ZAGREB
Potpredsjednik hrvatske vlade Branko Grčić rekao je u srijedu u Zagrebu da je Hrvatska ove godine napravila ogroman pomak u korištenju europskih fondova, ali da će sljedeća godina biti puna izazova jer će s ulaskom u Europsku uniju na red doći korištenje puno većih sredstava. "Mi smo ove godine zaista napravili ogroman pomak u korištenju europskih fondova, negdje s 37 posto ugovorenih sredstava na početku godine došli smo na 60 posto ukupne alokacije, sada pri kraju 2012. Praktički, po prvi put otkad IPA program postoji mi smo u ovoj godini uspjeli ugovoriti cijelu godišnju alokaciju", rekao je Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. Po podacima, Hrvatska je 2011. ukupno ugovorila 250 milijuna eura što je 37,4 posto u odnosu na dodijeljena sredstva, a ukupno je isplaćeno IPA sredstava u vrijednosti 127 milijuna eura, odnosno 19 posto u odnosu na dodijeljena sredstva. Ove je godine ukupno ugovoreno 398 milijuna eura, odnosno 59,5 posto u odnosu na dodijeljena sredstva, a ukupno je isplaćeno 220 milijuna eura odnosno 32,9 posto u odnosu na dodijeljena sredstva. Što se tiče promjena u 2012., ugovoreno je 148 milijuna eura, a isplaćeno sredstava u iznosu 93 milijuna eura. Grčić je izrazio nadu da će Hrvatska i sljedeće godine biti jednako tako uspješna, kazavši da sada na red dolaze strukturni fondovi. "Tu su novci jako veliki i bit će potreban veliki trud da se 450 milijuna eura sljedeće godine te 1,1 milijarda u svakoj idućoj godini asporbira. Radimo intenzivno na što boljoj pripremi", kazao je Grčić. Taj rad, pojasnio je, uključuje jačanje administrativnih kapaciteta i pripremu projekata. Oko 800 ljudi trenutno radi u sustavu, a do kraja ožujka sljedeće godine trebalo bi ih biti oko tisuću. Osim toga, provode se vrlo intenzivni edukacijski procesi. Grčić je naglasio da je ove godine došlo do uspostave nove podjele Hrvatske na statističke regije čime je ostvareno niz koristi, od kojih i ušteda veća od 300 milijuna eura u razdoblju 2014.-2020. za potrebe osiguranja nacionalnog sufinanciranja EU projekata.
ZAGREB
Kanada je u sklopu reformi svog sustava azila, koji je stupio na snagu 15. prosinca, uvrstila Hrvatsku na inicijalni popis od 27 zemalja koje smatra sigurnima, priopćilo je u srijedu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP). Ocjenjujući te zemlje sigurnim, Kanada smatra da "poštuju načela vladavine prava", tj. da se poštuju ljudska prava i da te države u pravilu nemaju okolnosti koje bi stvorile izbjeglice. Uz Republiku Hrvatsku, popis obuhvaća 25 članica Europske unije i SAD. Tražitelji azila iz navedenih zemalja od sada će biti procesuirani po ubrzanom postupku koji nalaže saslušanje u roku 30-45 dana, umjesto dosadašnjih 600 dana, a u slučaju negativne odluke prizivni postupak ne zaustavlja vraćanje tražitelja azila u zemlju podrijetla.
MOSTAR
Ministar za pitanja branitelja i stradalnika iz proteklog rata u Federaciji BiH Zukan Helez izjavio je da je tijekom jučerašnjeg razgovora u Zagrebu s hrvatskim ministrom branitelja Predragom Fredom Matićem izražena zajednička sumnja oko postojanja brojnih zloporaba dobitnika hrvatskoga odličja trolista i korištenja dvostrukih mirovina iz Hrvatske i BiH kod pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), najavljući provođenje zajedničke provjere. U izjavi za novinsku agenciju Federacije BiH (FENA) Helez je istaknuo kao je najveći dio razgovora s ministrom Matićem bio vezan uz iskustva vezana za reviziju branitelja u Federaciji BiH te dobitnike priznanja hrvatskoga trolista. "Došli smo do saznanja da se puno krivotvorilo u BiH. Dogovorili smo se da usporedimo izvorne popise iz Hrvatske i one koje mi imamo u BiH, time ćemo vidjeti tko jest, a tko nije dobitnik ovog ratnog priznanja", rekao je Helez. Po važećem zakonodavstvu Federacije BiH, pripadnicima HVO-a je kao dobitnicima Hrvatskog trolista i drugih priznanja omogućeno stjecanje naknada i drugih privilegija, poput mirovina pod povoljnim uvjetima.
