HELSINKI - Finsko ministarstvo financija snizilo je u četvrtak prognozu rasta i sada očekuje da će se gospodarske aktivnosti vjerojatno smanjiti u ovoj godini. U izvješću ministarstva stoji da se očekuje pad gospodarskih aktivnosti u ovoj godini za 0,1 posto i njihov rast u 2013. za 0,5 posto. U rujnu prognozirali su 1-postotni rast u obje godine. Premijer Jyrki Katainen, čija vlada strahuje od gubitka najvišeg kreditnog rejtinga, priznaje da su potrebne dublje promjene ekonomskog modela koji po svemu sudeći gubi trku s vremenom. "Suočeni smo s temeljnim izazovom - probleme nam zadaje ekonomski ciklus ali i strukturni problemi", rekao je premijer za agenciju Reuters prije no što je ministarstvo financija službeno objavilo izvješće. Finska ovisi o izvozu i kao mnoge druge europske zemlje kliznula je u recesiju koja bi mogla nagristi njene javne financije. Uz vodeću tehnološku tvrtku Nokiju koja je nekada bila motor rasta a sada se bori za opstanak, te šumski sektor suočen s padom potražnje za papirom u Europi, malo nordijsko gospodarstvo pokušava pronaći načina da poboljša konkurentnost.
ZAGREB - Japanska središnja banka (BoJ) pojačala je ključnu poticajnu mjeru kako bi dodatno poduprla rast trećeg po veličini svjetskog gospodarstva, izvijestili su u četvrtak britanski mediji. BoJ je za 10 tisuća milijardi jena (119 milijardi dolara) proširio program kupnje imovine, koji bi trebao zadržati troškove zaduživanja na niskoj razini. Njegova je nova ukupna vrijednost 101 tisuću milijardi jena, javlja BBC. Banka je ujedno zadržala ključne kamatne stope u rasponu od nula do 0,1 posto, odolijevajući za sada političkom pritisku da podigne ciljanu razinu inflacije na dva posto. Važeća je ciljana razina jedan posto. Posebno je glasna zagovornica podizanja ciljane razine inflacije Liberalna demokratska strana (LDP) na čelu sa Shinzom Abeom, koja je odnijela uvjerljivu pobjedu na nedjeljnim prijevremenim parlamentarnim izborima. Japan se već godinama bori s deflacijom, koja predstavlja veliku prepreku nastojanjima dužnosnika da potaknu domaću potražnju, budući da potrošači odlažu kupnje u očekivanju još povoljnijih cijena.
ZAGREB - Američki hipotekarni zajmodavci Fannie Mae i Freddie Mac mogli bi zbog skandala vezanog uz manipulacije londonskom međubankovnom kamatnom stopom liborom biti na gubitku većem od tri milijarde američkih dolara, objavili su američki regulatori, prenose europski mediji. Savezna agencija za kreditiranje stanogradnje u priopćenju je objavila da je iznos od tri milijarde dolara preliminarna procjena, uz napomenu da odluka o poduzimanju pravnih poteza protiv banaka još nije donesena, prenosi BBC. Time bi se američki bankovni divovi mogli pridružiti desecima institucija diljem svijeta u kojima su pokrenute istrage zbog navodne umiješanosti u skandal oko namještanja libora, ključne kamatne stope koje vodeće banke sa sjedištem u Londonu koriste kod međusobnog kreditiranja. Švicarski UBS u srijedu je pristao platiti 1,5 milijardi dolara u sklopu nagodbe s američkim, britanskim i švicarskim regulatorima zbog sudjelovanja u tome skandalu. UBS je druga po redu banka koja je kažnjena zbog Libora nakon što je britanski Barclays nedavno zbog iste afere bio primoran platiti globu od 450 milijuna dolara američkim i britanskim regulatorima.
ZAGREB - Talijanski sud proglasio je u srijedu njemačku banku Deutsche Bank krivom za malverzacije s financijskim izvedenicama, u trenutku kada je njezin ugled već ozbiljno poljuljan istragama o mogućoj utaji poreza i dogovaranju kamatnih stopa, prenose europski mediji. Deutsche Bank proglašena je krivom zajedno s američkom bankom JP Morgan Chase, švicarskim UBS-om i njemačko-irskom Depfom za prijevaru koju su počinili njihovi bankari prodavši milanskim gradskim vlastima složene financijske proizvode, piše europski informativni portal EUobserver. Devetero bankara dobilo je također uvjetne višemjesečne zatvorske kazne. Sudac Oscar Magi naložio je da se bankama zaplijeni gotovo 90 milijuna eura na ime nezakonito stečene zarade a morat će platiti i po milijun eura kazne. Riječ je o prvom slučaju u nizu sličnih tužbi: gotovo 600 talijanskih gradova kupilo je takve financijske izvedenice i na njima izgubilo gotovo četiri milijarde eura za vrijeme financijske krize, pokazuju podaci talijanske središnje banke.
