FRANKFURT - Vodeće središnje banke u svijetu odlučile su u četvrtak iz preventivnih razloga produljiti aranžmane za razmjenu valuta, uspostavljene nakon financijske krize kako bi se bankama osigurala potrebna livkidnost. Ti su aranžmani trebali biti ukinuti 1. veljače iduće godine, a sada su produljeni za dodatnih godinu dana. Produljile su ih američka središnja banka Fed, Europska središnja banka, britanska središnja Bank of England, Švicarska narodna banka i Bank of Canada. Japanska središnja banka razmotrit će sudjelovanje na sljedećem sastanku. Tim je aranžmanima, takozvanim valutnim swapovima, bankama omogućen pristup valutama zemalja-sudionica kako bi ih mogle koristiti za podmirivanje svojih obveza. Oni pomažu stabilizirati financijski sustav pritisnut posljedicama petogodišnjih previranja, dužničkom krizom u Europi i usporavanjem rasta na tržištima u nastajanju. Europska središnja banka također je objavila da će do daljnjega nastaviti posuđivati dolare bankama na rok od tjedan dana odnosno od tri mjeseca. Koordinirana akcija središnjih banaka nadovezuje se na pojedinačna nastojanja nekih od njih da podrže svoja gospodarstva.
BRUXELLES - Željno iščekivana tranša pomoći Grčkoj bit će isplaćena već idućeg tjedna, najavio je u četvrtrak čelnik skupine ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker. Ministri su postigli dogovor o isplati 34,3 milijarde eura pomoći Grčkoj koji su trebali biti isplaćeni još u srpnju ali su blokirani jer su u Bruxellesu bili zabrinuti zbog kašnjenja ekonomskih reformi u zaduženoj zemlji. Povjerenik EU-a za ekonomsku politiku Olli Rehn kazao je na konferenciji za novinstvo da su u EU "svjesni teške situacije u kojoj se nalazi grčki narod". Nema jednostavnih rješenja, a reforme su teške, naglasio je. "Sada je ključno da se očuva tempo reformi. Puno je toga već napravljeno ali puno toga još i treba napraviti", zaključio je povjerenik EU-a. MMF i eurozona dogovorili su da će pomoć od 43,7 milijardi eura biti isplaćena Grčkoj u četiri tranše kako bi zemlja izbjegla stečaj. Uvjet je bio otkup duga. Od toga su 34 milijarde eura hitno potrebne za dokapitalizaciju grčkih banaka koje su sudjelovale u proljetnom otkupu. Njemačka i Francuska signalizirale su u srijedu da je Grčka najnovijim otkupom položila ključni ispit i kvalificirala se za isplatu pomoći. Njezin je rezultat ocijenjen "zadovoljavajućim" iako će stajati više no što očekivalo.
LONDON - Svjetske zrakoplovne kompanije revidirale su u četvrtak naviše prognoze dobiti u ovoj i idućoj godini, ukazujući na smanjene troškove i konsolidaciju, ali upozoravaju na rizike krize u eurozoni i zastoja u pregovorima u SAD-u o proračunu za iduću godinu. Međunarodno udruženje za zračni prijevoz (IATA), koje predstavlja 240 zrakoplovnih kompanija iz cijelog svijeta, objavilo je da će zračni prijevoznici u ovoj godini ostvariti ukupnu dobit od 6,7 milijardi dolara, u odnosu na ranije prognoziranu 4,1 milijardu dolara. Za 2013. IATA procjenjuje da će dobit u zrakoplovnoj industriji porasti na 8,4 milijarde dolara, što je također više od ranije procijenjenih 7,5 milijardi dolara. Poboljšana prognoza temelji se u prvom redu na štednji i konsolidaciji u Sjevernoj Americi u uvjetima usporavanja svjetskog gospodarstva. Tamošnji će prijevoznici u ovoj godini ukupno zaraditi 2,4 milijarde dolara, u odnosu na ranije očekivanih 1,7 milijardi. Europski prijevoznici pak ne bi trebali zabilježiti gubitak, kao što se do sada očekivalo, već bi trebali zaključiti godinu na pozitivnoj nuli. Azija bi u ovoj godini trebala ponovo zabilježiti snažan rast, s ukupnom dobiti od tri milijarde dolara.
LUXEMBOURG - Postoje velike razlike u životnom standardu građana među pojedinim zemljama Europske unije, pa je standard Luksemburžana prošle godine bio čak šest puta veći od onog stanovnika Bugarske, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. Tako je Luksemburg prošle godine imao BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći više nego dva i pol puta veći od prosjeka Europske unije. Nizozemska, Irska, Austrija, Švedska, Danska i Njemačka čine skupinu zemalja čiji je BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći prošle godine bio 20 do 30 posto iznad prosjeka EU. U Belgiji i Finskoj bio je 10 do 20 posto iznad europskog prosjeka, a u Velikoj Britaniji i Francuskoj 10 posto iznad prosjeka Unije. Prosječnim se standardom EU-a u 2011. može smatrati onaj u Italiji i Španjolskoj. Eurostat je osim BDP-a po stanovniku upotrijebio i alternativni pokazatelj stvarne pojedinačne potrošnje po stanovniku, a i po tom je pokazatelju Luksemburg prvi, sa 40 posto iznad prosjeka EU-a. Najniži je standard imali su po tom pokazatelju građani Bugarske, 55 posto ispod europskog prosjeka. Hrvatska je po tom pokazatelju u prošloj godini bila nešto više od 40 posto ispod prosjeka Europske unije.
LONDON - Dolar je u četvrtak ostao gotovo nepromijenjen prema euru na međunarodnim deviznim tržištima budući da su ulagači proučavali jučerašnju najavu američke središnje banke o novim monetarnim poticajima za gospodarstvo. Euro se stabilizirao na 1,2089 franaka, pa je na gubitku prema franku 0,2 posto. Dolar je pak blago ojačao prema jenu, za 0,2 posto, na 83,47 jena, a nakratko se približio i najvišoj razini prema japanskoj valuti u devet mjeseci od 83,67 jena. Kao što se i očekivalo, američka središnja banka Fed jučer je objavila da će nastaviti kupovati državne obveznice, u iznosu od 45 milijardi dolara mjesečno, i nakon isteka aktualnog programa "Operation Twist", te 40 milijardi dolara vrijednosnih papira poduprtih hipotekama. Iz Feda su također poručili da će ključne kamatne stope ostati nadomak nuli sve dok stopa nezaposlenosti ne padne na najmanje 6,5 posto. Budući da je američka središnja banka odlučila aktivno ciljati na određene vrijednosti makrogospodarskih pokazatelja, dolar bi mogao ojačati kad god oni pokažu poboljšanje u najvećem svjetskom gospodarstvu, ističu analitičari.