"Došli smo do spoznaje da mnogi koriste povoljnu mirovinu i u Hrvatskoj i u BiH. Odnosno u Hrvatskoj koriste mirovinu, a u BiH povoljnu mirovinu a to po zakonu ne može. Dovest ćemo do sravnjavanja podataka i riješiti ove probleme", dodao je ministar Helez. Kako bi se riješili ovi problemi dva ministarstva će uspostaviti i stalno zajedničko povjerenstvo za suradnju.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama proglašen je osobom 2012. godine u izboru tjednika Time, a izbor je obrazložen njegovim povijesnim reizborom u studenome u Americi promijenjene demografske strukture, u vrijeme velike nezaposlenosti i drugih problema. Urednik Timea Rick Stengel objavio je izbor u srijedu u emisiji Today TV mreže NBC-a. "On je stvorio i iskoristio novu i dobru Ameriku - Ameriku nove demografske strukture i nove kulture, koju on sada i simbolizira", rekao je Stengel.
"Ponovno je izabran unatoč stopi nezaposlenosti višoj i od jedne s kojom se (neki kandidat) morao suočiti u zadnjih 70 godina. On je prvi demokrat koji je izbore dvaput zaredom dobio natpolovičnom većinom glasova. To nismo vidjeli od Franklina Delana Roosevelta", rekao je Stengel. Roosevelt je bio američki predsjednik u vrijeme Velike depresije 30-ih godina 20. stoljeća i Drugoga svjetskog rata. U konkurenciji za Timeovu ličnost godine Obama je pobijedio Malalu Yousufzai, pakistansku djevojčicu kojoj su talibani pucali u glavu jer se zalagala za obrazovanje djevojčica, dodao je Stengel. Ostali su finalisti bili Appleov direktor Tim Cook, egipatski predsjednik Mohamed Morsi i talijanska fizičarka Fabiola Gianotti.
WASHINGTON
Bijes i pozivi na akciju zamijenili su šok i užas nakon pokolja u osnovnoj školi u američkom Newtownu u Connecticutu, a predsjednik Barack Obama će u srijedu objaviti prvi potez vezan uz usijanu raspravu o posjedovanju vatrenog oružja, imenovanjem potpredsjednika Joea Bidena na čelo radne skupine koja će se baviti osmišljavanjem nove politike prema oružju. "Ovakve tragedije moraju prestati. Da bi prestale, moramo se promijeniti", kazao je Obama u nedjelju prepunom auditoriju u školi u Newtownu. Obama bi imenovanje Bidena na čelo posebne radne skupine trebao objaviti na današnjoj konferenciji za novinare, tvrde Washington Post i New York Times, pozivajući se na izvor u Bijeloj kući. Neće, međutim, objaviti nove glavne smjernice po pitanju kontrole osobnog naoružanja već najaviti smjer u kojem misli ići njegova administracija. Pokolj u Connecticutu, u kojem je mladi Adam Lanza ustrijelio 20 djece nižih razreda osnovne škole i sedam odraslih, većinom učiteljice, četvrti je ovakav masakr u SAD-u ove godine. Taj je događaj utjecao i na neke političare koji su se do sada protivili kontroli osobnog naoružanja.
Posjedovanje oružja je ustavno pravo koje mnogi Amerikanci drže svetinjom i za većinu američkih političara to pitanje nije na listi prioriteta, no nakon najnovije tragedije čak i moćni loby industrije oružja, National Rifle Association (NRA), ostao je zatečen i šokiran tim slučajem. NRA je izdao priopćenje u kojem izražava šok, tugu i nevjericu tragedijom u Connecticutu te najavio konferenciju za novinare u petak. Američki predsjednik Barack Obama podržat će prijedlog zakona jedne demokratske senatorice o zabrani prodaje, proizvodnje, distribucije i uvoza određenih modela jurišnih pušaka, priopćila je u utorak Bijela kuća. Kako je dan ranije objavila Bijeća kuća, predsjednik Obama spreman je aktivno podržati namjeru senatorice Dianne Feinstein da predloži ponovo uvođenje zakona o zabrani prodaje jurišnog oružja. Taj savezni zakon izglasan je 1994. a prestao je važiti 2004. jer ga Kongres nije obnovio.
