RIM - Proizvođačke cijene u Italiji u studenome su smanjene 0,1 posto na mjesečnoj razini, ponajprije zbog nižih cijena energenata, što je dovelo do usporavanja rasta cijena pri proizvođačima na godišnjoj razini, objavio je u petak tamošnji statistički ured. Cijene pri talijanskim proizvođačima u studenome se tako bile više za dva posto u usporedbi s istim mjesecom godine ranije, nakon što su u prethodnom mjesecu na godišnjoj razini porasle za 2,3 posto, navodi se u priopćenju Istata. Rast cijena na godišnjoj razini kontinuirano usporava od sredine prošle godine i trenutno je na najnižim razinama u posljednje najmanje dvije godine, priopćeno je iz statističkog ureda. Podaci o inflaciji u trećem najvećem gospodarstvu eurozone više-manje su u skladu s očekivanjima analitičara. Analitičari iz Reutersove ankete u prosjeku su prognozirali pad proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini od 0,2 posto. Na godišnjoj razini očekivali su rast od 2,1 posto.
BEČ - Sve mjere poduzete u ovoj godini za rješavanje gospodarske krize u eurozoni dopuštaju nam oprezni optimizam u vezi 2013. godine, izjavio je danas jedan od dužnosnika Europske središnje banke Ewald Nowotny. Nowotny, inače guverner austrijske središnje banke, pozdravio je pokretanje trajnog fonda za pomoć posrnulim članica eurozone, zakonski okvir za zajednički nadzor banaka od strane ECB-a i dogovoru da se nastavi pružati pomoć Grčkoj. "Kada se sve uzme u obzir, riječ je o važnim mjerama koje omogućuju oprezni optimizam za izlazak iz krize u 2013. godini", navodi Nowotny u priopćenju.
BEOGRAD - Novi šef srbijanske Grupe za sukcesiju imovine bivše SFRJ Oliver Antić najavio je u beogradskim medijima da će se Srbija obratiti Europskoj uniji i drugim institucijama zbog toga što Hrvatska još ne vraća imovinu srpskim bankama i poduzećima koja su u vrijeme bivše Jugoslavije poslovala na njezinu teritoriju. Antić, koji je i savjetnik predsjednika Srbije i profesor beogradskog Pravnog fakulteta, za list "Danas" je objasnio da je riječ o imovini obuhvaćenoj sporazumom o sukcesiji iz 2001. godine. Kako objašnjava, riječ je o ogromnoj imovini srpskih banaka i poduzeća koja je ostala u Hrvatskoj, a nije vraćena unatoč tome što je 29. lipnja 2001. zaključen Bečki sporazum o pitanjima sukcesije, čiji je dio i "aneks G, koji se odnosi na privatnu imovinu i stečena prava" i taj se sporazum, ustvrdio je Antić, sada mora primjeniti. Antić je prošlog tjedna preuzeo dužnost šefa Grupe za sukcesiju i odmah potom najavio reviziju tog procesa, kako bi se Srbiji vratila određena imovina koju je pristala ustupiti drugima, ali je u listu "Danas" ocijenio da je "revizija grublja riječ", te da se radi o "korigiranju nekih odluka". Srbija bi, drži Antić, trebala tražiti te objekte nazad, a stranama kojima su dodijeljeni zauzvrat ustupiti drugu imovinu slične vrijednosti, te doplatiti "ako je razlika u vrijednosti" oko 300.000 eura
BERLIN - Bivši predsjednik Europske komisije, socijalist Jacques Delors, predložio je Velikoj Britaniji, koja se protivi jačanju europske integracije, da iziđe iz Europske unije i sklopi neku drugu vrstu partnerstva s Europom. "Britance zanimaju samo njihovi ekonomski interesi, ništa više. Mogao bi im se predložiti neki drugi oblik partnerstva", rekao je Delors u razgovoru za njemački tjednik Handelsblatt. "Ako Britanci ne budu slijedili trend prema jačanju integracije u Uniji, mogli bismo unatoč svemu ostati prijatelji, ali u nekom drugom obliku", rekao je. Delors je kao mogućnost partnerstva s Britanijom naveo "Europski gospodarski prostor" (EEA) ili "ugovor o slobodnoj trgovini". Europski gospodarski prostor (EEA) utemeljen je 1994. sporazumom što ga je potpisalo 12 država tadašnje Europske zajednice (EZ) i Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) radi stvaranja jedinstvenog tržišta sa slobodom kretanja ljudi roba, usluga i kapitala. Utemeljen je kako bi države EFTA-e mogle sudjelovati na zajedničkom tržištu bez ulaska u Europsku zajednicu. EEA danas obuhvaća 30 država – 27 država članica EU-a i tri članice EFTA-e (Island, Lihtenštajn i Norvešku). U slučaju izlaska iz EU-a, Britanija bi ostala "privilegirani partner", istaknuo je.
