BRUXELLES - Velika većina građana zemalja članica EU-a ocjenjuje gospodarsku sitauciju u svojim zemljama lošom ili vrlo lošom, a hrvatski građani su u tom pitanju pesimističniji od europskog prosjeka, pokazuju rezultati jesenskog Eurobarometra. Na pitanje kako ocjenjuju sadašnju gospodarsku situaciju, 59 posto ispitanika u Hrvatskoj dalo je ocjenu "vrlo loše", a "prilično loše" 38 posto. Samo dva posto smatra situaciju prilično dobrom, a nitko nije dao ocjenu vrlo dobar. Na razini 27 zemalja članica EU-a, prosječno 29 posto smatra gospodarsku situaciju u svojoj zemlji vrlo lošom, a 43 prilično lošom. Ocjenu prilično dobar dalo je 25 posto ispitanika u EU-u. Prosjek prikriva velike razlike među zemljama članicama. Tako u Njemačkoj samo dva posto ispitanika smatra da je gospodarska situacija vrlo loša, a 21 posto da je prilično loša, dok u Grčkoj 82 posto daje ocjenu vrlo loša, a prilično loša 17 posto ispitanika. To je već deveti put zaredom da više od dvije trećine anketiranih smatra situaciju prilično lošom ili vrlo lošom. Istraživanje, čije je rezultate Europska komisija objavila u četvrtak, provedeno je između 3. i 18. studenoga u 27 zemalja članica, Hrvatskoj, pet zemalja kandidata te na sjevernom Cipru, koje je izvan kontrole međunarodno priznate ciparske vlade.
BERLIN - Raspoloženje njemačkih potrošača oslabilo je četvrti mjesec zaredom, spustivši se na najnižu razinu u više od godinu dana, jer kupci sve više strahuju od negativnog utjecaja krize u eurozoni na njemačko gospodarstvo. Grupa za istraživanje tržišta GfK izvijestila je u petak da je njezin pokazatelj očekivanja njemačkih potrošača za siječanj, koji se temelji na ispitivanju mišljenja oko 2.000 Nijemaca, kliznuo na 5,6 bodova, s naniže revidiranih 5,8 bodova u prethodnom mjesecu. Spremnost njemačkih potrošača na kupnju stropoštala se pritom na najnižu razinu od svibnja 2010. a pogoršana su i njihova očekivanja za gospodarstvo. Očekivanja o budućim prihodima oporavila su se pak nakon pogoršanja u prethodnom mjesecu. Potrošači tako ne očekuju značajniji rast plaća ali bi one po njima ipak trebale rasti brže od inflacije. Odvojeno je izvješće Europske komisije danas pokazalo da je povjerenje potrošača u Europskoj uniji i eurozoni ostalo u prosincu gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec.
LJUBLJANA - Europska investicijska banka (EIB) dodijelila je Sloveniji zajam od 500 milijuna eura za sufinanciranje već odobrenih projekata iz europskih razvojnih i strukturnih fondova. Ugovor o kreditu potpisali su u petak u Ljubljani slovenski ministar financija Janez Šušteršič i potpredsjednik EIB-a Anton Rop, koji je od 2002. do 2004. bio predsjednik slovenske vlade. To je do sada najveći zajam koji je EIB odobrila Sloveniji, i to uz vrlo povoljnu kamatnu stopu i na 25 godina otplate uz sedmogodišnji poček. Da je takav kredit po sadašnjim uvjetima uzet na financijskom tržištu, Sloveniju bi zbog visokih kamatnih stopa stajao 260 milijuna eura više nego što će na kraju otplatiti ERIB-u, istaknuo je Rop prilikom potpisivanja ugovora. Ovim će kreditom Slovenija sufinancirati projekte za koje već ima odobrena sredstva iz europskih fondova. Riječ je o različitim projektima regionalnog razvoja i osposobljavanje stručnjaka, te jačanja prometne infrastrukture, što uključujući modernizaciju ljubljanske zračne luke i dviju željezničkih linija, a njihova je ukupna vrijednost tri milijarde eura.