LJUBLJANA - Slovenska je vlada u četvrtak produljila mandat svome stručnjaku za pitanje Ljubljanske banke Francetu Arharu do kraja 2013. godine, izjavio je na konferenciji za novinare nakon sjednice slovenske vlade njezin glasnogovornik Anže Logar. Time je Arhar, koji je imenovan sredinom ove godine s polugodišnjim mandatom, ovlašten da još godinu dana traži rješenje za pitanje Ljubljanske banke i njezinih starih deviznih štediša u Hrvatskoj u razgovorima s hrvatskim stručnjakom za to pitanje Zdravkom Rogićem. Njih su dvojicu za traženje rješenja angažirale hrvatska i slovenska vlada, a do sada su se sastali četiri puta. Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma s EU rješenjem pitanja Ljubljanske banke i njezinih štediša u Hrvatskoj te povlačenjem tužbi protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima. Ratifikacijski proces u svih 27 sadašnjih članica morao bi biti zaključen u prvoj polovici ove godine kako bi Hrvatska 1. srpnja postala članicom EU.
STOCKHOLM - Najveći proizvođač opreme za telekomunikacije mreže u svijetu Ericsson najavio je rashod od osam milijardi kruna (1,2 milijarde dolara) zbog otpisa udjela u zajedničkom projektu sa STMicroom. Ericsson u posljednje vrijeme bilježi slabu prodaju u temeljnom odjelu zbog konkurencije i slabog globalnog gospodarstva. U listopadu je tako izvijestio o 42-postotnom padu temeljne dobiti u trećem tromjesečju. Poslovne rezultate pritisnuli su i gubici kompanija koje je osnovao u suradnji s drugim poduzećima. Riječ je o proizvođaču mobilnih telefona Sony Ericsson koji je prodao, i o proizvođaču čipova za mobilne uređaje ST-Ericsson koji ima problema uglavnom zbog pada prodaje ključnog kupca Nokije. "Rashod uključuje otpis imovine kako bi njezina vrijednost odražavala trenutnu najbolju procjenu Ericssonovog udjela u tržišnoj vrijednosti zajedničkog ulaganja, kao i dodatne troškove povezane s raspoloživim strateškim opcijama za budućnost imovine ST-Ericssona", objavio je Ericsson.
LONDON - Cijene barela sirove nafte pale su u četvrtak na londonskom tržištu ispod 110 dolara zbog zastoja pregovora o američkom proračunu, što je ponovno potaknulo zabrinutost za potražnju u najvećem svjetskom potrošaču nafte. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 49 centi, na 109,87 dolara, nakon što je prethodnog dana završila u plusu 1,52 dolara. Na američkom tržištu barel je pojeftinio 38 centi i njime se trgovalo po 89,59 dolara za barel. Očekuje se da će nesuglasice oko američkog proračuna zaoštriti kako se približava rok za usuglašavanje stajališta. Nakon nekoliko dana napretka pregovori republikanaca i demokrata u Washingtonu o smanjenju proračuna ponovo su se jučer našli u slijepoj ulici. "Pregovori ne napreduju i to je vjerojatno razlog današnjih rasprodaja i slabe sklonost rizičnim ulaganjima. Tržišta su pod velikim utjecajem raspoloženja povezanog s američkim pregovorima koji u ovome trenutku najviše utječu na cijene", kazala je Natalie Rampono iz melbournskog ANZ-a. Ulagači i dalje vjeruju da će SAD uspjeti izbjeći fiskalnu krizu ali će cijene nafte i druge rizične imovine ostati pod pritiskom zbog približavanja roka do kojeg treba postići dogovor.
TOKIO - Nakon višednevnog rasta, na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale ili stagniraju jer je ulagače pokolebao zastoj u pregovorima u Washingtonu o smanjenju proračunskog deficita. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu oslabile 0,4 posto. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u 17 mjeseci. Nakon nekoliko dana konstruktivnog napretka, pregovori između republikanaca i demokrata u Washingtonu o smanjenju proračuna jučer su zastali. Republikanci i demokrati trebali bi do kraja godine postići dogovor o smanjenju deficita kako bi se izbjeglo automatsko povećanje poreza i smanjenje rashoda, što bi moglo uvesti američko gospodarstvo u recesiju.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, nakon dva dana snažnog rasta, jer je ulagače zabrinuo zastoj u pregovorima između republikanaca i demokrata o smanjenju američkog proračuna. Dow Jones indeks oslabio je 98 bodova, ili 0,74 posto, na 13.251 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,76 posto, na 1.435 bodova, a Nasdaq indeks 0,33 posto, na 3.044 boda. Nakon što je u dva dana skočio više od 2 posto, S&P 500 indeks skliznuo je jučer s najviših razina u dva mjeseca jer su pregovori u Washingtonu zastali. Početkom tjedna predsjednik Barack Obama i John Boehner, vođa republikanaca u Kongresu, pristali su na znatne ustupke kako bi se postigao dogovor o proračunu i time izbjeglo automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanje poreza početkom iduće godine, koje bi američko gospodarstvo moglo uvesti u recesiju. Međutim, jučer je Boehner poručio da će u Predstavničkom domu pokrenuti proceduru za prihvaćanje alternativnog prijedloga o oporezivanju, nazvanog 'Plan B'. Obama je već najavio veto na taj prijedlog, pa se analitičari plaše da bi ovaj prijepor mogao anulirati sav napredak u dosadašnjim pregovorima.