OPATIJA
Član predsjedništva HDZ-a Goran Jandroković komentirao je danas izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca po kojoj bi, ako se ne pronađe rješenje za Ljubljansku banku, hrvatsko članstvo u EU moglo postati upitno, kazavši da je krajnje neprihvatljivo da Erjevec na taj način uopće spominje tu mogućnost te da će Hrvatska sigurno postati punopravna članica EU. Komentirajući, pak, poruku riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela o istoj temi na Twitteru, Jandroković je rekao da je Obersnelova reakcija potpuno neprihvatljiva. U poruci na Twitteru Obersnel je napisao: "Kažu Slovenci da možda nikad nećemo u EU. Došlo je vrijeme da im netko konačno kaže: Možda mi nećemo u EU, ali nećete ni vi na Jadran." Jandroković je ocijenio da je riječ o jeftinoj demagogiji i lažnom domoljublju, da to osobno osuđuje, te da Obersnel ustvari daje dobre argumente slovenskoj strani da ponovno zaoštri situaciju. Sada se radi o vrlo sofisticiranoj diplomatskoj igri, a gospodin Obersnel i SDP stavljaju svoje lokalne političke interese ispred velikih nacionalnih interesa, prevažnih za Hrvatsku, rekao je Jandroković. Saborska zastupnica HDZ-a Jadranka Kosor smatra da Erjavčevu izjavu treba uzeti vrlo ozbiljno. Slovenija je članica EU, a Hrvatska još nije, prema tome treba ju i te kako uzeti u obzir, kazala je Kosor ocijenivši da ta izjava nije dobrodošla i da nije mudra.
ZAGREB
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je danas u Opatiji, odgovarajući na novinarsko pitanje o "očekivanjima da HDZ delegira Jadranku Kosor u Europski parlement", da mu je to "prvi glas" te da će se o tome raspravljati i da će najbolji doći na ta mjesta. Gospođa Kosor sigurno ima svoje zasluge, iskustvo u vođenju Vlade koja je završila pregovore s EU i mislim da ona i dalje treba biti na dispoziciji stranci s onim u čemu je najbolja, odgovorio je Karamarko novinarima na traženje da komentira izjavu Jadranke Kosor u intervjuu Novom listu objavljenom pod naslovom "Htjela bih biti na HDZ-ovoj listi za Europski parlament". Jadranka Kosor je u intervjuu, na pitanje hoće li doći do revitalizacije njene političke karijere, rekla: "Vidjet ćemo. Neki moji kolege iz EU naznačuju mi da bi zanimljivo bilo u Europskom parlamentu vidjeti bivšu premijerku koja je završila pristupne pregovore i potpisala ugovor". Na upit ima li naznaka da ju je Tomislav Karamarko spreman staviti na izbornu listu za Europski parlament, odgovorila je "Ne, naravno." Saborska zastupnica HDZ-a Jadranka Kosor, nazočna stranačkom skupu u Opatiji, izjavila je novinarima da nikada nije rekla da želi u Europski parlament, a da joj netko to ne da, da je njena ambicija pošteno do kraja odraditi mandat u Hrvatskom saboru, a da će se o političkim planovima tek vidjeti. Rekla je da o prijedlogu kolega iz EU ne razmišlja jer razgovori ni na kojoj razini još nisu pokrenuti.
ZAGREB
Hrvatska stranka prava Ante Starčević započela je danas na zagrebačkom glavnom trgu s akcijom "Zagreb za Vukovar" prikupljanjem potpisa za peticiju za desetogodišnji moratorij na uvođenje službenog srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru. Akcijom dajemo potporu stranačkim kolegama u Vukovaru koji su prije mjesec dana počeli prikupljati potpise potpore za peticiju za moratorij na uvođenje ćiriličnog pisma kao drugog službenog pisma u tom gradu te svim njegovim građanima kojima je Vukovar na srcu, rekao je zamjenik predsjednice stranke Ivan Tepeš na konferenciji za novinare održanoj tim povodom na Trgu bana Jelačića. U Vukovaru je već prikupljeno više tisuća potpisa, pa će krajem mjeseca stranačko izaslanstvo na čelu s predsjednicom Ružom Tomašić predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki, rekao je Tepeš. Vukovar je grad heroj u kojem su se 1991. dogodile strašne stvari i smatramo da se treba odgoditi provedba Ustavnog zakona, iz više razloga, rekao je. Problem je što je velika većina Srba samo fiktivno prijavljena u Vukovaru, a zapravo žive u Vojvodini, ustvrdio je Tepeš. Prema popisu stanovništva u Vukovaru je 34,87 posto pripadnika srpske nacionalnosti, a prema našim saznanjima njih nema toliko, nego oko 20 posto, pa tražimo moratorij kako bi se prvo utvrdilo stvarno činjenično stanje, rekao je.