PARIZ - Francuska treba daljnje reforme, a ne nove mjere štednje, ustvrdio je europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn, sugerirajući time sporiju fiskalnu prilagodbu drugom po veličini gospodarstvu eurozone. "Dodatne mjere štednje nisu nužne", kazao je Rehn u petak u razgovoru za francuski dnevnik Le Monde, dan nakon što su se javile određene dvojbe u pogledu sposobnosti vlade da ostvari zacrtani proračunski manjak. Ujedno je poručio kako manjak od tri posto BDP-a ostaje i dalje cilj, ali napominje i da će francuska vlada, nakon što usvoji vjerodostojan srednjoročni plan proračuna poduprt reformama, moći usporiti tempo fiskalnih prilagodbi. Rehnov intervju u Le Mondu objavljen je dan nakon što je francuski statistički ured Insee doveo u pitanje vladine ciljeve o rastu francuskog BDP-a od 0,8 posto u 2013. godini. S obzirom da je vjerojatno da će rast biti daleko slabiji od ciljanog, vlada u Parizu trebat će kombinaciju daljnjih rezova potrošnje i povećanja poreza u vrijednosti većoj od 37 milijardi eura koje je već zacrtala, kako bi ispunila obećanje i srezala proračunski manjak na tri posto BDP-a u 2013. sa 4,5 posto. Rehn je Francuskoj poručio da mora uložiti dodatne napore po pitanju reformi, uključujući veću liberalizaciju tržišta rada i daljnje izmjene mirovinskog sustava.
SARAJEVO - Turska tvrtka Cengiz Insaat dobila je posao gradnje nove dionice autoceste na koridoru V.c kroz BiH, a ugovor o izvedbi tog projekta u petak su u Sarajevu potpisali predstavnici te tvrtke i vlade Federacije BiH. Dionica autoceste na pravcu južno od Sarajeva prema Mostaru, koja treba biti izgrađena u narednih dvadeset mjeseci, duga je deset kilometara, a cijeli projekt, koji je vrijedan oko 180 milijuna eura, financirat će se kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Uz Cengiz Insaat, kao glavnog ugovaratelja, radove će izvoditi još sedam bosanskohercegovačkih građevinskih tvrtki. Na trasi autoceste na koridoru V.c BiH je do sada izgradila nešto više od 40 kilometara suvremene prometnice, a trenutačno se gradi još toliko. Za sada je cilj da do kraja 2014. bude izgrađeno 100 od 330 kilometara autoceste koliko iznosi njena ukupna projektirana dužina kroz BiH. Cjelokupna autocesta, prema postojećim procjenama, mogla bi biti dovršena do kraja 2020. ako se osiguraju potrebna kreditna sredstva.
LONDON - Cijene novih polica osiguranja u Europi promijenit će se zbog novih europskih pravila koja su stupila na snagu u petak, a koja osiguravateljima zabranjuju da prilikom izračuna premije u obzir uzimaju spol klijenta, prenosi BBC. To, primjerice, znači da bi mladim ženama mogle porasti cijene osiguranja automobila. No mogle bi bolje proći pri ugovaranju mirovinske štednje s privatnim mirovinskim fondovima. Promjene su posljedica presude Europskog suda pravde (ECJ) iz ožujka 2011. Premije sada moraju biti "rodno neutralne" i muškarci i žene moraju biti jednako tretirani čak i ako znače različite rizike za osiguravatelje. Žene su prije imale manje premije za osiguranje manjih vozila jer izazivaju manje prometnih nesreća. Premije za muškarce u dobi od 25 godina i manje padaju do 10 posto, a rastu do 30 posto za najmlađe vozačice, rekao je. Promjena bi se mogla odraziti i na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Ženske rente do sada nisu bile tako velikodušne kao za muškarce zbog njihova duljeg životnog vijeka. Pogođene bi mogle biti također premije životnih i zdravstvenih osiguranja. Cijene će se vjerojatno mijenjati postupno.