ŽENEVA
Ujedinjeni narodi u srijedu su zatražili 1,5 milijardi dolara kako bi osigurali životno potrebnu pomoć Sirijcima koji su se našli u "dramatično pogoršanom" humanitarnom stanju. Dva zahtjeva, 519,6 miljuna dolara za pomoć u Siriji i milijardu dolara za potrebe do milijun sirijskih izbjeglica u pet zemalja, predstavljaju "molbu za najveću kratkoročnu humanitarnu pomoć ikada", rekao je UN u izjavi. "Razmjeri ove humanitarne krize su nesporni", rekao je Radhouane Nouicer, UN-ov regionalni humanitarni koordinator za Siriju, koji je uputio molbu iz Ženeve. Unutar Sirije UN-ove humanitarne agencije namjeravaju pomoći četiri milijuna ljudi kojima je žurno potrebna humanitarna pomoć, među kojima je i procjenjenih 2 milijuna osoba koje su zbog borbi između snaga predsjednika Bašara al-Asada i pobunjenika koji ga žele svrgnuti morali napustiti svoje domove. Više od 525.000 sirijskih izbjeglica već je registrirano a posljednja je procjena da će u pet zemalja do milijun izbjeglica trebati pomoć u prvoj polovici 2013. godine, rekla je UN-ova agencija za izbjeglice.
ALŽIR
Francuski predsjednik Francois Hollande u srijedu je doputovao u 36-satni posjet Alžiru gdje će otvoriti novu stranicu u političkim i gospodarskim odnosima dviju zemalja, izvijestio je France presse. Hollandea, koji je u Alžir doputovao u pratnji svoje partnerice Valerie Trierweiler, u zračnoj luci je uz najviše počasti dočekao alžirski predsjednik Abdelaziz Buteflika s kojim će razgovarati tijekom poslijepodneva. U Alžir je zajedno s Hollandeom doputovalo izaslanstvo koje čini 200 ljudi među kojima je devet ministara, visoki politički dužnosnici i 40-ak poslovnih ljudi, spisatelja i umjetnika, među kojima u Francuskoj vrlo popularan komičar rođen u Alžiru, Kad Merad te stotinjak novinara. U srijedu navečer Hollande i Buteflika će usvojiti zajedničku izjavu kojom će se otvoriti put za suradnju između dviju zemalja. Dvojica šefova država potpisat će sedam do osam sporazuma koji će se odnositi na nekoliko područja - obranu, industriju, poljoprivredu, kulturu, obrazovanje i školstvo, rekao je alžirski premijer Abdelmalek Selal. Razgovarat će se i o izgradnji, blizu grada Orana na zapadu zemlje, tvornice Renault koja će od 2014. godišnje proizvoditi najmanje 25.000 vozila.
ANKARA
Turska ima više zatvorenih novinara od Kine, Eritreje, Irana ili Sirije i to je čini "najvećim zatvorom na svijetu za novinare", priopćila je u srijedu udruga za zaštitu novinara Reporteri bez granica (RSF). Ovo izvješće RSF-a još je jedna u nizu kritika na račun Turske zbog zatvaranja novinara, od kojih je većina u pritvoru. Tursku zbog toga kritiziraju zapadnjačke vlade i organizacije za ljudska prava. Represivni zakoni, nejasne zakonske odredbe i paranoično sudstvo odgovorni su za veliki broj uhićenja i samo potpuno revidiranje turskog pruterotističkog zakona može to promijeniti, navodi RSF sa sjedištem u Francuskoj. "Turska je sada najveći zatvor na svijetu za novinare, što je tužan paradoks za zemlju koja se predstavlja kao regionalni primjer demokracije", priopćili su Reporteri. Kako se dalje navodi u izvješću, ukupno 72 djelatnika medija trenutačno je zatvoreno, od kojih su najmanje 42 novinara i četiri suradnika u medijima u zatvoru zbog svog posla. RSF još uvijek istražuje slučajeve preostalih zatvorenika. Vlada turskog premijera Tajiba Erdogana navodi da je većina djelatnika medija u zatvoru zbog počinjenja teških zločina, kao što je članstvo u naoružanoj terorističkoj organizaciji, što nema nikave veze s novinarstvom. Iako se brojke skupina za ljudska prava razlikuju, svi se slažu da Turska ima najveći broj zatvorenih novinara, više od nekih zemalja koje imaju autokratske režime. Prema RSF-u, Kina ima 30 zatvorenih novinara, Eritreja 28, Iran 26 i Sirija 21. Većina zatvorenih novinara u Turskoj djelatnici su kurdskih medija, ističe RSF.
