima hrvatskih građana, kazala je kako misli da bi se trebalo voditi računa o onome što se događa u saborskim prostorima. Nada Turina Đurić podsjetila je kako se Klub HNS-a oštro usprotivio HDZ-ovom pozivu Judith Reisman koja, kako je kazala, širi neutemeljene stavove vezane za ono za što se Hrvatski sabor deklarirao – da štiti najviše demokratske standarde, a jedan od tih standarda je i sloboda na seksualnu orijentaciju. HDZ-ov Željko Reiner pak u dolasku Judith Reisman ne vidi problem. "HDZ je pravovremeno najavio okrugli stol i ja ne vidim tu neki problem. Mislim da smo mi otvoreno društvo ili bi barem trebali biti i trebali bi biti pluralističko društvo. U tom kontekstu, oni koji se za to zalažu, trebali bi biti dovoljno široki da prihvate različite stavove i barem saslušaju", poručio je Reiner.
OSIJEK - Na izvanrednoj konferenciji za novinare u Osijeku Anto Đapić je izjavio kako odluku o svojem isključenju iz HSP-a ne prihvaća, jer, tvrdi, "ona nije donijeta u skladu sa Statutom stranke, a na izbore za osječkoga gradonačelnika svakako ću izaći, bilo kao kandidat HSP-a ili nezavisni". Pozvao je predsjednika HSP-a Daniela Srba da mu se suprotstavi na predstojećim lokalnim izborima, te da hitno sazove Sabor HSP-a na kojemu kako je rekao trebaju biti pozvani svi članovi stranke koji su 2012. godine platili članarinu. Odluka o mom "tzv. isključenju je isključivo politički motivirana željom Daniela Srba da HSP koalira s HDSSB-om, odnosno HDZ-om i bojazni od moje najavljene kandidature za osječkoga gradonačelnika", ustvrdio je dojučerašnji počasni predsjednik te stranke. Istaknuo je "kako je aktualni predsjednik trebao znati da se o isključenju mora očitovati Časni sud. Ujedno, jučerašnja sjednica predsjedništva je također pod znakom pitanja kao i odluke, jer dio članova predsjedništva nije ni znalo za sjednicu". Đapić je ponovio kako predsjednika HSP-a Srba poziva da hitno sazove Sabor stranke "kako bi se spriječili neredi koji će sigurno slijediti", istaknuvši kako on ima podršku velikog broja članstva.
CRIKVENICA - Crikvenički gradonačelnik Damir Rukavina ocijenio je "običnom političkom lakrdijom" i "hajkom protiv njega" Uskokovu optužnicu protiv njega koju je jučer potvrdio Županijski sud u Rijeci, a svoju će nevinost, rekao je, dokazati u sudskom postupku. Optužno vijeće odbacilo je Rukavininu žalbu i potvrdilo Uskokovu optužnicu kojom ga se tereti da je 2009. kad je postao gradonačelnik protupravno sklapao poslove vezane uz javnu rasvjetu pogodujući tvrtki koja je bila u njegovu vlasništvu do početka mandata gradonačelnika. Uskok ga sumnjiči da je vlasništvo prenio fiktivno i nastavio upravljati tvrtkom, te da je posao, vrijedan oko 700.000 kuna, sklopljen izravno a ne javnim natječajem. Rukavina je, pojašnjavajući kako je radio ispravno "ili barem u duhu dotad ustaljene prakse", naveo primjere kršenja Zakona o javnoj nabavi o kojima su revizijski nalazi (2009. i 2010. godine) dali uvjetna mišljenja. Bilo je tako u gradovima Rijeci, Kastvu, Cresu, Kraljevici, Rabu, Opatiji, Malom Lošinju, Krku, Gospiću, Otočcu, Puli, Vrbovskom, Bjelovaru, Bujama, Umagu, Rovinju, Poreču, Pazinu i Vukovaru, te u općinama Viškovu i Matuljima., što sveukupno premašuje višemilijunski iznos u kunama, odnosno pojedinačno od 200 tisuća kuna na Rabu do 3.207.041 kunu u Rijeci, rekao je Rukavina.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da je za spalionicu otpada, ali je protiv da njena lokacija bude u Gradu Zagrebu. "Nisam protiv spalionice, ali sam protiv lokacije za spalionicu u Gradu Zagrebu", rekao je Bandić govoreći na temu Plana gospodarenja otpadom do 2015. godine. "Protiv sam spalionice u Gradu Zagrebu, ne samo u Dumovečkom Lugu koji se spominjao kao jedna od lokacija u ispitivanju, već sam generalno protiv spalionice u Gradu Zagrebu", istaknuo je dodavši da se njena lokacija mora postići konsenzusom između javnosti i struke. Smatra da bi buduća energana (spalionica) trebala biti udaljena 50 do 60 kilometara od Grada Zagreba. Podsjetio je i da je Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj po najmodernijoj europskoj tehnologiji sanirao odlagalište Jakuševac te napravio pročistač otpadnih voda, a još treba, u dogovoru sa Zagrebačkom županijom, napraviti Centar za gospodarenje otpadom. U stvarima vezanima uz gospodarenje otpadom treba voditi računa o pitanjima kapaciteta, tehnologije i modela financiranja, pri čemu je preduvjet bilo kakvog rješenja energane (spalionice) - reciklaža, naglasio je. Stanovnicima Jakuševca, Hrelića i Mičevca zagrebački gradonačelnik je zajamčio isplatu ekološke rente do zatvaranja odlagališta Jakuševca te najavio skoro izmještanje kompostane s te lokacije.