VUKOVAR
S prosvjednog skupa, koji je u organizaciji Udruge ratnika hrvatskog obrambenog rata održan na vukovarskom Trgu Republike Hrvatske pod nazivom "Vukovar nikada neće biti Bykobap", od Vlade je zatraženo da donese odluku o odgodi primjene dvojezičnosti u Gradu Vukovaru, a od Hrvatskog sabora izglasavanje moratorija od 20 godina na primjenu dvojezičnosti u tome gradu. Pozivajući Vladu i Sabor da odustanu od primjene dvojezičnosti u Gradu Vuikovaru, predsjednik Udruge Petar Janjić poručio kako bi uvođenje ćilićnog pisma u službenu uporabu u Gradu Vukovaru značilo "izdaju i poniženje" svih vukovarskih Hrvata i žrtava Domovinskog rata. "Ćirilica je u Vukovaru 1991. godine počinila ekocid, kulturocid i genocid, a da ze te zločine ćirilica još nije odgovarala", kazao je Janjić zahtjevajući od mjerodavnih institucija da utvrde točan broj Srba u Vukovaru jer drži da je postotak pripadnika te nacionalne manjine od 34,87 posto nerealan. Janjić se u govoru dotaknuo i posjeta predsjednika Vlade Zorana Milanovića Beogradu izrazivši zgražanje tim Milanovićevim činom i poručivši mu da je tamo trebao i ostati. Uz upotrebo nekoliko neprimjerenih riječi sa skupa je poručeno također kako se u Vukovaru "može govoriti i japanski i kineski ali ne i ćirilicom" te "neka idu u Srbiju" svi oni koji žele pisati tim pismom.
BERLIN/ZAGREB
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina potpisao je danas u Berlinu u sklopu sajma Zeleni tjedan, Deklaraciju „Dunav soja“, kojoj je cilj, zbog povećane potražnje, povećati proizvodnju GMO free soje u Europi, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede RH. Deklaraciju je predložila Austrija, a potpisnice Deklaracije su zemlje Dunavske regije među kojima su, uz Hrvatsku i Njemačka, Austrija, Bavarska, Mađarska, Slovenija, BiH i Srbija. Nakana potpisnica Deklaracije je povećati proizvodnju GMO free soje u Europi, a želja je da se razina proizvodnje soje poveća sa sadašnjih 3 posto obradivih površina u EU, ističe se u priopćenju. Kroz projekt se planira zasijati ukupno 1,8 milijuna hektara u svim zemljama Dunavske regije, čime bi se smanjila ovisnost europskih proizvođača stočne hrane o uvozu. U Hrvatskoj bi se proveo pilot projekt na odabranim lokalitetima za zainteresirane poljoprivrednike koji bi sklopili ugovore s Udruženjem Dunav soja i time bi osigurali fiksnu cijenu za prodaju proizvedene soje. Trenutačni članovi udruženja su austrijske i švicarske tvrtke i uljare, a očekuju se uključivanje i drugih zemalja uz Dunav.
ZAGREB
U povodu 60 godina Festivala igranog filma u Puli danas se u Matici hrvatskoj u Zagrebu održava prvi filmološki skup u povijesti te institucije, a ove je godine posvećen obljetnici festivala te hrvatskoj kinematografiji nastaloj u tom razdoblju. Skup je pokrenut u okviru djelatnosti Odjela za kazalište i film, trebao bi postati tradicionalan, a organizatori su Hrvoje Turković, Nikica Gilić, Bruno Kragić i Zlatko Vidačković. Na povijest festivala podsjetio je njegov direktor u pet mandata, Dejan Kosanović, beogradski povjesničar filma, rekavši kako je taj festival nastao iz potrebe da se na jednom mjestu prikažu svi proizvedeni filmovi, a kojih je od 1947. bilo sve više. Nakon što se sedamdesetih počelo snimati više od 30 filmova počele su selekcije i iščekivanja koji će film biti uvršten u program, jer kada bi se neki film tamo pojavio ili dobio nagradu to je nešto značilo i vrijedilo, istaknuo je Kosanović, dodavši kako je šezdesetih godina na festivalu znalo biti više od stotinu inozemnih gostiju, kritičara, producenata, redatelja. Bruno Kragić, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ustvrdio je kako taj festival nastoji afirmirati filmologiju "kao relativno mladu, ali propulzivnu disciplinu", a u svom se izlaganju bavio historiografskom problematikom.
ZAGREB
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog na svoju 40. obljetnicu nalazi se pred novim izazovima, suočena s konkurencijom od novih koncertnih prostora do novih medija, a da bi se što bolje pozicionirala u modernome dobu mora se profilirati u vrhunsko koncertno odredište koje publici svih uzrasta i ukusa nudi jedinstven glazbeni doživljaj, smatra ravnatelj KD Lisinskog Dražen Siriščević. "Lisinski se danas suočava s posve novom situacijom na tržištu u odnosu na prije 40 godina kada je otvoren i kada je to bio jedini koncertni prostor od prestiža", kazao je Siriščević u razgovoru za Hinu. Osim što mu danas konkuriraju brojni drugi prostori, tu je i mnogo bogatiji televizijski program, pa čak i šoping centri, koji također nude koncerte raznih zvijezda i zvjezdica, ističe. Zato se Lisinski mora profilirati kao najbolja dvorana, jer on ima nešto što ne može ponuditi nijedan drugi prostor u Zagrebu, a to je odličan koncertni prostor opremljen svim pripadajućim sadržajima prave koncertne dvorane, smatra Siriščević, koji je u prosincu prošle godine dobio još jedan mandat na čelu te kulturne institucije nakon što mu početkom veljače istekne tekući.