PESHAWAR
U novim napadima na pakistanske zdravstvene djelatnike uključene u cijepljenje protiv dječje paralize dvije su osobe ubijene, a jedna ranjena u srijedu čime je dosad palo šest žrtava te su Ujedinjeni narodi povukli svoje osoblje iz te kampanje. UN-ov glasnogovornik Michael Coleman rekao je da su povukli svoje osoblje s ulica, no pakistanska vlada objavila je da se cijepljenje nastavlja bez UN-a. Mnogi su zdravstveni djelatnici odbili otići na teren. U ponedjeljak i utorak ubijeno je šestero pakistanskih zdravstvenih radnika, među kojima su četiri žene. U srijedu su napadači ubili zdravstvenu djelatnicu i njezina vozača u okrugu Charsadda, a nešto ranije teško su ranili njezina kolegu u Peshawaru koji je u kritičnom stanju. Pucali su na još četiri zdravstvene djelatnice blizu grada Nowshera, ali ih nisu ranili, objavile su vlasti. Mnogi islamisti, uključujući talibane, protive se cijepljenju protiv dječje paraize. Neki tvrde da se cjepivom zapravo steriliziraju muslimani, a drugi uvjetuju nastavak cijepljenja prestankom američkih napada bespilotnim letjelicama na uporišta islamista. Glasnogovornik pakistanskih talibana Ihsanullah Ihsan rekao je Reutersu da oni nisu umiješani u to nasilje. Pakistan je imao 20.000 slučajeva dječje paralize 1994., no kampanja cijepljenja taj je broj smanjila na 56 u 2012., objavila je vlada.
RIM
Italija je odlučila u dugogodišnji najam ponuditi svoje dvorce, vojarne i čak zatvore u pokušaju da napuni proračun i smanji svoj golemi dug, objavile su u srijedu vlasti.
Na popisu stotina nekretnina koje je Italija odlučila staviti na tržište su srednjovjekovni dvorac u Soriano nel Cimino blizu Rima, stari zatvor iz 18. stoljeća na otoku Procida u Napuljskom zaljevu te tri vojarne iz 19. stoljeća blizu jezera Garda na sjeveru zemlje. Agencija zadužena za upravljanje državnim nekretninama predlaže najam na 50 godina. Time su vlasti odustale od ranijeg plana prodaje povijesnih zgrada zbog pada cijena nekretnina na talijanskom tržištu. Agencija zadužena za 46.420 nekretnina kojih se vrijednost procjenjuje na 55,6 milijarada eura, na popis za najam uvrstila je njih 350 i "najam počinje odmah", objavio je direktor agencije Stefano Scalera. Novi popis s drugih 4.300 nekretnina ponudit će tržištu u siječnju 2013.
ALMATY
Svemirska letjelica Sojuz s tročlanom posadom srijedu je lansirana na put do Međunarodne svemirske postaje (ISS) na kojoj bi u orbiti posada koju čine Rus, Amerikanac i Kanađanin trebala provesti pola godine. Ruski Sojuz TMA-07M lansiran je u 12 sati i 12 minuta po lokalnom vremenu, s ruskog kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Na dvodnevni put prema ISS-u krenuli su Kanađanin Chris Hadfield, američki astronaut Tom Mashburn i ruski kozmonaut Roman Romanenko.
Oni će se u orbiti pridružiti američkom astronautu Kevin Fordu i Rusima Olegu Novitskom i Jevgeniju Tarelkinu, koji su od listopada na 100 milijardi dolara vrijednoj istraživačkoj orbitalnoj postaji koju je izgradilo 15 država.