LJUBLJANA - Slovenska poduzeća su prezadužena, a u realnom gospodarstvu postoje još veći problemi nego u bankama koje vlada namjerava sanirati osnivanjem posebne ustanove koja će preuzeti njihove loše kredite i tako ih sanirati, ocjena je čelnika slovenske gospodarske komore. Predsjednik Gospodarske komore Slovenije Samo Hribar Milič predlaže da se slična ustanova kao za saniranje banaka osnuje i za prezadužena poduzeća koja imaju tržište i perspektivu, a mogla bi propasti jer su prezadužena. "Prema gruboj procjeni u bankarskom je sektoru problematičnih kredita za 3-4 milijarde eura, a u realnom sektoru je nenaplativo između 4 i 5 milijardi eura dugovanja", rekao je Hribar Milič u razgovoru za ljubljansko "Delo" od petka, dodajući da će teškoće u realnom sektoru zbog dugova ostati i kad se saniraju banke, te da poduzeća nisu dužna samo bankama nego su vrlo velika i njihova međusobna dugovanja. "Za gospodarstvo u kojemu su glavni problem prezaduženost i nedostatak kredita nećemo ništa učiniti ako saniramo samo banke. Ostat će dugovanja između samih poduzeća, a banke će nakon sanacije kredite davati samo zdravim tvrtkama", kazao je.
LJUBLJANA - Niska cijena po kojoj će Slovenija od belgijske skupine KBC otkupiti 22 posto dionica Nove Ljubljanske banke (NLB) odražava trenutačnu nisku vrijednost te banke, ocjena je ekonomista Mateja Lahovnika, nekadašnjeg ministra gospodarstva, sada profesora na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i predsjednika Nadzornog odbora Mercatora. Belgijski KBC kupio je 2002. godine 34 posto dionica NLB-a za 435 milijuna eura, a deset godina kasnije izlazi iz njene vlasničke strukture. Ministarstvo financija objavilo je danas da će KBC svojih preostalih 22 posto dionica u NLB-u prodati Sloveniji i to za samo 2,765 milijuna eura, odnosno za euro po dionici. Sadašnja niska cijena dionice je realna i odražava "porazno stanje" u najvećoj slovenskoj banci, rekao je Lahovnik. Belgijska je banka, kako je naveo, pri ulasku u NLB 2002. za sve dionice bila spremna dati čak 1,3 milijarde eura. Sada se za nju teško može naći novi strateški investitor, osobito s obzirom na planove da država u njoj zadrži četvrtinu dionica, čime bi država odnosno politika mogla kontrolirati rad uprave i nadzornog odbora i miješati se u poslovanje, ocjena je Lahovnika koji smatra da je slabo stanje u slovenskim bankama rezultat inzistiranja na domaćem i državnom vlasništvu.