OSIJEK - Osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo (HDSSB) potvrdio je danas da je gradska uprava spremna sufinancirati inicijativu gradske tvrtke Vodovod da građane, koji uredno plaćaju račune, nagradi zastavama Republike Hrvatske. Tijekom današnje javne rasprave o prijedlogu zakona o porezu na nekretnine, Bubalo je na upite novinara kazao kako podupire inicijativu "Vodovoda" jer drži kako treba nagraditi najurednije platiše i drži je ovo dobar način. Podsjetivši da Hrvatska ulazi u Europsku uniju, Bubalo je rekao kako smatra da ćemo nakon 1. srpnja morati zaštiti svoj identitet, kao što su, kazao je, učinili Nijemci i Francuzi. Današnji Novi list objavio je, tragom natječaja Vodovoda za nabavu 30 tisuća državnih zastava, da je Vodovod odlučio tako nagraditi uredne platiše i da je Grad odlučio to sufinancirati.
ZAGREB - Posljednja dvojica svjedoka na suđenju Dragi Tadiću, optuženom za pokušaj podmićivanja sudaca Vrhovnog suda kako bi se izmijenila presuda za ratni zločin Branimiru Glavašu, potvrdili su danas da je Tadić 50 tisuća eura posudio od poduzetnika Petra Pripuza kako bi pomogao poslovnom partneru Zoranu Savičiću, a ne radi podmićivanja u "slučaju Glavaš" kao što tvrdi tužiteljstvo. Svjedočeći na zagrebačkom Županijskom sudu Savičić je kazao da je od Tadića, kao prijatelja s kojim surađuje više od 20 godina, u lipnju 2010. zatražio pozajmicu, na mjesec ili dva, zbog ulaganja u nekretninu u Istri. "Rekao je da nema problema i da mu se javim, no kada sam ga u srpnju 2010. nazvao i zatražio da mi posudi 50 tisuća eura kazao je da nije u Hrvatskoj, ali da će novac organizirati preko partnera. Pitao me kada idem u Istru i rekao da će me ispred Lagune čekati prijatelj ili partner Petar, prezimena se ne sjećam, i dati mi novac. Tako je i bilo", posvjedočio je Savičić, potvrdivši time ranije Pripuzovo svjedočenje. Dodao je i da posuđeni novac na kraju nije iskoristio jer je prodaja stancije kod Buja odgođena do listopada pa je 50 tisuća eura Tadiću vratio kada ga je početkom kolovoza posjetio u Banja Luci. Njegovu je priču potvrdio i Ivica Čurić, građevinar iz Žepča koji je Savičića navodno "pokupio" u Banja Luci i s njim preko Zagreba otišao u Istru kako bi pogledali nekretnine i dogovorili se o mogućoj rekonstrukciji.
DUBROVNIK - Jedan od najvažnijih dubrovačkih sakralnih, umjetničkih i kulturnih spomenika, Dubrovačka katedrala, u ovoj godini navršava tri stoljeća od dovršetka svoje izgradnje, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen i program proslave. Katedralni župnik don Stanko Lasić i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen predstavljajući program proslave 300. godišnjice Dubrovačke katedrale od početka gradnje do izgradnje najavili su, uz ostalo, ciklus znanstveno-popularnih predavanja na kojima će sudjelovati i akademik Igor Fisković, akademik Radoslav Tomić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. Stjepan Ćosić, dubrovačka znanstvenica dr. Slavica Stojan, a prvo predavanje na programu je u petak, 8. veljače. Najavljeno je kako će se u suradnji s Institutom povijesti umjetnosti iz Zagreba tiskati i znanstvena monografija o Dubrovačkoj katedrali, a predviđena su i brojna liturgijska slavlja. Središnja proslava bit će u listopadu ove godine.
ZAGREB - Tematski broj časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu "Kolo" posvećen položaju hrvatskoga jezika jučer, danas, sutra predstavljen je danas u palači Matice hrvatske u Zagrebu. O hrvatskom jeziku su govorili predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, glavni urednik "Kola" Ernest Fišer, akademici Mislav Ježić i August Kovačec te jezikoslovac Mario Grčević. Zidić je ustvrdio kako je ministar Željko Jovanović nepromišljenim potezom kao nepotrebno ukinuo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te istaknuo kako su na predstavljanje "Kola" pozvali predsjednika Vlade Zorana Milanovića i ministra Jovanovića, ali se oni nisu odazvali pozivu. Napomenuo je da Matica hrvatska nije, kako to neki pišu, bila grobar Vijeća za normu te dodao kako je u tom Vijeću sjedio i Matičin predstavnik koji je protiv volje bivšega premijera Ive Sanadera glasovao za rastavljeno pisanje "ne ću". "Nije potrebno uspoređivati maticu s Ivom Sanaderom", rekao je dodavši kako je upravo bivši predsjednik vlade pravi na njega pritisak da se ne objavi Pravopis Matice hrvatske.
ZAGREB - Hrvatski pjesnik Nikola Martić jutros je preminuo u 75. godini života u Splitu, objavilo je Društvo hrvatskih književnika (DHK). Nikola Martić rođen je 1938. u Višićima. Pisao je pjesme u duhu egzistencijalističke poetike, uglavnom sredozemnoga ishodišta. Pisao je i pjesme za djecu. Poznate su mu zbirke "Vrtovi zemlje humske (1964.), Znamen (1968.), Bogumilska bajka (1971.), Sedmo godišnje doba (1972.), Svanuće davnina (1975.), Duša i tijelo (1982.), Stablo nasred svijeta (1987.), Zavjetno stablo (1990.) te Košulja od lišća (1999.). Ispraćaj Nikole Martića bit će u četvrtak u Splitu, a pokop u rodnim Višićima u Hercegovini dan kasnije.