BRATISLAVA - Dvadeset godina nakon mirnog razlaza od Čeha, Slovaci su u eurozoni i ostvaruju stabilan rast, dok njihove susjede muči recesija i ne žele jedinstvenu europsku valutu, piše France Presse. Utemeljena 1918. na ruševinama Austro-Ugarskog Carstva, Čehoslovačka se podijelila na dvije države 1. siječnja 1993., tri godine nakon Baršunaste revolucije i pada komunističkog režima. Prelazak na tržišno gospodarstvo bio je teži za Slovačku i njezinih 5,4 milijuna stanovnika zbog nepovoljnije industrijske strukture nego za Češku. Nekoć poljoprivredna zemlja, Slovačka se nakon II svjetskog rata brzo industrijalizirala, orijentiravši se na metalurgiju, rudarstvo i vojnu industriju. Nakon pada komunizma, "Slovačka je izgubila dobar dio izvoznih tržišta. Zbog toga su zatvorene brojne tvornice i jako se povećala nezaposlenost", rekao je Vladimir Balaz, ekonomist Slovačke akademije znanosti. Slovačka je tada prolazila teške trenutke pod vodstvom autoritarnog premijera Vladimira Mečiara, kojeg je Zapad kritizirao zbog "demokratskog deficita." "Golema javna ulaganja u gradnju mreža autocesta zasigurno su potaknula rast, ali i izazvala povećanje duga i deficita", rekao je Vladimir Vano, glavni analitičar Volksbanke.
BRUXELLES - Europska komisija u petak je dala zeleno svjetlo planu za spašavanje posrnule banke Dexia, uključujući i 5,5 milijardi eura vrijedne injekcije kapitala od Belgije i Francuske. Taj nekoć najveći svjetski zajmodavac bit će tako gotovo u potpunosti nacionaliziran, pri čemu će veliki dio njegovog zaduživanja biti poduprt jamstvima Belgije, Francuske i Luksemburga. "Kako je predviđeno našim propisima, odobreni plan jamči potpunu opravdanost nastavljenog prisustva određenih dijelova Dexija Grupe na tržištima, bez da se na umjetni način održava na životu neuspješni poslovni model, te jamči da su poremećaji u tržišnom natjecanju prozišli iz dodjeljene joj pomoći - minimalizirani", kazao je povjerenik EU-a za tržišno natjecanje Joaquin Almunia. "Tim planom su troškovi poreznih obveznika svedeni na razine koje su nužne isključivo za potrebe provedbe postupka kontrolirane likvidacije", dodao je. Dexijini dioničari prošli su tjedan prihvatili da će Francuska i Belgija biti vlasnici gotovo 96 posto grupe kako bi se spriječila njezina hitna likvidacija koja bi, kako su upozorili članovi upravnog odbora, izazvala finacijske potrese diljem Europe.
DUBAI - Iran je u petak započeo šestodnevne pomorske vježbe u Hormuškom tjesnacu, priopćila je službena agencija IRNA. Zapovjednik Habibollah Sayyari kazao je da će vježbe trajati do srijede u području od oko milijun četvornih kilometara, u Hormuškom tjesnacu, Omanskom zaljevu i sjevernim dijelovima Indijskog oceana, piše IRNA. Sayyari je kazao da je cilj pomorskih manevara pokazati "kapacitete vojnih snaga" u obrani iranskih granica, te poslati poruku mira i prijateljstva susjednim zemljama. Iranski dužnosnici često ponavljaju da bi Iran mogao blokirati tjesnac, važan za izvoz nafte, ako dođe do vojnog napada zbog njegovog kontroverznog nuklearnog programa.
LONDON - Cijene barela sirove nafte kretale su se u petak na londonskom tržištu blizu razine od 111 dolara, što je njihova najviša razina od početka mjeseca, dok američki političari koriste zadnju priliku za pokretanje nove runde pregovora o proračunu. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove oslabila 16 centi, na 110,64 dolara, i na putu je da u ovome tjednu ojača 1,5 posto. Od početka godine, pak, u plusu je oko tri posto, što predstavlja najmanji godišnji porast u zadnje četiri godine. Na američkom tržištu barelom se danas također trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 91 dolara. Po prvi puta u zadnje četiri godine, na tom će tržištu cijena barela na kraju godine biti niža nego na početku. "Na vikend ćemo ponovno otići s rizikom od američke "fiskalne litice", a ako se to ne riješi, cijena sirove nafte mogla bi se 2013. korigirati naniže", kaže Olivier Jakob iz Petromatrixa. Američki predsjednik Obama sastat će se popodne u Bijeloj kući s kongresnim čelnicima obiju stranaka u nastojanju da ožive pregovore o proračunu i izbjegnu automatski rast poreza i smanjenje javne potrošnje od 1. siječnja. Objava pozitivnih podataka sa američkog tržišta rada u četvrtak je poduprla cijene nafte.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Na europskim su burzama cijene dionice u petak oslabile dok ulagači čekaju hoće li Washingtonu uspjeti postići dogovor o izbjegavanju fiskalne krize. Londonski FTSE oslabio je do podneva 0,07 posto na 5.949 bodova, frankfurtski DAX za 0,4 posto na 7.625 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,86 posto, na 3.642 boda. Frankfurtska burza radi danas skraćeno. Samo nekoliko dana prije isteka roka za postizanje dogovora o proračunu, američki predsjednik Barack Obama i čelnici u Kongresu iz obje stranke sastat će se tijekom dana u Bijeloj kući, u posljednjem pokušaju da postignu dogovor i izbjegnu automatsko povećanje poreza i smanjenje potrošnje koji bi mogli povući gospodarstvo u recesiju. Ulagači će pratiti i talijansku aukciju obveznica, koja će se održati tijekom dana i na kojoj će biti ponuđene do 3 milijarde eura vrijedne petogodišnje obveznice, te isto toliko 10-godišnjih obveznica. Analitičari očekuju da će aukcija, posljednja u ovoj godini, biti uspješna budući da Rim jučer nije imao problema s plasmanom kratkoročnih vrijednosnih papira u visini 11,75 milijardi eura.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale četvrti dan zaredom, no blago jer je najava sjednice Predstavničkog doma Kongresa u nedjelju probudila nadu u dogovor republikanaca i demokrata o smanjenju američkog proračuna. Dow Jones indeks oslabio je 18 bodova, ili 0,14 posto, na 13.096 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,12 posto, na 1.418 bodova, a Nasdaq indeks 0,14 posto, na 2.985 bodova. Trgovanje je jučer bilo vrlo nestabilno. Nakon što je Harry Reid, vođa demokrata u Senatu, kazao da je malo izgleda da će se sporazum o smanjenju proračunskog manjka postići u roku, burzovni su indeksi pali više od 1 posto. No, većina tih gubitaka nadoknađena je u drugom dijelu trgovanja kada je objavljeno da će Predstavnički dom, u kojemu većinu drže republikanci, zasjedati u nedjelju, dan prije isteka roka za dogovor kojim bi se izbjegla 'fiskalna litica', automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanje poreza, što bi američko gospodarstvo moglo gurnuti u recesiju.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, jer se ulagači nadaju dogovoru u Washingtonu o proračunu, dok je tečaj jena prema dolaru pao na najnižu razinu u dvije godine. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju ojačale između 0,1 i 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,4 posto, čime je njegov dobitak u ovoj godini dosegnuo 18,5 posto. Predsjednik SAD-a Barack Obama i republikanci započeli su posljednji krug pregovora o smanjenju proračunskog manjka, kako bi se izbjegla 'fiskalna litica'. Ulagači se nadaju dogovoru u posljednjim danima ove godine, jer bi u slučaju neuspjeha s prvim danom 2013. uslijedilo automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanje poreza, koje prijeti guranjem američkog gospodarstva gurnuti u recesiju. Na valutnim je tržištima, pak, japanski jen i dalje pod pritiskom jer se očekuje drastično labavljenje monetarne politike japanske središnje banke kako bi se gospodarstvo izvuklo iz recesije.